2013
Faamaoni ma le Amiosao
Iulai 2013


Mo Le Malosi o le Autalavou

Faamaoni & Amiosao

Ata
Elder Christoffel Golden Jr.

I le avea ai ma se soo o Keriso, o nei uiga patino o ni faailoaga lea o le tagata moni e i ai oe.

I se konafesi mo le taaloga siamupini o le lakapi faaAmerika, sa oo ai Joseph B. Wirthlin i le mea sa ia ta’ua “o se aafiaga taua” i le taimi o se faatinoga autu.

Ata

Ata na tusia e Ben Sowards

“O le faatinoga e manaomia ai lo’u momoe ma le polo agai i le ogatotonu ina ia sikoa ai le ai e manumalo ai,” o lana faamatalaga lea. “Sa pasi mai le polo ia te a’u, ma ou momo’e atu loa i le laina o tama taaalo o le isi au. Sa ou iloa na ou latalata atu i le laina sikoa, ae ou te le’i iloa pe o le a le latalata. E ui lava ina sa ou taomia i le pito i lalo o le faaputuga tama taaalo, sa aapa atu i luma o’u tamailima i ni inisi se lua ma sa mafai ona ou lagonaina. O le laina sikoa sa na o le lua inisi (5 cm) le mamao.

“O le taimi lena sa faaosoosoina ai au e tulei le polo i luma. Na mafai lava ona ou faia. … Ae peitai, o le taimi lena sa ou manatua ai upu a lo’u tina. ‘Iosefa,’ sa masani ona ia fai mai ai ia te a’u, ‘fai le mea sa’o, e tusa lava po o le a le taunuuga. Fai le mea sa’o ma o le a lelei ai mea uma.’

“Sa matuai o’u manao lava ia sikoa lena ai. Ae e sili atu nai lo le avea ma se tama autu i le vaai a a’u uo, sa ou manao ai e avea ma tama autu i le vaai a lo’u tina. O lea, sa ia fai mai ai, “Na ou tuua ai le polo i le mea na i ai—e lua inisi mai le laina sikoa.”1 Elder Wirthlin (1917–2008) sa auauna mulimuli atu o se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua.

Fai Le Mea Sa’o

O le faaiuga a Elder Wirthlin o se faataitaiga lelei tele lea o se tasi e le fetuunaia lana amiosa’o. O le faamaoni ma le amiosa’o e tofotofoina ai o tatou tagata. E manaomia ai e se tagata i taimi uma ona fai pe tautala i le mea sao e tusa lava po o a taunuuga po o a foi ni manatu o isi tagata.

O se tasi o tulaga faatonuina i le Mo le Malosi o le Autalavou o le faamaoni ma le amiosa’o. I le avea ai ma Au Paia o Aso e Gata Ai ma e mulimuli ia Keriso, e tatau ia te oe ona “e faamaoni ia te oe lava, i isi ma le Atua i taimi uma. O le faamaoni o lona uiga o le filifili lea ia le pepelo, gaoi, faimamago, taufaa’ole’ole i soo se auala. …

“O le amiosa’o e vavalalata lava ma le faamaoni. O le amiosa’o o lona uiga o le mafaufau ma le faia o le mea sa’o i taimi uma, e tusa lava po o a taunuuga. A ia te oe le amiosa’o, e te naunau e ola i ou tulaga faatonuina ma talitonuga e tusa lava pe le o vaai atu se isi.”2

Avea ma se Soo

O lo tatou faamoemoega i lenei tulaga faataitai i le olaga faitino o le, ia avea ma “tagata paia e ala i le togiola a Keriso” (Mosaea 3:19). Ina ia avea ma se tagata paia e leai se mea e sili atu pe itiiti ifo nai lo le avea ma se soo moni o Keriso. E le faigata tele lenei mea e pei ona e manatu i ai; atonu ua uma ona e iloa le auala e fai ai. Ae peitai, e manaomia ai le taumafaiga, ma o nisi taimi o lenei taumafaiga e manaomia ai se vaega tele mai ia i tatou. Ae e mafai lava ona fai.

Ua aoao mai le Tusi a Mamona, “Aua faauta, ua tuuina mai i tagata taitoatasi le Agaga o Keriso, ina ia mafai ona iloa e ia le lelei mai le leaga; o le mea lea, ou te faaali atu ai ia te outou le ala e faamasino ai; ona o mea uma e valaau mai ia fai le lelei, ma faatauanau mai ia talitonu ia Keriso, ua auina mai i le mana ma le meaalofa a Keriso; o le mea lea e mafai ai ona outou iloa ma le malamalama atoatoa ua mai le Atua” (Moronae 7:16).

I le avea ai ma se soo o Keriso, e mafai ona e iloa le ala e tautala atu ai ma galue ai e ala i lou fesili ifo ia te oe lava, “O le a se mea o le a fai e Iesu?” O le a sosoo mai ai ma musumusuga, ma a o e galue i nei musumusuga, o le a e maua se molimau mo oe lava e faapea ua sa’o lau galuega sa fai. Ae peitai, e moni foi e i ai taimi atonu e manaomia ai ona e faatalitali mo sina taimi e iloa ai ia taunuuga ma faamanuiaga moni o au amioga faamaoni.

Ia Faamaoni A’ia’i

Ua faamanatu mai e le Mo le Malosi o le Autalavou ia i tatou e faapea: “O le le faamaoni e faaleagaina ai oe ma faaleagaina ai foi ma isi. Afai e te pepelo, gaoi, limatagovale i faleoloa, pe faimamago, ua e faaleagaina lou agaga ma au sootaga ma isi. O le faamaoni o le a faaleleia ai ou avanoa i le lumanai ma lou gafatia ina ia taialaina e le Agaga Paia.”3

O le fuataga moni lava o le amiosa’o faamaoni ma le faamaoni a’ia’i, o le mea lea e te faia pe afai e le o i ai se tasi e iloa mea o loo e mafaufau i ai, tautala ai, pe fai. I le avea ai ma soo moni o le Alii o Iesu Keriso, e le mafai ona tatou avea pe fai se mea e itiiti ifo nai lo mea ua faaali mai e le Faaola ia i tatou. Ua ia i tatou le meaalofa e le mafaatusalia o le Agaga Paia. “A o le Fesoasoani, o le Agaga Paia lea, e auina mai e le Tama i lo’u igoa, o ia lava na te aoao ia te outou i mea uma lava; e faamanatu mai foi o ia ia te outou i mea uma ua ou fai atu ai ia te outou” (Ioane 14:26).

Ua tuuina mai foi ia i tatou e lo tatou Faaola le malosi sili lea e oo mai mai tatalo i aso uma, suesueina o tusitusiga paia, ma le faitauina o saunoaga a perofeta ma aposetolo soifua. O nei faiga masani lelei i aso uma e atiae ai le faamaoni ma le amiosa’o i totonu o i tatou. Ia manatua, i le avea ai ma se soo o Keriso ma se tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o lou faamaoni o se faailoaga lea o lou amiosa’o ma le tagata moni e i ai oe.

Faamatalaga

  1. Joseph B. Wirthlin, “O Lesona Aoaoina o le Olaga,” Liahona, Me 2007, 46.

  2. Mo Le Malosi o le Autalavou (tamaitusi, 2011), 19.

  3. Mo Le Malosi o le Autalavou 19.

O le tatalo i aso uma, suesue i tusitusiga paia, ma le faaaogaina o aoaoga a perofeta soifua, e atiae ai le faamaoni ma le amiosa’o i totonu o i tatou.

Lolomi