2013
E Leai Lava Se Mea E Tasi E Le Mafaia E Le Atua
Iulai 2013


E Leai Lava Se Mea E Tasi E Le Mafaia E Le Atua

O le tusitala e alala i Niu Sila.

Pe a ma le 12 tausaga ua mavae, sa matou malaga ese mai ai ma lo’u toalua ma le ma fanau tama e toafa mai le Ripapelika o Korea i Niu Sila. A o ou faigaluega ai o se sui pule i se aoga Korea i Niu Sila, sa ou feiloai ai i le toatele o tagata Korea o e sa tauivi e faamasani i se aganuu fou ma i ni tulafono ma ni aiaiga fou. Sa ou manao e fesoasoani ia i latou ma saofaga foi ia Niu Sila, o lea sa ou manatu ai o le avea ma se loia o se tasi lea o auala e sosoo ai ituaiga o tagata e toalua ma atunuu. O lea la, ina ua uma ona ou tatalo e faamautu mai la’u faaiuga, sa ou filifili loa i le 53 o o’u tausaga e auai i le aoga faaloia.

Sa ou iloaina o le a luitauina. Ae ina ua ou mauaina tusi lesona o le kosi, sa ou iloa ai o le a sili atu le faigata nai lo le mea sa ou mafaufauina. O tusi lesona taitasi o le kosi sa matuai mafiafia, ae o anotusi sa foliga mai e le mafai ona ou malamalama i ai. E ui lava sa ou fesoasoani e faaliliu mai le Igilisi i le faaKorea mo konafesi aoao mo le toeitiiti 10 tausaga, ma ou faamaeaina se tikeri o le matuaofaiva i le faaaogaina o le gagana i Niu Sila, ae o faaupuga faaletulafono sa foliga mai o se ituaiga Igilisi e matuai ese lava.

Ina ua ou foi mai i le fale i le aso muamua o le aoga, sa ao ona ou manatunatu loloto pe tatau ona ou faaauau pea pe faamaamulu a’o lei amataina. I lena taimi o le le mautonu, e tasi se manatu sa tumatilatila mai: E mafai ona faamanuiaina a’u pe afai ou te faalagolago atoa atu i le Alii.

Ona ua ou iloa o loo soifua le Atua ma e tali mai i a tatou tatalo, o lea sa ou ole atu ai ia te Ia mo se fesoasoani. Sa ou manatua se tasi o mau i le Tusi Paia lea sa aumaia ia te a’u le mapusaga tele: “Aua e leai lava se mea e tasi e le mafaia e le Atua” (Luka 1:37). O le mau lena sa tuuina mai ia te au le malosiaga e agai ai i luma.

Soo se taimi ou te feagai ai ma faigata i le taimi o a’u suesuega, sa saunia i taimi uma e le Atua se auala pe auina mai agelu—tagata loto fesoasoani—e taialaina a’u.

I se tasi o aso sa ou tauivi ai e faauma se meaaoga. Sa ou faia le mea sili sa ou mafaia, ae sa le mafai ona ou iloa tonu le mea sa manao le faiaoga matou te faia. Ina ua oo i le Aso Sa, sa ou faataatiaese uma a’u meaaoga ina ia ou taulai atu i o’u tofiga o le Lotu. I le avea ai o se fautua maualuga a le siteki, sa ou asiasi atu ai i se uarota na tofia i ai a’u e lauga i le sauniga faamanatuga. Ina ua uma le sauniga, sa oo mai se uso ia te a’u ma fai mai sa vaai ia te a’u i totonu o le potuaoga. Ou te le’i iloaina o ia foi o se tagata aoga faaloia. Ina ua fesili mai o ia pe na a mai la’u meaaoga, sa ou ta’u faamaoni atu ia te ia sa faigata ia te a’u. Ona ia ofo mai lea e sau i lo’u fale e fesoasoani mai ia te a’u. Ana ou le alu i lena uarota ma feiloai ia te ia, e le mafai ona ou auina atu la’u meaaoga i le taimi e tatau ai. O ia o se agelu na auina mai e le Atua e tali i la’u tatalo.

I se tasi o a’u vasega e sili ona faigata, sa aoao mai ai le faiaoga mo le lua itula e aunoa ma le malolo i taimi uma e fai ai le matou vasega. Sa faigata ona malamalama e le gata i le mataupu o le vasega ae faapea foi i le tautala a le faiaoga, o lea faatasi ai ma le faatagaga, sa ou pueina ai ana aoaoga e toe faalogologo i ai. O se tasi aso sa ou mauaina ai se imeli mai se tamaitai ou te le’i iloa. Sa ia faailoa mai o ia o se tasi o le vasega ma fesili mai pe mafai ona ou faasoa atu lesona sa ou pueina, ona o ana taimi faigaluega e le auai atu ai o ia i nisi o taimi i le vasega.

Ioe sa ou fiafia e avatu ia te ia kopi o lesona sa ou pueina. Sa ou faapea sa ou fesoasoani ia te ia, ae e le’i leva ae ou iloaina o ia foi o le isi agelu na atofaina e le Atua e fesoasoani ia te a’u. Ina ia pasia le vasega, na tatau ona matou auina atu ni meaaoga se lua ma su’e se suega e tolu itula le umi. Sa fesoasoani mai o ia ia te a’u e faauma ia meaaoga ma tapena mo le suega. Ana leai lana fesoasoani, ou te manatu ailoga ou te pasi.

Faatasi ai ma faigata o le avea ma tagata aoga matua atu ma se tagata e le’i tautala i le Igilisi mai le laitiiti, sa i ai isi tiutetauave sa faapea ona luitauina ai le faamaeaina o le polokalama. O la’u galuega, matafaioi i le nuu, ma valaauga o le Ekalesia na alu ai le tele o lo’u taimi, ma sa ou taumafai foi e tuu atu i o’u tiutetauave e aupito taua o le avea ma se tane, tama, ma se tamamatua le tausiga ma le taimi sa latou manaomia. Ina ua iloa e se tasi o a’u uo mea uma sa tatau ona ou faia e faaopoopo atu i a’u suesuega, sa fai mai o ia sa o se mea faavalevalea lo’u aoga faaloia pe a mafaufau atu i isi a’u matafaioi uma. Ae peitai, sa ia te a’u le talitonuga e faapea “o mea e le mafaia e tagata, e mafaia e le Atua” (Luka 18:27).

I le 55 o o’u tausaga, sa taliaina ai a’u i le laulau o se loia e tuuina atu fautuaga i se tulaga faalauaitele ma se loia e tu mo se tagata i le Faamasinoga Maualuga i Niu Sila. Ou te faafetai ona e le gata ina avea a’u ma se loia e ui lava i le maagao o le gagana, ae na maua ai foi sa’u molimau malosi atu e faapea o loo soifua le Atua ma e tali mai i a tatou tatalo amiotonu. Ou te iloa e leai se mea e faigata i Lona fesoasoani mai.

Sa faamanuiaina e le Alii ia Uso Sang-Ick Han i le tele o auala e fesoasoani ai ia te ia e faauu mai le aoga faaloia i le 55 tausaga o lona matua.

Ata na tusia e Dilleen Marsh; ata pue mai faaaloaloga a Sang-Ick Han

Lolomi