2008
Faatuatua ia Iesu Keriso
Mati 2008


Faatuatua ia Iesu Keriso

Ata
Elder Russell M. Nelson

O lou auala umi i le avea o au ma fomai o vailaau ua na o se amataga. Na maea lena ae o’o mai tausaga o galuega faa-falemai, suesuega, aoaoga mo tomai faapitoa ma suega o tusipasi. Ona sosoo ai lea ma tausaga e tele faa-faiaoga, auaunaga, ma luitau o se tomai fou tau atiae o se fomai tipitipi mo fatu, o nei mea uma na aumaia ai ia te au se faaaloalo maualuga mo le fausaga ma matafaioi o le tino o le tagata. Ma sa matua faatalitonuina au o se fausaga ua paia.

O Le Tino Ofoofogia o le Tagata

Mafaufau i le afuaga mai o le tino o le tagata. O lona foafoaina e amata mai le tuufaatasia o ni sela (cells) foafoa—e tasi mai le tina ma le tasi mai le tama. O le tuufaatasia o nei sela e lua ua maua ai foliga uma o matua e tupu mai ma lena tagata fou, o loo teuina i se nofoaga e matua laitiiti lava e le mafai ona iloa e mata. E luasefulutolu koromasone mai matua taitasi e tuufaatasia i se sela fou e tasi. O nei koromasone o loo aofia ai le faitau afe o kene (genes) ia e maua ai foliga uma faaletino o le tagata e lei fanau mai. E tusa ma le 22 aso e tuanai ai le tuufaatasia o nei sela e lua, ona amata loa lea ona tata se tamai fatu. I le 26 o aso, ona amata lea ona fegasoloai le toto. O sela e faatupuina ma vaevaeina. O nisi e avea ma mata ia e vaai ai; o isi e avea ma taliga ia e faalogo ai po o le avea ma tamatamailima e tagotago i mea matagofie i o tatou tafatafa.

O totoga taitasi o se meaalofa ofoofogia mai le Atua. O le mata e i ai ni ona tioata e faasagatonu lava e ia. O neura ma uaua e faatonutonuina mata eseese e lua, ina ia iloa atu ai ni mamao eseese i le taimi e tasi. O taliga e faaliliuina galugalu o le leo i ni leo e mafai ona iloa e le faiai.

O le fatu e fa ona uaua maaleale ia e faatonutonuina itu e tafe agai i ai le toto. O nei uaua e silia ma le faa-100,000 ona matalatala ma mapunipuni i le aso—e faa-36 miliona i le tausaga. E mafai lava ona latou gafatia lenei vaega e toetoe a leai se tapulaa, sei vagana ua afaina i se faamai. E leai se mea e gaosia e le tagata i le taimi nei e mafai ona gaoioi soo ma umi atu e aunoa ma le ta’e po o le gau. E lava ma totoe le vai e pamuina e le fatu o se tagata matua i aso taitasi e faatumuina ai se faatanoa e 2,000-kalone (7,570-L). I le pito i luga o le fatu o loo i ai se afi eletise lea e faaalu atu ai le malosi i lalo i ni laina faapitoa, e mafua ai ona galulue faatasi le faitau afe o alava ninii o musele.

Mafaufau i le vaega lagolago o le tino ua saunia. O totoga uma e tailua e vave lava se lagolagosua e maua mai i le isi totoga o le toalua lea. O totoga e taitasi, e pei o le faiai, o le fatu ma le ate, e faafaileleina pe fafagaina e ni alatoto se lua. O lenei fuafuaga e puipuia ai le totoga pe a i ai se mea e faaleagaina se alatoto.

Mafaufau i le mana o le tino e puipuia ai o ia lava. Ina ia puipuia mai le faaleagaina, e lagonaina e le tino le tiga. I le tali atu i ni vaega ua faaleagaina, e gaosi e le tino ni vailaau e tetee atu ai i ni mea e le mai le tino. E le gata latou te tau ma le faafitauli i se taimi vave, ae latou te galulue pea lava e faatupu le malosi e tetee atu ai i soo se ma’i i le lumanai.

Mafaufau pe faapefea e le tino ona faaleleia e ia o ia lava. O ponaivi gaui e fono ma toe malolosi. O lavea tuga o le pa’u e faaleleia e i latou i latou lava. O se mea e mama i le fegasoloai o le toto, e mafai ona ia toe puni ia lava. E faafouina e le tino ona lava sela ua le toe aoga.

E puleaina e le tino ona lava vaega taua. O elemene moomia ma vailaau e faaauau pea ona fetuunai. Ma e tusa lava po o a fesuisuiaiga o le fua o le vevela o le siosiomaga, ae o le fua o le vevela o le tino e faatonutonuina ma le faaeteete i totonu o ni vaega faatapulaa vaapiapi.

I le tele o tausaga o le poto masani, sa ou aoaoina mai ai o le faamalologa e faatoa tupu pe a usitaia uma tulafono e faatatau i lena faamanuiaga.1 O le fausaga ma matafaioi a le tino e taitaia e tulafono. O lo o ta’ua mai i se mau i tusitusiga paia: “O malo uma lava foi e tuuina atu i ai le tulafono; o tulafono uma foi e i ai nisi tapulaa ma tuutuuga tatau.”2

O saienitisi o le tele o tomai faapitoa e latou te matauina ni faailoga vaaia o tulafono ma ona faatulagaga, po o le valoaga o le tai, o vaega o le masina, po o le tulaga o fetu i le vanimonimo. O na tulafono ma faatulagaga o le afuaga lea o fausaga uma. O na tulafono e mafai ona sailia ma maua ma faauigaina. E mafai ona fuaina o latou taunuuga. O na faatulagaga ua molimau e i ai Le Silisiliese na faia mea uma. 3

O le mataupu o le faatuatua, i le isi itu, e le mafai ona fuaina. Ae peitai o le sootaga o le faatuatua i le Atua i le tulafono ma le faatulagaga o le lagi ma le lalolagi o loo faaalia mai i tusitusiga paia:

“Ua tuuina atu [e le Atua] se tulafono i mea uma e fegaoioiai ai i latou i o latou aso atoa ma o latou tau;

“O o latou ala ua tuulagotonu, e oo i ala o le lagi ma le lalolagi, e aofia ai le lalolagi ma paneta uma lava…

“Faauta o nei mea uma o malo, ai foi se vaai i soo se malo po o le aupito faatauvaa o ia malo ua vaaia le Atua o loo galue i lona mamalu sili ma le mana.4

O Le Paia o le Foafoaga

Ua faailoa mai e tusitusiga paia, o le lagi, lalolagi, ma mea uma o loo i luga o le fogaeleele sa foafoaina ma le paia.5 Ua faapea foi ona fesoasoani mai tusitusiga paia ina ia o tatou iloa atili e uiga i le faiga paaga a le Atua ma Lona Alo o Iesu Keriso, i le Foafoaga. O upu muamua o le Tusi Paia o loo faapea mai, “Na faia e le Atua le lagi ma le lalolagi i le amataga,”6 ma, “Na faia e le Atua le tagata i lona faatusa, … na faia e ia o i laua o le tane ma le fafine.”7 O loo aoao mai le tusi o Aperaamo “ona afifio ifo ai lea o Atua i lalo e faia le tagata i lo latou lava faatusa, o le faatusa foi o Atua na latou fai ai o ia, ma na faia i laua o le tane ma le fafine.”8

O loo tusia i tusitusiga paia lagona o le Tama Faalelagi mo Lona Atalii Pele ma mo tagata ola uma taitoatasi. “Aua ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua Ia aumai ai lona Atalii e toatasi, ina ia le fano se tasi e faatuatua ia te Ia, a ia maua e ia le ola e faavavau.”9

O loo amataina le tusi o Ioane i le tautinoga lenei:

“Sa i le amataga le Lokou, sa i le Atua le Lokou, ma o le Atua foi le Lokou.

“O Ia lava sa i le Atua i le amataga.

“Na Ia faia mea uma lava; e leai foi se mea e tasi na faia e lei faia e Ia.”10

O loo ta’u tonu mai ai i le mau o le Lokou11 [Upu] a le Atua o Iesu Keriso—o le minisita faapitoa a le Atua i le malo o lenei lalolagi uma ma le Tufuga Foafoa o ola uma.

O lenei mea moni sa toe faamautuina ia Mose e lo tatou Tama Faalelagi, o le na fetalai mai:

“Ma na ou faia ia mea ai le upu a lou mana, na ou faia i latou [le lalolagi ma mea taitasi o loo i ai], o Ia lea o lou Atalii e Toatasi na Fanaua, o Le ua tumu i le alofa tunoa ma le upumoni.

“Ma e le mafaitaulia lalolagi ua ou foafoaina; ma ua ou foafoaina foi ia lalolagi mo le fuafuaga o ia te au lava ; ma na ou foafoaina nei lalolagi e ala atu i le Atalii, o lou Atalii lea e Toatasi na Fanaua.”12

E tele nisi mau ua faamautuina mai ai lea mea, i lalo o le taitaiga a le Tama, o Iesu Keriso o le Foafoa.13 O se tasi o mea e sili ona faamalosia ai lea mau o Lana lava molimau: “Faauta, o au o Iesu Keriso o le Atalii o le Atua. Na ou faia le lagi, ma le lalolagi, ma mea uma o i ai. Sa ou faatasi ma le Tama talu le amataga.”14

Faagasologa o le Suiga ma le Faatupulaia o le Faatuatua ia Iesu Keriso

Mo se tasi na te talia lena manatu e manaomia le tuputupu pea o le faatuatua ma faaaogaina i taimi uma. O le faatuatua o le faavae lea o le molimau faale-tagata. O le mataupu faavae muamua o le talalelei e amata i le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso.15 Na faapea mai Paulo “ao le faatuatua o le faalagolago lea i mea ua faamoemoe i ai, o le mautinoa lea o mea e le o vaaia.”16 Sa ia augani mai “ia nofo mau Keriso io outou loto i le faatuatua, ina ia mauaa outou, ma ia faavaeina i le alofa, tou te mafai ai ona iloa lelei e outou … ia iloa foi le alofa o Keriso.”17 Ua augani mai Paulo ia i tatou ina ia “oo atu i tatou uma lava ma le lotogatasi i le faatuatua ma le iloa lelei o le Alo o le Atua.”18

Mai le Tusi a Mamona ua tatou aoaoina “ua faaolaina i matou ia Keriso ona o lo matou faatuatua… . Ma ua matou tautalatala ia Keriso, ua matou olioli ia Keriso, ua matou talai atu Keriso, ua matou vavalo atu foi ia Keriso, ma ua matou tusitusi e tusa ma a matou valoaga, ina ia iloa e a matou fanau le mea latou te faamoemoe i ai mo le faamagaloina o a latou agasala.”19

O faamanuiaga e tafe mai i le faatuatua ia te Ia o lo o faapea foi ona faaalia mai i le Tusi a Mamona. Tatou te faitauina: “O le mea lea e tatau ai ona outou fetaomi atu i luma ma le faamaoni ia Keriso, ina ua i ai le faamoemoe atoatoa lelei, i le ma le alofa atu i le Atua atoa ma tagata uma. O lea afai tou te fetaomi atu i luma, o fiafia i le afioga a Keriso, ma tumau lava e oo i le iuga, faauta o loo faapea ona fetalai mai le Tama: tou te maua le ola e faavavau.21 O le “meaalofa sili lea i meaalofa uma a le Atua.”21

O le tupu olaola o le faatuatua i le Alii e taitai atu i le liua atoatoa ma le tuuina atu atoatoa i Lana galuega paia. E avea i tatou o le fanau a le feagaiga; e avea i tatou ma Ana fanau. Ua faamautuina mai e tusitusiga paia e faapea: “O lenei, ona o le feagaiga ua outou faia, e taua outou o le fanau a Keriso, o ona atalii ma ona afafine, aua faauta, o le aso nei ua fanaua ai outou e ia i le faaleagaga; aua ua outou fai mai ua liua o outou loto ona o le faatuatua i lona suafa; o le mea lea ua fanauina ai outou ia te ia, ma ua avea ai outou mona atalii ma ona afafine.”22

O le tupu olaola o le faatuatua i le Alii e oo mai ai le liua, le suiga tele o le loto,23 suia le auala o mafaufauga mai auala o le lalolagi i auala o le Silisiliese. O iina e auala mai ai le salamo i le tagata ma le “faamoemoega atoa o le loto.”24 Na faaopoopo mai Alema e faapea, “Folafola atu ia te i latou le salamo, ma le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso, aoao atu i latou ia lotomaualalo ma ia agamalu ma faamaualalo o latou loto; aoao atu ia te i latou ia tetee atu i faaosoosoga a le tiapolo, i lo latou faatuatua i le Alii o Iesu Keriso.”25

O le i ai o le Tusi a Mamona, o se isi ona pogai, ia faatalitonuina tagata Iutaia ma tagata o nuu ese o Iesu o le Keriso, o le Atua e faavavau.26 O i latou e faitauina le Tusi a Mamona ma ole atu ma le faatuatua i le moni o lenei tusi o le a maua le molimau i lona moni. E faapena foi “ona o latou iloa … o Iesu Keriso o le faaola o le lalolagi [ma] o Iosefa Samita o Lana tagata vaai ma le perofeta o aso nei e gata ai..”27

O le faatuatua ia Iesu Keriso: E tatau ona i ai mo le Faaolataga ma le Faaeaina

O le faatuatua ia Iesu Keriso e le gata ina aumaia ai faamanuiaga i lenei olaga, ae manaomia mo lo tatou faaolataga e faavavau ma le faaeaina. Ua faailoa mai e tusitusiga paia, “E ao ina salamo ma talitonu tagata uma lava i le suafa o Iesu Keriso, ma tapuai i le Tama i Lona suafa, ma tumau pea i le faatuatua i lona suafa e oo i le iuga, a le faapea e le mafai ona faasaoina i latou i le malo o le Atua.”28 E faapena foi ona tuuina atu e le Alii se matafaioi tele i matua ina ia aoaoina a latou fanau ina ia “faatuatua ia Keriso le Alo o le Atua soifua.”29

Ou te molimau atu o Iesu o le Keriso, o le Alo o le Atua soifua. O Ia o lo tatou Foafoa, Faaola ma lo tatou Olataga,30 e fesootai va lalata ma le Tama,31 o le Laveai,32 ma Ieova o le Feagaiga Tuai.33 O Ia o le Emanuelu folafolaina,34 o le Mesia faauuina,35 ma lo tatou Faataitaiga Sili.36 O le a Ia afio mai i se aso e pule ma nofotupu ma fai ma Tupu o tupu ma Alii o alii.37 Ma e mulimuli ane, o le a o tatou tutulai taitoatasi i Ona luma i le aso o le faamasinoga.38 Ou te tatalo mo i tatou taitoatasi ina ia taliaina lo tatou faatuatua ia te Ia.

Faamatalaga

  1. O lena lava manatu na faavaeina e le Alii ina ua Ia fetalai, “Pe a maua foi soo se faamanuiaga mai le Atua, e maua ai i le usiusitai i le tulafono lea e autu i ai” (MFF 130:21).

  2. MFF 88:38.

  3. Tagai i le Alema 30:44.

  4. MFF 88:42–43, 47.

  5. Tagai i le Kolose 1:16; Mosaea 4:2, 9; 5:15; Alema 18:28; 22:10; Mose 3:5.

  6. Kenese 1:1.

  7. Kenese 1:27.

  8. Aperaamo 4:27.

  9. Ioane 3:16.

  10. Ioane 1:1–3.

  11. I le faa-Eleni, Logos (o lona uiga “upu”) o le isi igoa mo Keriso.

  12. Mose 1:32–33; faaopoopo i ai le faamamafa.

  13. Tagai i le Efeso 3:9; Mosaea 3:8–11; Helamana 14:12; Mamona 9:8–14.

  14. 3 Nifae 9:15. Sa toe faailoa atili mai e le Alii, “Faauta o au o Iesu Keriso, le Atalii o le Atua soifua, o le na foafoaina le lagi ma le lalolagi, o se malamalama lea e le mafai ona natia i le pogisa” (MFF 14:9).

  15. Tagai i le Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:4.

  16. Eperu 11:1.

  17. Efeso 3:17–19.

  18. Efeso 4:11–13; tagai foi i le Kalatia 3:26–29.

  19. 2 Nifae 25:25–26.

  20. 2 Nifae 31:20; tagai foi i le Enosa 1:8; Mosaea 3:12.

  21. MFF 14:7.

  22. Mosaea 5:7.

  23. Tagai i le Alema 5:12–14.

  24. 2 Nifae 31:13; tagai foi i le Iakopo 6:5; Mosaea 7:33; 3 Nifae 10:6; 12:24; 18:32.

  25. Alema 37:33; tagai foi i le Mamona 9:37; Moronae 7:25–26, 33–34, 38–39.

  26. Tagai i le itulau faaulutala o le Tusi a Mamona.

  27. Faatomuaga o le Tusi a Mamona.

  28. MFF 20:29.

  29. MFF 68:25; tagai foi i le Mose 6:57–62.

  30. Tagai i le Isaia 49:26; 60:16; 1 Nifae 21:26; 2 Nifae 6:18.

  31. Tagai i le MFF 29:5; 110:4.

  32. Tagai i le 2 Samuelu 22:2; MFF 138:23.

  33. Tagai i le MFF 110:3.

  34. Tagai i le Isaia 7:14.

  35. Tagai i le 2 Nifae 25:14–19.

  36. Tagai i le Ioaner 13:15; 3 Nifae 27:21.

  37. Tagai i le Faaaliga 17:14; 19:16.

  38. Tagai i le Faaaliga 20:12; 1 Nifae 15:33; 2 Nifae 9:22, 44; 28:23; Alema 5:15; 3 Nifae 27:14; Mamona 3:20; 9:8–14.

Lolomi