Kinaakin Ana Ibuobuoki te Atua inanon Kakabwaiakiira ni Katoa Bong
Man te CES maroroo are e karaoaki n Tianuare 9, 2011. Ibukin taekana ae bwanin n te Ingiriti, kawara speeches.byu.edu.
Ni bubuti ibukin ao karekean kanara ni katoabong n ana ibuobuoki te Atua e karaoa te mwakoro ae kakaawaki n reiakinan ae ti na onimakinna ao ni keiakinii kakaewenako n te maiu.
Ruka e koreia bwa temanna ana reirei te Uea e titirakinna, “Te Uea, ko na reireiniira n tataro, n ai aron naba Ioane n reireiniia ana reirei” (Ruka 11:1). Iesu ngkanne e anga te banna ibukin te tataro are e a tia n ataaki bwa ana Tataro te Uea (taraa Ruka 11:2–4; taraa naba Mataio 6:9–13).
Are e karinaki n ana Tataro te Uea bon te bubuti “Ko na anganiira karara ae ti a tau iai n te bong aei” (Mataio 6:11; taraa naba Ruka 11:3). Ti bane ni iai kainnanora ni katoa bong are ti a rairaki nakon Tamara are i Karawa. Ibukiia tabeman, bon tii are a nanonna te kariki—anne bon, te amwarake are e kainnanoaki ni kateimatoa te maiu n te bong anne. E kona naba n te korakora n te maiu n tamnei ao te rabwata ni kaitaraa ma teuana riki te bong man aoraki aika kammaraki ke a waeremwe kamarurungakiia. N tabeua keiti e kona n riki bwa te kainnano ae kona n nooraki bwa e uarereke, n aron te bwai ae irekereke ma taben temanna ke ana mwakuri n te bong anne—n anga te reirei ke ni kataaki, ibukin te katotoo.
Iesu e reireniira, Ana reirei, bwa ti riai n taraa te Atua ni katoa bong ibukin kanara—te buoka ao kateimatoakira—ake ti kainnanoi n te bong anne. Ana kakao te Uea ni kakaea karara ni katoa bong ni bain Tamara are i Karawa n taekina te Atua n tangira, are e bon ataia man ae uarereke, kainnanoia ni katoa bong Natina ao e tauraoi ni buokiia, temanna imwiin temanna. E taekinna bwa ti kona ni bubuti n te onimaki Irouna “ae tituaraoi n angangania aomata ni kabaneia, n aki ngurengureakiniia; ao e na bon anganaki” (Iakobo 1:5). Anne e bon, koaua, e rangi ni korakora ana boutoka, ma iai te bwai teuana ae mwakuri ikai ae e rangi ni kakaawaki riki nakon are tii te buoka ni kateimatoakira man te bong teuana nakon teuana. Ngkai ti kakaea ao ni karekei karara aika tabu ni katoabong, ara onimaki ao onimakinana iroun te Atua ao Natina e rikirake.
Ukoukoran te Atua ni Katoabong
Imwiin kaotinakoaia ae kakannato mai Aikubita, ana baronga Iteraera e kabanea 40 te ririki inanon te rereua imwaain ae a rinnako n te aba ni berita. Te botannaomata ae e rangi ni mwaiti ae e raka iaon te mirion a na riai ni kamarakeaki. E koaua bwa te mwaiti anne inanon te tabo teuana e aki kona ni maiu iaon kaean maan ao n tiringiia, ao aron maiuia aomata aika taan rianna e aki raoiroi ibukin te ununiki ke maan n te mwaiti ae tau. Iehova e katoka te kangaanga man karekean kanaia n te aro ae kamimii mai karawa—te maana. Rinanon Mote, te Uea e tuangiia aomata bwa a na rikoa te maana ae tau ni katoabong ibukin te bong anne, ma ti aki n te bong are imwaain te Taabati, ike a na rikoa ae tau ibukin uoua te bong.
N aki tabeakina ana kaetieti Mote aika onoti, tabeman a kataia n rikoa ae e raka iaon ae tau ibukin teuana te bong ao a kawakina are nikirana:
“Ao e taku Mote, E na tai katuka nikirana te aomata temanna ni kangaina.
“Ma a aki kan ongo irouni Mote; ma a boni katuka teutana tabemaang ni kangaina, ao e kariki ino, ao e boira” (Otinako 16:19–20).
N aron are e taekinaki n te berita, e ngae n anne, ngkana a rikoa uoua te tai mwaitin are a ririkoia n te bongina iaon te kaonobong, e aki buakaka (taraa Te Otinako 16:24–26). Riki, e ngae n anne, tabeman a aki kona ni kakoaua n aki nooria, ao a nako ni kakaea te maana iaon te Taabati, ma “e aki reke irouia” (taraa Te Otinako 16:27–29).
Man karekean kanaia ni katoa bong n teuana te bong n te taina, Iehova e kataia n reireiniia te onimaki nakon te botanaomata are iaon te maan ae 400 te ririki e a tia ni kabua ae bati man aia onimaki aia bakatibu. E anga reirei nakoia bwa a na onimakinna. Ni koauana, natin Iteraera a na nakonako ma Ngaia ni katoa bong ao n onimakinna bwa E na anganiia te amarake ae tau ibukin te bong are imwiina iaon te bong are imwiina ao ai arona nako. N te aro anne E na aki rangi n raroa ma aia iango ao nanoia.
N te tai are a tauraoi te baronga mai Iteraera ni karekei kanaia i bon irouia, a bon kainnanoaki bwa a na karaoia. Ai ti te arona naba, ngkai ti bubutiia te Atua ibukin karara ni katoabong—ibukin te buoka n te tai are ti a aki kona ni karekei kanara ibon iroura—ti riai n teimatoa ni kakammwakuri ni karaoan ao ni karekean te bwai are ti bon kona ni karekei inanon mwaakara.
Onimakinan te Uea
Tabeua te tai imwaain are I weteaki bwa te Mataniwii ni Kabuta, I kaaitara ma bon au kaangaanga ma te mwane are e teimatoa inanon ririki aika bati. E bibitaki ni kaangaangana ao ni kainnanoana, ma e bon aki kona n nako. N taai tabetai ao te kakaewenako aio e a rootia aia warebea au utu, ao I iangoia bwa tao ti nang aitara ma te uruaki man ara katau mwane. I tataro ibukin tabeua te kamimii are e roko ni kamaiura. E ngae ngke I anga te tataro anne n te tai ae bati ma te nano ae korakora ao te nano ae bati, te kaeka n te kabanea bon tiaki. N te kabanea, I reirenai n tataro n ai aron te Tia Kamaiu: “Ma akea au taeka, ma e na tauaki am taeka” (Ruka 22:42). I kakaea ana ibuobuoki te Uea ni katoai mwaneka aika uarereke iaon te kawai nakon te kabanea ni kaeka.
Iai taai ngke I a tia ni kabanea kaubwaiu, ngke ai akea ae N nang rairaki nakoina ibukin buokau ni kaaitara te kainnano are I kaitara ma ngaia. N akea riki te tabo ae N na buokaki iai, e raka iaon te taina I bwaka inano imatan te Tamara are i Karawa, ni bubuti inanon rannimatau ibukin Ana ibuobuoki. Ao E bon buokai. N tabetai bon te bwai ae e aki raka nakon te namakin n te rau, te namakin ni koaua bwa bwaai a na bon mwakuriaki. Tao n na bon aki nooria ni kangaa ke te kawai raa, ma E anganai bwa N na ataa anne, ni kaineti nakoiu ke n aki kainetaki nakoiu, E na riai ni kauka te kawai. E kona ni bitaki arona, te iango ae boou man ibuobuoki e kona n roko nakon te iango tabeua, am bwakabwai aika ko aki kantaningai ke tabeua kaubwaim a kona ni kaoti n te tai ae riai. N anga tabeua bon iai te kaeka.
E ngae ngke I a rootaki, I kakaitau ngkai bwa iai te kaeka ae e aki tawe nakon au kangaanga. Te koaua are I a tauaki ma te matoa n rairaki nakon te Atua ibukin te ibuobuoki n angiin te tai ni katoabong iaon te tai ae raka iaon iraua te ririki e a reireinai bwa N na kangaa n tataro raoi ao ni karekei kaeka nakon au tataro ao e reireinai n te kawai ae mwakuriiaki ni karekea te onimaki inanon te Atua. I a moannan ata au Tia Kamaiu ao Tamau are i Karawa n te kawai ao nakon te karinan are e kona n aki riki n angana teuana ke anne are e kona ni uotai n te kawai riki ae abwabwaki. I reireinai bwa karara ni katoabong bon te bwai ae kakaawaki. I reireinai bwa te maana n te bong aei e kona n riki n ai aron raoi te maana are ni karakinan ngkoa te baibara. I reireinai n onimakina te te Uea ni kabane nanou. I reireinai n nakonako ma Ngaia n te bong teuana nakon te bong teuana.
Mwakuri rinanon Kangaanga
Bubutia te Atua ibukin karara ni katoabong nakon are ni katoa wiiki, ni katoa namakaina, ke karara ni katoa ririki bon te kawai naba ibukira ni katuruturua iaon bwaai aika uarereke riki, kangaanga aika a kona riki n tararuaaki. Ni mwakuri ma te bwai teuana ae bubura, ti na kona ni kainnanoa ni mwakuriia inanon uarerekena, ni kanna ni katoabong. N tabetai ni kabane ae ti kona ni karaoia bon ti teuana te bong—ke ti mwakorona man teuana te bong—n te taina.
Inanon 1950 tabun tinau e maiu man te korokoro ibukin te kaentia, are e a rimwiiaki ma tatin bwainaorakiana n te radiation aika kammaraki. E uringnga bwa tinana e reireinna te bwai teuana inanon te tai anne are e a tia ni buokiia man te tai anne:
“I bon rangi n aoraki ao ni mamaara, ao I taku nakoina n te bong teuana, ‘O, Tinau, I aikoa kona ni kaaitaraa 16 riki au bwai n aoraki akanne.’
“E taku, ‘Ko kona n nako n te bong aei?’
“Eng.”’
“‘Eng, natiu, anne ni kabane ae ko na karaoi n te bong aio.’
“E a tia ni buokai n te tai ae bati ngkana I uringnga n anaa teuana te bong ke teuana te bwai n te taina.”
Te Tamnei e kona ni kairiira bwa n ningai are ti na taraa are imwaira ao n ningai are riai ni mwakuri tii ma te bong aio, ma tii n te tai aio.
Ni karokoira n Tiara are ti Kona
Bubuti ibukin ao karekean karara ni katoabong mairoun te Atua e karaoa te mwakoro ae kakaawaki n reiakinan onimakinana ao n teimatoa ni kaaitarai ana kakaewenako te maiu. Ti kainnanoa naba mwakoron karara ae tabu n riki nakon are ti bon riai riki nako iai. Nakon te rairannano, nakon ae tamaroa riki, ao ni karaurau n roko “ao tiara bwa bon onraken Kristo” (I Ebeto 4:13) bon te mwakuri n te mwaneka teuana imwiin teuana. Ni booti aaro aika boou ao aika bwanin nako nanon anuara ke n tokanikai iaon arora aika buakaka ke tangiran bwaai aika ti reketaati iai n taainako nanona bwa te kekeiaki n te bong aei n rimwiiaki ma te ingabong teuana ao aro imwiina, tao ibukin boong aika bati, namwakaina ao ririki, ni karokoa ti karekea te tokanikai. Ma ti kona ni karaoia ibukina ti kona n tang nakon te Atua ibukin karara ni katoabong, ibukin te ibuobuoki ae ti kainnanoia ni katoabong.
Beretitenti N. Eldon Tanner (1898–1982), te Moan Kauntira n te Moan Beretitentii, e taku: “Ngke ti tarai rikaaki iaon kakaawakin boonganan kaekaan karaoan ae tamaroa riki, tia uaia ni bairei nakon reireiara n rinea raoi kaeka ake ti karaoi, n iangoa te kaantaninga ibukin karaoakiia, ao ni kabaneana ni karaoa te kabaebae ni kaawakiniia ao n aki kariaia te bwai ae na tutuki ni katokiira. Ti a kauringiira ni moan boong nako bwa ti na kona ni kawakina te kaeka tii ibukin te bong anne.”1
Unimwaane David A. Bednar man te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman e a tibwa reireira bwa te teimatoa ni karaoi mwakuri aika beebete ni katoa bong n aron te taromauri n utu, kamatebwaian booki aika tabu, ao te tataro n te mweenga n te tairiki e kakaawaki ni katean te utu ae nakoraoi. “Teimatoara ni karaoan bwaai aika taraa ni uarereke,” e taku, “e kona ni kairiko nakon karekean maiuakinan te tamnei ae kakaawaki.”2
Beretitenti Ezra Taft Benson (1899–1994), n taetae iaon te rairannano, e anga te reirei aio: “Ti riai n taratara raoi, ngkai ti ukeuke ni karikira riki [n ai aron Kristo], bwa ti na aki bwarannano ao ni kabua te kantaninga. N riki ai aron Kristo bon te kakaae inanon maium ao n taainako e irekereke ma te rikirake ao te bitaki ae waeremwe, ae kuri n aki nooraki.”3
Ukoukoran ana Ibuobuki te Uea n te Mwakuri
Uringnga bwa ti riai n aki tii taraa nanona ngkana ti kakaaea mwaitin karara ae tabu ni katoa bong. Ngkana ti na bon riki n ai aron te Mwatita, Ngaia are E roko “bwa e aki nako mai Natin te aomata bwa E na tautoroniia aomata, ma E roko bwa e na toro irouia aomata” (Mareko 10:45), ti na kakaaea Ana ibuobuoki n ana mwakuri nakoia tabeman n te bong teuana ma teuana.
Beretienti Thomas S. Monson e maiuakina raoi riki te koaua aio nakoia aomata aika I ataia. Bon te bwai ae e aki totoki ni meemena inanona te tataro bwa te Atua e na kaoti kainnanoia ao aanga ibukina ni buokiia te koraki ake irarikina inanon te bong teuana ke n te taina n te bong. Teuana te katotoo man ana tai ngke te bitiobi ngaia e kaota te koaua bwa n tabetai te kekeiaki ae uarereke e kona, ma ana mwakuri te Tamnei, ni karekea te uaa ae rangi n tamaroa.
“Temanna are [Beretitenti Monson] are e buokaki bon Harold Gallacher. Buuna ma natina a bon rangi ni kakaonimaki n te Ekaretia, ma tiaki Harold. Natina te aine Sharon e a tia ni butiia Bitiobi Monson ngkana e kona ni ‘karaoa te bwai teuana’ni kaoka tamana nakon te kakaonimaki. Ngkai te bitiobi, e namakina te wirikiriki bwa e na nakon Harold n tebong teuana. Bon te tiamwa ae kabuebue ngke e a karebwerebwe n ana mataroa Harold ae te tikuriin. Te bitiobi e kona n noora Harold n tekateka n ana kaintekateka, ni mokona te tikaa ao ni wareka te nutibeba. ‘Antai?’ Harold e titiraki ma te bwanaa n uun, n aki euta atuuna n taraia.
“‘Am bitiobi,’ e kaekaTom. ‘I a roko bwa ti aonga ni kinaira ao ni kaumaka rokom ma am utu n ara bootaki nako.’
“‘Tiaki, I rangi n tabetabe,’ e roko te kaeka ae e aki raoiroi. E aki te roko n euta atuuna. Tom e karabwa ibukin ongoraana ao e kitana te kaintamwarake n te mataroa. E waaki te utu n akean rorokon Harold.
“Ririki imwiina … Tari Gallacher e tareboonia ana aobiti Unimwaane Thomas S. Monson ao e butiia bwa e na kabaea ana tai ni kaitibo ma ngaia.
“… Ngke a kaitibo naaka uoman aikai tabeua te tai imwiina, a irabwati. E taku Harold, ‘I a roko ni kabwaraa au bure ibukin aki teirakeu man au kaintekateka ao n aki kariniiko n te mataroa n te bongina n te tiamwa n ririki aika bati n nako.’ Unimwaane Monson e titirakinna ngkana e a [bon] kakammwakuri n te Ekaretia. Ma te moangare ae matoatoa, e kaeka Harold: ‘Ngai ngkai I a kauoman ni kauntira inanon au bitiobiriki uoote. Am kakao n otinako nakon te ekaretia, ao au kaeka aika a buakaka, aikoa aki karauai aingaia are I a bairea bwa N na karaoa te bwai teuana ibukina.’”4
Karaoakin am Rinerine ni Katoabong
N iangoi karara ni katoabong e kauringiira n taainako katereterean maiuira, man kakaawakin bwaai aika uarereke ake a kanoai ara bong. Taneiai e reireniira bwa n te mare, ibukin te katotoo, bwa te raanga n ran ae teimatoa man akoi aika beebete, ibuobuoki, ao n tatauraoi ni karaoa ae bati riki ni kawakina te tangira ni kamaiua ao ni karikirakea te reitaki nakon te mwakuri ae kakannato ke te bwaintangira ae bobuaka.
N ai arona, n ara rinerine ni katoabong ti kona n tuuki mwakuri aika kamwaamwane n rin inanon maiura ao n riki bwa mwakoron maiura. N te maroroo ae e aki baireaki raoi imarenau ma Unimwaane Neal A. Maxwell (1926–2004) tabeua te ririki n nako, ti nooria bwa temanna e kona n tuuka angiin bwaai aika tangako ma tamnei tii man karaoan taian rinerine aika tamaroa. Ibukin angiin te tai bon tii taekan arom n reireiniko i bon iroum n aki nakon te tabo are e na reke iai tamnei n tangako—n rabwataia raoi ke n te iti. Ti ataia, e ngae n nne, bwa ibukina e rangi ni kananokaawaki bwa e mena n taabo ni bane, tamnei n tangako a kona n ekanako ana bitiniti te aomata n te tai ae kakubanako. “Eng,” e kamatebwaia Unimwaane Maxwell, “ma e kona ni kanakoa n te tai ae waekoa. E aki riai ni kaoa ni karinna ao n anganna te kaintekateka bwa e na tekateka.”
Ai arona naba ma mwakuri ake tabeua ake a buakaka ao katei. Tatauraoira ni katoabong n totokoa moan rikin te aekaki ni bwai anne e kona ni kamanoira man utira n tabeua boong aika imwaaira nakon kinaakina bwa ibukin aki tatauraoira, tabeua te buakaka ke te mamaara e a tia n reke wakana inanora.
Ni koauana, a aki bati bwaai inanon te bongina ake bon akea raoi kakaawakiia. E ngae ngke bwaai aika ti tataneiai iai ao n okioki a kona ni uarereke ma ni kakaawaki bwa a na riki bwa bwaai ni kateitei are n te taina e na karika te aro ae kairaki ao arora ao te aro ae baireaki are e tangiraki bwa ti na atai ara babaire ao miira. Aingaia are, ngkai ko bubuti n te tataro ibukin kanami ni katoabong, iangoa raoi kainanomi—uoua bwa tera are e kona n akea iroum ao tera are kona riai ni kamanoko iai. Ngkana ko a okira am kainiwene, iangoa tokanikaim ao kabwakam n te bong anne ao tera ae e na katamaroa riki te bong are imwiina. Ao karabwa Tamam are i Karawa ibukin te maana are E a tia ni katikua iaoni kawaim are e kateimatoako n te bong anne. Am iango ibukin bwaai ake a tia n riki e na karikirakea am onimaki Irouna ngkai ko noora Ana ibuobuoki nakoim ni katai tabeua bwaai ao ni bitii tabeua. Ko na kona ni kukurei inanon teuana riki te bong, teuana riki te mwaneka nakon te maiu are akea tokina.
Uringakin te Berena ni Kamaiu
Ai moarara riki, uringnga bwa iai iroura Ngaia are ai aekan te maana ao te kanikinaa, Te Tia Kabooira.
“Ngai te berena ni kamaiu anne.
“A kangi manna ami bakatibu n te rereua, ao a mate.
“Aio te berena are ruo mai karawa, bwa e aonga n amarake iai te aomata ma n aki mate.
“Ngai te berena are kamaiu are e ruo mai karawa: ngkana e amwarake n te berena aei te aomata, ao e na maiu n aki toki: ao te berena ae N nang anga bon irikou, ibukin kamaiuan te aba” (Ioane 6:48–51).
I anga au kakaoaua man koauan te Berena ni Kamaiu, Iesu Kristo, ao man te mwaaka are akea tokina ao n roko man ana Mwakuri niKamaiu. N tokina, bon ana Mwakuri niKamaiu ao Ana Akoi are bon karara ni katoabong. Ti riai ni kakaea ni katoabong, ni karaoa ana kaantaninga ni katoabong, n riki n tii teuana ma Ngaia n arona n tii teuana ma Tamana (taraa Ioane 17:20–23). Ngkai ti karaoia, e bia Tamara are i Karawa n anganiira karara ni katoabong.
kamataata ni korotamneiaki iroun Diane Hayden