2016
O Le Tusi Ofoofogia a Mamona
Fepuari 2016


O Le Tusi Ofoofogia aMamona

Sa faataunuuina e Mamona le galuega faigata o le otootoga o talafaamaumau a sa Nifae i se ala mataalia ma le ofoofogia.

Ata
illustration of the prophet Mormon standing at the edge of a cliff as he looks at the ocean. He is holding a spear.

Atavali na saunia e Joseph Brickery

Ina ua vaai atu Mamona na toetoe a faaumatiaina lona nuu o sa Nifae, sa ia galue loa e “tusia se otootoga laitiiti” o a latou talafaamaumau (Mamona 5:9). O lenei galuega faatino sa amata i le nofoaga mulimuli lea sa tolauapi ai sa Nifaē ona faatoa latou faapotopoto mulimuli ai lea i le laueleele o Kumora. O ituaiga olaga sa onosaia e sa Nifae, sa matuai leaga lava; sa sulufai solo tagata ma le le iloa po o fea e maua ai ni meaai, lavalava, ma malutaga. O le tusiga o tusitusiga a Mamona, atonu na faasalafa atu i le fa tausaga o le vaitau o tapenapenaga mo le taua faaiu lea na loto i ai le taitaiau sa Lamana, ae po o le a lava le mea e tupu, na maea le otootoga ma tanumia ai faaputuga o faamatalaga taua i le Mauga o Kumora ao lei taitai tupu le fetauaiga mulimuli (tagai i le Mamona 6:6).

E manino lava o le faiga o le Tusi a Mamona sa o se taumafaiga fita, ae maise lava ona o tulaga “o le taimi o le taua” lea sa galue ai Mamona, faapea ma ona tiute faaopoopo i le faatonuina o ana autau ao latou tapena mo le taua mulimuli. Ma e faigofie lava ona malamalama, e le faapea ua aunoa le tusiga faaiu ma ni le atoatoa.1

Tapulaa o le Galuega a Mamona

Mafaufau i nisi o mea na faatapulaa ai le feagai o Mamona mai le ausiaina o lona faamoemoe:

  1. O le telē o lana faamaumauga fou, o le a matuai faatapulaaina lava. O le tusi na tatau ona faigofie ona feaveai ina ia mafai ona ave e Moronae i se nofoaga saogalemu.

  2. O le tusiga faitino e ao ona sauniaina ina ia i ai pea i ni seneturi se tele.

  3. Mai ituaiga tusitusi atonu sa mafai ona faaaoga e Mamona, sa na o le tasi le ituaiga sa fetaui le puupuu e ofi ai i le tusi.

  4. O tala faamatala sa tatau ona talafeagai le umī, faamaoni i mea moni o le talafaasolopito o loo i faamaumauga sa ia aoteleina, ma faaupu i se faiga sa ia manatu e taugamalie.

  5. Sa puupuu le taimi atofaina o le galuega. Sa sili laitiiti atu lava ma le tolu tausaga le umi na tuu ia Mamona e fai uma ai le otootoga ma le tusiga o le silia ma le 600 tausaga o talafaasolopito. Atonu sa leai sona taimi e faitau uma ai faamaumauga na teuina ia sa na taulimaina, ma e mautinoa lava le leai o se taimi mo le siakiina ma le toe faasaosaoina o le tusiga.

Faatasi ai ma nei mea uma na taofiofia ai, na faapefea ona filifili e Mamona po o a faamatalaga e faaaofia [i le tusi] ae o a faamatalaga e aveese?

I nisi o itu, o lana ausiaga musuia i le gaosiga o le Tusi a Mamona, sa pei lava le faateia ma le maoae o le ausiaga na faia mulimuli ane e Iosefa Samita i le faaliliuga o le faamaumauga i se taimi puupuu.

Filifilia o se Faiga o le Tusitusi

O loo taua mai i le tusiga o le Tusi a Mamona ni nai manatu i le faigata i le au tusiupu ona faamanino mai a latou faamatalaga (tagai i le Iakopo 4:1; Mamona 9:33; Eteru 12:23–25, 40). Na fai mai Mamona, “E tele mea o i ai, ia e le mafai ona matou tusia, e tusa ma la matou gagana” (3 Nifae 5:18). E mautinoa lava o le uiga lenei o “La matou gagana” e faatatau i le faiga o le latou tusitusi, ae le o le latou gagana tautala. Ua tau mai foi e Moronae ia i tatou e faapea, semanu e leai se “le atoatoa” (Mamona 9:33) pe ana latou faaaogaina le tusiga faaEperu, o se faiga faa-alafapeta.

O “faailoga” sa faaaoga e tusi ai sa taua e tusi talafaasolopito a sa Nifae o le “faa-Aikupito ua sui” (Mamona 9:32). O lenei faiga, sa faia mai i le “poto o tagata Iutaia ma le gagana a tagata Aikupito” (1 Nifae 1:2). O faaailoga faa-Aikupito sa faaaoga i nisi o taimi i Palesitina anamua e tusi ai faaleoga o upu faa-Eperu.2 Mai le faataitaiga o faailoga i le “the Anthon Transcript,”3 lea sa foliga mai o se kopi o faailoga mai papatusi sa faaliliuina e Iosefa Samita, e manino lava sa lei faia tonu i tusitusiga faa-Aikupito na faaaoga i aso uma i le taimi oLiae. E tai foliga lava i faailoga o le tusilima faa-Aikupito [hieratic Egyptian], o se faiga tuai atu, o faailoga fesuiai, o loo faaaogaina lava e i latou pe a latou faaaogaina pulumu ma vaitusi nai lo o le vaneina i luga o papa.

Ata
Transcript (facsimile) of Book of Mormon characters made by Joseph Smith.

Sa sili atu le puupuu ma malamalama gofie o le faiga faafaailoga nai lo le tusiga i le alafapeta faa-Eperu, ae e sili atu ona le manino, aua o se vaega tele o faailoga sa faatusa i ai fasiupu po o upu atoatoa, ma faigata (ua taua i aso nei o logokalama [logograms]) nai lo o le faiga o faaleoga lea e maua ai upu e pei ona i ai i se alafapeta. O le uiga o logokalama [logogram] taitasi na tatau lava ona taulotoina. O lenei le manino atonu sa avea ma se vaega o le faafitauli o “le tuuga o a matou upu” (Eteru 12:25) lea na taua e Moronae.

O se mafuaaga faaopoopo o le “le atoatoa” atonu ona sa matele lava i le faaaogaina o le faailoga faa-Aikupito e tusi faatusilima ai, o lona faaaogaaga e vane ai se faamaumauga i luga o papatusi metala, e mafai ona faauiga e faapea, o sasi laiti i le lima o se tagata vane faamaumauga ae leai se “titina” lelei e fai ai faasaoga, e iu ina sese ai le faitauina o faa-faailoga.

Seti e Tele o Faamaumauga

E le gata i papatusi tetele a Nifae, sa faaaogaina foi ni faamatalaga faaopoopo i ni taimi faapitoa i le fatuina o faamatalaga faamatala a Mamona. Sa ia taua i ni nai taimi lona faalagolago i “lana [Alema] lava talafaamaumau” (Alema 5:2; mataupu e 7, ulutala; 35:16). Sa ia faaaogaina foi “talafaamaumau a Helamana,” ma “ona atalii” (faatomuaga i le tusi a Helamana), ma tatou te faitau ai foi i le “talafaamaumau a Nifae” (3 Nifae 5:10).

O nisi taimi sa faalagolago ai foi Mamona i isi uluai tusitusiga, o nisi o na uluai tusitusiga e lei manino ona ia faailoa mai. Atonu o nisi o talafaamaumau faaopoopo e aofia ai:

  • Le anotusi o le lauga maoae a le Tupu o Peniamina (Mosaea 2:9Mosaea 5).

  • O le talafaamaumau i papatusi a Senifa (Mosaea 9–22).

  • O le talaiga a Alema i Saraemila, Kitiona, ma Meleka, lea o loo faamatala e ia lava (Alema 5, 7, ma le 8).

  • O le tala i aafiaga a Alema ma Amoleka i Amonaea (Alema 9–14).

  • O le faamatalaga auiliili o le galuega a atalii o Mosaea ma a latou soa i totonu o sa Lamanā (Alema 17–27).

  • O aoaoga a Alema i ona atalii o Helamana, Sepulona ma Korianetona (Alema 36–42).

Sa faaaofia ai foi e Moronae lona faaliliuga ma le faamatalaga o le talafaasolopito a Eteru o sa Iareto, sa saunia ma tuuina i le faaiuga e Moronae e fai ma tusi a Eteru, faapea foi ma vaega o aoaoga ma tusi mai lona tama o Mamona (Moronae 7–9).4

O talafaamaumau paia e sili ona taua sa teuina i luga papatusi ina ia mautinoa ai e oo atu lava i le faavavau o i ai; o tala e teuina i luga o nisi mea e maaleale, sa latou manatu, o le a le mafai ona faitauina pe a umi se taimi o tuu (tagai i le Iakopo 4:2). O le faaaogaaga o kopi o tusitusiga paia i luga o pepa mo le faaaogaina i aso uma, ua tau faaataata mai e ala i le mu o na [kopi] sa umia e tagata liliu mai a Alema i Amonaea (tagai i le Alema 14:8; faatusatusa i le Mosaea 2:8; 29:4; ma le Alema 63:12). O papatusi apamemea sa le faigofie ona gaosi (tagai i le Mamona 8:5) ma togitogia, o lea sa utiuti ai le sapalai.

O le faaaogaina o mea eseese sa ia maua, sa tusia ai e Mamona lana talafaasolopito “e tusa ai ma le poto ma le malamalama [na] tuu mai e le Atua” ia te ia (Upu a Mamona 1:9). O le fesoasoani faalelagi o nisi taimi sa tuusao ma patino, e pei o le taimi na faatonuina ai e le Alii o ia, ia aofia ai se faamatalaga umi atu o aoaoga a Iesu i sa Nifae (tagai i le 3 Nifae 26:6–12), peitai e leai se faailoaga ua tuuina mai e faapea, na faaali atu ia te ia ia faamatalaga faaopoopo o le talafaasolopito.

“Ma Ua Faapea Ona Tatou Vaai Ai”

E i ai nai taimi na fai mai ai Mamona, o lana otootoga e le mafai ona aofia ai le sili atu ma se vaega itiiti o faamatalaga talafaasolopito na maua i papatusi lapopoa a Nifae (tagai i le Upu a Mamona 1:5; 3 Nifae 5:8; 26:6; tagai foi i le Iakopo 3:13–14; 4:1). Na faapefea la ona, ia faia lana filifiliga o faamatalaga e faaaoga?

O le mea autu sa ia faaaogaina e fai ai ana filifiliga sa faafia ona faaalia mai i lana tusi. O le faamoemoega, ina ia mautinoa o ana tagata faitau, ae maise lava o e nofoia i le lumanai ia le nuu o le folafolaga o Amerika, ae maise lava o e e tupuga mai ia Liae, ia malamalama i le taua mo i latou o le folafolaga ma le valoaga na tuuina mai ia tama Liae: “O le tulaga e oo i ai la outou tausiga o au poloaiga, o le aoutou manuia i le laueleele” (Iaroma 1:9). O le mea moni, o le faamatalaga le lelei a Amarona e uiga i le saunoaga lauiloa a Liae lea na sili ona taulai atu i ai Mamona: “O le tulaga e oo i ai la outou le tausia o au poloaiga tou te le manuia i le laueleele” (Ominae 1:6; faaopoopo le faamamafa).

O lesona a Mamona ua faaalia ai le eseesega tele i le va o le lelei ma le leaga. O le nuu o loo i ai ilana talafaamaumau ua faamamafa mai ai le usiusitai ma le mama i le tasi itu ma le lotomaaa amioleaga i le isi itu. Ua ia faamatalaina tagata faatautala o ni tagata amioleaga ma ua tatau i ai o latou taunuuga; ua ia faamatalaina tagata totoa o ni tagata tauleleia i le toetoe lava i itu uma. O tagata e le lelei tele pe leaga tele, e seāseā ona tauaina. Sa manao Mamona ia le i ai se fesili i mafaufau o ana au faitau, o le lelei ma le leaga e matuai eseese lava (matau upu uma a Mamona lava ia e uiga i lena eseesega i le Moronae 7:5–19). E mautinoa lava sa faaopoopo e Mamona nisi o ana lipoti i ana faauigaga patino musuia. O lenei ituaiga o tusiga e masani ona iloagofie i le faaaogaina o se fuaitau e pei o le “ma ua faapea ona tatou vaai ai” (mo se faataitaiga, i le Alema 42:4, 7, 14; Helamana 3:23–31; 6:34–40).

Sa tuuina mai e Mamona ma Moronae la laua talafaamaumau “puupuu” i a laua au faitau i le lumanai o se ituaiga talafaasolopito faamalamalama tulaga ese. Sa laua tusia le la talafaamaumau mo le lalolagi, e le pei o le tusiga o le talafaasolopito e se tusi talafaasolopito, ae o se savali lelei mamana na faamoemoeina e aoao ai le au faitau i lesona sa aoaoina e tamalii e toalua, e ala i auaunaga umi ma le faigata i o laua tagata ma i le Atua. Sa laua faaaogaina ia punaoa sili ona lelei sa maua, i le auala sili ona faamanuiaina sa la iloa ona [faaaoga ai]. O le galuega ma le tuuto ua faamaonia i le galuega sa laua faia, ua faamanuiaina ai tagata uma i o tatou aso.

Ou te matuai faafetai tele ia te i laua.

Faamatalaga

  1. Mo se faataitaiga, o nai sasi laiti (e tutusa ma “mea sese i le sipelaga o upu” i aso nei) atonu sa i ai i “mea sese” ia na taua e Moronae i le itulau autu o le Tusi a Mamona e faapea “o sese ia o tagata.” E aofia ai le lipoti sese e uiga i le mauaina o le aai o Nifaea (Alema 51:26; e eseese ma le Alema 59:5) ma se mea sese lea na faapea mai, o lea lava mea na tupu [o le mauaina o le aai o Nifaea], i se tasi o fuaitau sa tupu i le tausaga lona 26 o le nofoaiga a faamasino (Alema 56:9) ma le isi i le tausaga lona 28 (Alema 53:22–23). O pona faapena e iloa ai le itu faaletagata o le galuega o le tusi talafaasolopito, e ui, e le tatau ona i ai se faafitauli ogaoga e tulai mai ia i tatou i le faitauina o le tala.

  2. Tagai i le, John A. Tvedtnes and Stephen D. Ricks, “Jewish and Other Semitic Texts Written in Egyptian Characters,” Journal of Book of Mormon Studies, vol. 5, nu. 2 (1996), 156–63; ma le John A. Tvedtnes, “Linguistic Implications of the Tel-Arad Ostraca,” Newsletter and Proceedings of the Society for Early Historic Archaeology, nu. 127 (1971).

  3. Tagai i le B. H. Roberts, New Witnesses for God, 3 vol. (1909), 2:93–104.

  4. Mo nisi faamatalaga e uiga i puna eseese o talafaamaumau, tagai i le “O Se Faamalamalamaga Puupuu e uiga i le Tusi a Mamona” i le Tusi a Mamona.

Lolomi