2008
Te Faaroo ia Iesu Mesia
Mati 2007


Te Faaroo ia Iesu Mesia

Hōho’a
Elder Russell M. Nelson

Ua riro to‘u nei purumu roa no te riro mai ei taote ei haamataraa noa. I muri mai te reira o te mau matahiti ïa i te raveraa i te ohipa i roto i te fare ma‘i, te ma‘imiraa, te haapiipiiraa i roto i te mau tuhaa taa ê e te mau hi‘opo‘araa. I muri mai i te reira, te mau matahiti ïa e rave rahi no te haapiiraa, te taviniraa e te mau titauraa no te hoê tuhaa apî no te tapûraa i te mafatu, na teie mau ohipa taatoa i arata‘i ia‘u i te faaturaraa hohonu i te faanahoraa e te ohipa i te tino taata. Ua papû i‘au e ua hamanihia te reira e te Atua.

Te tino taata faahiahia

A feruri na i te haamataraa o te tino taata. E haamata te reira na roto i te apitiraa o na tuhaa tirotiro faatupu e piti – te hoê no te metua vahine mai e te piti no te metua tane mai. Tei roto i na tuhaa e piti te taatoaraa o te haamaramaramaraa no ni‘a i te mau tupuna a te taata apî, tei faahereherehia i roto i te hoê vahi eita e noaa i te itehia e te mata no te apiapi o te vahi vairaa. E apiti na piti ahuru ma toru toromotoma no te metua tata‘itahi i roto i te hoê tino apî. Tei roto i teie nei mau toromotoma e tauasini mau tino iti o te faaite i te mau tapa‘o tino no te taata aita â i fanauhia. Fatata e 22 mahana i muri i te apitiraa o teie na tuhaa tirotiro, e haamata te hoê mafatu na‘ina‘i i te otui. I muri a‘e e 26 mahana, e haamata te toto i te tahe haere. E faananea e e vahi te mau tino iti. E riro mai te tahi ei mau mata o te hi‘o; te tahi e riro mai ïa e tari‘a o te faaroo aore râ e mau manimani rima o te ite i te mau mea maere no ni‘a ia tatou.

Ua riro te melo tata‘itahi o te tino ei hamaniraa maere mau. E hi‘o faatano ia’na iho to te mata. E faati‘a te mau uaua e te i‘o i na mata e piti ia faatupu i te hoê noa iho hoho‘a e toru tuhaa. E faataui te tari‘a i te mau ta‘iraa ei mau reo o te faaroohia i roto i te roro.

Te vai nei i roto i te mafatu e maha na tapo‘i e parari noa o te faatere i te tereraa o te toto. E matara e e piri ratou hau atu i te 100.000 taime i te mahana – 36 milioni i te matahiti. Mai te mea eita ratou e haafifihia e te ma‘i, e nehenehe ia ratou ia faaoroma‘i i teie nei titauraa e fatata e a muri noa’tu. Aita roa e materia hamanihia e te taata e nehenehe e fefe tamau noa e mai te reira te huru ma te fati ore. I te mau mahana atoa, te paumu nei te mafatu taata paari i te toto no te faaî i te hoê tura e faito 2.000 tarani pape. I ni‘a i te mafatu o te hoê ïa puna no te uira o te horo‘a i te puai na roto i te mau reni taa ê, ma te faatupu e tauasini mau uaua ia ohipa amui.

A feruri na i te mau faanahoraa no te patururaa. Te vai nei to te mau melo toopiti e patururaa vitiviti e vai nei i roto i te tahi atu melo. E farii te mau melo otahi, mai te roro, te mafatu e te ate e piti na reni faataheraa toto. Na teie faanahoraa e paruru i te melo mai te mea e tape‘ahia te taheraa toto na roto i te hoê o na reni e piti.

A feruri na i te aravihi o te tino no te parururaa ia’na iho. No te paruru ia’na i te ino, e ite te tino i te mauiui. Ei pato‘iraa i te ma‘i haapê, e hamani te tino i te mau raau aro. Eita ratou e tauturu noa i te aro i te hoê fifi i te reira iho taime, e tamau râ ratou i te faatupu i te parururaa no te hoê noa’tu ma‘i haapê e tupu mai â i mua.

A feruri na e nahea te tino i te tata‘i ia’na iho. E tata‘ihia te mau ivi fati e e puai faahou mai ratou. E ora te mau mutu o te iri. E nehenehe te hoê puta i roto i te uaua toto e tapiri ia’na iho. E faaapî te tino i to’na iho mau tuhaa iti tei pohe.

Te faaafaro nei te tino i to’na iho mau tuhaa faufaa rahi roa. E faatano-tamau-noa-hia te mau faito o te mau maa tumu e te faufaa rahi. E noa’tu eaha te mau tauiraa rahi i te huru o te ve‘ave‘a o te reva, e hi‘opo‘a-maite-hia te faito ve‘ave‘a o te tino i roto i te mau oti‘a pirihao.

Ua haapii mai au na roto i te mau matahiti ohiparaa e ora te ma‘i ia haapa‘o-ana‘e-hia te taatoaraa o te mau ture e au i taua haamaitairaa ra.1 Na te ture e faatere i te faanahoraa e te ohipa o te tino. Te faaite nei te hoê irava o te mau papa‘iraa mo‘a : « E ture hoi tei horo‘ahia na te mau basileia atoa; e te vai ra te hoê mau oti‘a i te mau ture atoa e te mau huru haapa‘oraa hoi ».2

Te ite nei te mau aivanaa i roto i te mau ohipa e rave rahi i te hoê â mau faaiteraa no te ture e te atuaturaa, i roto anei i te tereraa miti, te mau tereraa o te ava‘e, aore râ te ti‘ara o te mau feti‘a i roto i te ra‘i. Na taua ture e taua faanahoraa ra e faatupu i te niu o te mau mea tei hamanihia. E nehenehe taua mau ture ra e itehia e e haapapûhia. E nehenehe to ratou hopea e faitohia. Te faaite papû nei teie faanahoraa e te vai nei te hoê Poiete Hau roa i te Rahi.3

I te tahi atu pae, eita e nehenehe e faito i te parau no te faaroo. Ua heheuhia mai râ i roto i te mau papa‘iraa mo‘a te tu‘atiraa i rotopu i te faaroo i te Atua e te ture e te faanahoraa o te ao :

« E ture hoi ta [te Atua] i horo‘a no te mau mea atoa, na roto i te reira ratou e tere ai i roto i to ratou iho mau taime e to ratou hoi mau tau;

« E ua haamauhia hoi to ratou mau haerea, oia te mau haerea o te mau ra‘i e te fenua nei, tei roto i te reira te fenua nei e te mau feti‘a rahi atoa ra…

« Inaha, e mau basileia ana‘e teie, e te taata o tei hi‘o i te hoê e aore râ i tei iti a‘e i teie mau mea ua ite ïa i te Atua i te tereraa i roto i to’na ra hanahana e te mana ».4

Te hanahana o te poieteraa

Te faaite mai nei te mau papa‘iraa mo‘a e ua hamanihia te ra‘i, te fenua e te mau mea atoa i ni‘a i te fenua nei e te Atua.5 Te tauturu atoa nei te mau papa‘iraa mo‘a ia tatou ia faarahi atu â to tatou ite no ni‘a i te tahoêraa o te Atua e Ta’na Tamaiti, o Iesu Mesia i roto i te poieteraa. Te faaite nei te mau parau matamua i roto i te Bibilia, « hamani ihora te Atua i te ra‘i e te fenua i te matamua ra »,6 e, « hamani ihora hoi te Atua i te taata ma to’na ihora huru, … i hamani oia ia raua, o te tane e te vahine ».7 Te haapii mai nei te Buka a Aberahama e « ua haere atura te mau Atua i raro no te hamani i te taata i to ratou iho huru, i te hoho‘a o te mau Atua i hamani ai ratou ia’na, i hamani ratou ia raua, te tane e te vahine ».8

Te faaite nei te papa‘iraa mo‘a i te mau mana‘o o te Metua i te Ao ra no Ta’na Tamaiti Here e no te taata tata‘itahi : « I aroha mai te Atua i to te ao, e ua tae roa i te horo‘a mai i ta’na Tamaiti fanau tahi, ia ore ia pohe te faaroo ia’na ra, ia roaa râ te ora mure ore ».9

Ua haamata te buka a Ioane ma teie nei faaiteraa:

« I vai na te Logo i te matamua ra, i te Atua ra hoi te Logo, e o te Atua hoi te Logo.

« I te Atua ra hoi oia i te matamua ra.

« Na’na i hamani te mau mea atoa nei, aore roa e, e ere oia i te hoê mea i hamanihia ».10

Te faaite mai nei teie nei papa‘iraa mo‘a e te Logo11 a te Atua o Iesu Mesia ïa – to te Atua iho faatere i roto i te faatereraa o teie nei ao e te poiete o te taatoaraa o te ora.

Ua haapapûhia teie nei iteraa ia Mose e to tatou Metua i te Ao ra, tei parau:

« E na roto i te parau o to‘u ra mana i hamani ai au ia ratou [te fenua e te mau taata atoa i ni‘a], oia hoi, na roto ïa i ta‘u ra Tamaiti Fanau Tahi o tei î i te aroha e te parau mau.

« E na‘u i hamani i te mau ao aore e hope ia tai‘ohia; e ua hamani au ia ratou no ta‘u ra opuaraa; e na roto i te Tamaiti, oia hoi i ta‘u Fanau Tahi i hamani ai au ia ratou ».12

E rave rahi ê atu mau papa‘iraa mo‘a o tei haapapû e, o Iesu Mesia te Taata Hamani, i raro a‘e i te faatereraa a te Metua.13 Te hoê o te mau papa‘iraa mo‘a o te haapapû roa i to tatou mana‘o o To’na iho ïa iteraa papû : « Inaha, o vau nei o Iesu Mesia ïa, o te Tamaiti na te Atua. O vau tei hamani i te ra‘i e te fenua e to roto ra. Tei ô te Metua vau i te matamua ra ».14

Te tereraa e te tupuraa o te faaroo ia Iesu Mesia

Ua titauhia i te taata o te farii i taua mana‘o ra te faaroo oraora. Ua riro te faaroo e niu no to’na iho iteraa papû. E haamata te mau parau tumu matamua na roto i te faaroo i te Fatu ia Iesu Mesia.15 Ua parau o Paulo e « te faaroo, o te ti‘aturi ïa i te mau mea e tia‘ihia nei, e te ite i te mau mea aore e hi‘ohia »16 Ua ti‘aoro oia « e ia parahi te Mesia i roto i to outou aau i te faaroo; e ia aahia outou e ia tumuhia i te hinaaro, ia ite outou… e ia ite outou i te aroha o te Mesia ».17 Ua faaue o Paulo ia tatou ia « riro tatou i te faaroo hoê e te ite hoê i te Tamaiti a te Atua ».18

Te haapii nei tatou mai roto mai i te Buka a Moromona e « ua faaorahia tatou i te Mesia ra na roto i to tatou faaroo… E te paraparau nei tatou i te Mesia, e te oaoa nei tatou i te Mesia, e te a‘o nei tatou i te parau a te Mesia, e te tohu nei hoi tatou i te Mesia, e te papa‘i nei hoi tatou i ta tatou mau tohu, ia ite ta tatou mau tamarii i te tumu e hi‘ohia’tu e ratou no te matararaa i ta ratou mau hara ».19

Ua heheu-atoa-hia mai te mau haamaitairaa e noaa mai na roto i te faaroo Ia’na. Te tai‘o nei tatou i reira : « Ia haere ti‘a’tu outou i mua i te ti‘a-maite-raa i te Mesia, ma te tia‘i papû roa, e te here i te Atua e te taata atoa. E tena na, ia haere ti‘a outou i mua ma te oaoa i te ite i te parau a te Mesia, ma te tapea hoi e tae noa’tu i te hopea ra, inaha, te na ô maira te Metua, e ora mure ore to outou i reira ra ».20 O tera ïa « te horo‘a hau a‘e te reira i te mau horo‘a atoa a te Atua ».21

E arata‘i te faaroo itoito i te Fatu i te faafariuraa hope e i te hoê fafauraa hope roa i Ta’na ra ohipa mo‘a. E riro mai tatou ei mau tamarii no te fafauraa; e riro mai tatou Ta’na mau tamarii. Te haapapû mai nei te papa‘iraa mo‘a i te reira: « E teie nei, no te faufaa ta outou i fafau maira, e parauhia’i outou i te tamarii a te Mesia, oia hoi ta’na mau tamarii tamaroa, e ta’na mau tamahine; Inaha hoi, i na uanei i faafanau-varua-hia’i outou e ana; no te mea te na ô maira outou, ua faahuru-ê-hia to outou aau na roto i te faaroo i to’na ra i‘oa; no reira i faafanauhia’i outou e ana, e i riro ai hoi outou ei tamarii tamaroa e ei tamahine na’na ra ».22

E afa‘i mai te faaroo itoito i te Fatu i te faafariuraa, te hoê tauiraa puai o te aau.23 te hoê tauiraa no te feruriraa, mai te mau rave‘a o te ao i te mau rave‘a a te Atua. E tura‘i te reira i te taata ia tatarahapa ma te aau atoa ».24 Ua parau atoa mai o Alama, « e a‘o atu ia ratou i te tatarahapa, e te faaroo i te Fatu ra ia Iesu Mesia; e haapii atu ia ratou ia faahaehaa ratou ia ratou iho, ia haehaa, e ia mamahu te aau; e haapii atu hoi ia ratou ia pato‘i atu ratou i te mau faahema atoa a te diabolo, na roto i te faaroo i te Fatu ra ia Iesu Mesia ».25

Ua vai mai te Buka a Moromona no te hoê tuhaa, oia hoi no te faaite papû atu hoi i te Ati Iuda e te Etene atoa hoi e o Iesu te Mesia, te Atua mure ore.26 E noaa i te feia o te tai‘o i te Buka a Moromona e o te ani ma te faaroo mai te mea e parau mau anei te buka te hoê iteraa papû no te parau mau o te buka. E « ite atoa hoi ratou… e o Iesu Mesia te Faaora o te ao nei e o Iosepha Semita hoi to’na heheu parau e peropheta i teie nei mau mahana hopea nei ».27

Te faaroo ia Iesu Mesia : E mea faufaa rahi no te ora e te faateiteiraa

Eita te faaroo ia Iesu Mesia e afa‘i noa mai i te mau haamaitairaa i roto i teie nei oraraa, e mea faufaa rahi atoa râ no to tatou ora mure ore e to tatou faateiteiraa. Te parau nei te papa‘iraa mo‘a, « ia tatarahapa te mau taata’toa e ia faaroo i te i‘oa o Iesu Mesia e tia’i, e ia haamori i te Metua mai to’na ra i‘oa, e ia mau hoi i te faaroo i to’na ra i‘oa e tae noa’tu i te hopea ra, ia ore râ e ore hoi ratou e faaorahia i roto i te basileia o te Atua ».28 Ua tuu atoa te Fatu i ni‘a i te mau metua te hopoi‘a ia haapii i ta ratou ra mau tamarii « i te parau no te faaroo i te Mesia te Tamaiti a te Atua ora »29.

Te faaite nei au e o Iesu te Mesia, te Tamaiti a te Atua Ora. O Oia to tatou poiete, to tatou Faaora e Taraehara,30 to tatou Arai i te Metua ra,31 to tatou Taata Faaora,32 e Iehova no te Faufaa Tahito.33 O Oia o Immanuela tei parauhia,34 te Mesia faatahinuhia,35 e to tatou Hi‘oraa Rahi.36 E ho‘i faahou mai Oia i te hoê mahana no te faatere arii ei Arii no te mau Arii e ei Fatu no te mau Fatu.37 E i te hopea, e ti‘a ïa tatou tata‘itahi i mua Ia’na i te mahana haavaraa.38 Te pure nei au no tatou tata‘itahi e ia fariihia to tatou faaroo tata‘itahi Ia’na.

TE MAU NOTA

  1. Ua haamauhia taua iho mana‘o ra e te Fatu a parau ai Oia, « ia noaa mai ia tatou te hoê haamaitairaa no o mai na i te Atua ra, ua na roto ïa i te haapa‘oraa i taua ture i faatumuhia’i no te reira » (PH&PF 130:21).

  2. PH&PF 88:38.

  3. A hi‘o Alama 30:44.

  4. PH&PF 88:42-43, 47.

  5. A hi‘o Colosa 1:16; Mosia 4:2, 9; 5:15; Alama 18:28; 22:10; Mose 3:5.

  6. Genese 1:1.

  7. Genese 1:27.

  8. Aberahama 4:27.

  9. Ioane 3:16.

  10. Ioane 1:1-3.

  11. I roto i te reo Heleni, Logos (oia hoi te « parau ») o te tahi atu ïa i‘oa no te Mesia.

  12. Mose 1:32-33; amuihia’tu te haapapûraa.

  13. A hi‘o Ephesia 3:9; Mosia 3:8-11; Helamana 14:12; Moromona 9:8-14.

  14. 3 Nephi 9:15. Ua parau faahou te Fatu, « inaha, o Iesu Mesia Vau, te Tamaiti a te Atua ora, o tei hamani i te mau ra‘i ra e te fenua nei hoi, e maramarama o te ore roa e ti‘a ia hunahia i roto i te pouri » (PH&PF 14:9).

  15. A hi‘o i Te mau Hiro‘a Faaroo 1:4.

  16. Hebera 11:1.

  17. Ephesia 3:17-19.

  18. Ephesia 4:11-13; a hi‘o atoa Galatia 3:26-29.

  19. 2 Nephi 25:25-26.

  20. 2 Nephi 31:20; a hi‘o atoa Enosa 1:8; Mosia 3:12.

  21. PH&PF 14:7.

  22. Mosia 5:7.

  23. A hi‘o Alama 5:12-14.

  24. 2 Nephi 31:13; a hi‘o atoa Iakoba 6:5; Mosia 7:33; 3 Nephi 10:6; 12:24; 18:32.

  25. Alama 37:33; a hi‘o atoa Moromona 9:37; Moroni 7:25-26, 33-34, 38-39.

  26. A hi‘o i te Api upoo parau no te Buka a Moromona.

  27. Omuaraa no te Buka a Moromona

  28. PH&PF 20:29

  29. PH&PF 68:25; a hi‘o atoa Mose 6:57-62.

  30. A hi‘o Isaia 49:26; 60:16; 1 Nephi 21:26; 2 Nephi 6:18.

  31. A hi‘o PH&PF 29:5; 110:4.

  32. A hi‘o 2 Samuela 22:2; PH&PF 138:23.

  33. A hi‘o PH&PF 110:3.

  34. A hi‘o Isaia 7:14.

  35. A hi‘o 2 Nephi 25:14-19.

  36. A hi‘o Ioane 13:15; 3 Nephi 27:21.

  37. A hi‘o Apokalupo 17:14; 19:16.

  38. A hi‘o Apokalupo 20:12; 1 Nephi 15:33; 2 Nephi 9:22, 44; 28:23; Alama 5:15; 3 Nephi 27:14; Moromona 3:20; 9:8-14.

Nene’i