2016
O A ni Mea e Mafai ona Aoao mai e le Tusi a Mamona ia i Tatou e uiga i le Fiafia?
Fepuari 2016


O A ni Mea e Mafai ona Aoao mai e le Tusi a Mamona ia i Tatou e uiga i le Fiafia?

E fitu ni mataupu faavae e mafai ona tatou malamalama ai mai i mataupu e lua i le Tusi a Mamona, o loo aoao mai ia i tatou le mea e manaomia e [maua ai le] fiafia moni.

Ata
Illustration depicting a stick figure within a tear-drop shape and an open book or scriptures.

Ata na tusia e Kayleigh Jolley

Na aoao e Liae lona atalii o Iakopo, “Ua i ai tagata, ina ia latou maua le olioli” (2 Nifae 2:25).

Tatou te mananao uma lava ia fiafia. E masani ona tatou moomoo mo le fiafia, filemu, ma le faamalieina tatou te vaaia i tagata o o tatou aiga ma uo, o o latou olaga e foliga mai e faatumulia i le fiafia. E i ai ni taimi eseese na lagona ai e tagata uma le leai o se fiafia i o latou olaga. O nisi atonu ua tau mafaufau, “Mata o le a ou maua ea le fiafia?”

Na saunoa Peresitene Henry B. Eyring, Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili: “Ua tuuina e le Alii i [le Tusi a Mamona] Lana savali ia te oe. Sa iloa e Nifae, Mamona ma Moronae lena mea, ma o i latou na tuufaatasia na tuuina i ai savali mo oe.”1 Ona e finagalo le Atua i Ana fanau uma ina ia fiafia i lenei olaga, ua Ia tuuina ai mataupu faavae e faavavau o le fiafia i le Tusi a Mamona. E ui lava e mafai ona e maua nei mataupu faavae i le tusi atoa, ae e lua mataupu faapitoa lava—2 Nifae 5 ma le 4 Nifae 1—o loo i ai ni taiala manino, o le a taitai atu ai i tatou i le faateleina o le fiafia pe afai tatou te naunau e ola ai.

2 Nifae 5

E lei lava ona uma le maliu o Liae, ae lapataia e le Alii ia Nifae, o le a taumafai Lamana ma Lemuelu e fasioti o ia. Na tau atu e le Alii ia Nifae, e ave i latou o e o le a o faatasi ma ia ma sosola atu i le vao. E ui e mautinoa lava sa i ai faigata i lenei malaga umi ma le faavaeina o se nuu fou, ae i le 2 Nifae 5:27, na faamalamalama mai ai e Nifae, “Ma sa oo ina matou ola e tusa ma le ala o le fiafia.” O lenei mataupu ua faatulaga ai se mamanu o le fiafia e mafai ona tatou mulimuli ai i o tatou lava olaga.

Faatumauina o Fegalegaleaiga Faagaeetia

Ua tau mai e Nifae ia i tatou, o e na sosola atu i le vao faatasi ma ia, o i latou o e “sa talitonu i lapataiga ma faaaliga a le Atua” (fuaiupu 6). O se punavai taua o le fiafia o lo tatou lio o faaagafesootai. E taua mo i tatou ona faaalu se taimi ma isi o e tutusa o tatou talitonuga, ma o lo latou i ai e faagaeetiaina. E le gata i le faaaluina o taimi faatasi ma tagata o le aiga, e mafai ona tatou faia ni fegalegaleaiga faagaeetia faatasi ma ni uo o e faamalosia lo tatou faatuatua. O na fegalegaleaiga ma mafutaga e i ai se aafiaga taua i lo tatou fiafia. Sa tusia e Christine Carter, o se tagata e suesuea amioga faaagafesootai a tagata i le Iunivesite o Kalefonia, Berkeley, “O le tele ma le lelei o fesootaiga faaagafesootai o se tagata—faauoga, sootaga ma tagata o le aiga, vavalalata i tuaoi, ma isi—e latalata lava le fesootaiga i le manuia ma le fiafia patino, toeitiiti a tutusa le lua lea.”2

Faaōgatusa o Faatinoga ma Talitonuga

I le fuaiupu 10, o loo tusia ai e Nifae sa tausia e lona nuu “poloaiga a le Alii.” O le usiusitai i poloaiga o se vaega taua lea o le ola i se olaga fiafia. Sa faamalosiauina e le Tupu o Peniamina lona nuu ia “manatunatu i le tulaga manuia ma le fiafia o i latou o e e tausi i poloaiga a le Atua” (Mosaea 2:41). E faigata ona tatou maua le fiafia pe a tatou talitonu i poloaiga a le Atua ae e le ola ai. O le usiusitai e aumaia ai le filemu o le mafaufau ma le filemu o le iloatino. E faapea na tusia e le taitai faaleagaga ma faaleupufai Initia o Mahatma Gandhi e faapea, “O le fiafia o le taimi lea e ogatasi ai mea e te mafaufau i ai, mea e te tautala ai, ma mea e te faia.” Afai e le ogatasi o tatou talitonuga ma faatinoga, o le salamo o le ki lea i le toe faatulagaina o le ogatasi i o tatou olaga.

Ausiaina o Galuega Faigata

Ata
Illustration depicting a stick figure digging a whole in a book (The Book or Mormon. Plants are depicting growing from the book.

I fuaiupu 11 ma le 15 o le 2 Nifae 5, ua tusia ai e Nifae, sa totoina ma selesele e lona nuu ia laau, fafaga lafu ma fagaga, fau fale, ma galulue i oa eseese. Sa ia fai mai, “Ma sa oo, ina faia e a’u o Nifae, ia toaaga o’u tagata, ma ia galulue i o latou lava lima” (fuaiupu e 17). Mai nei fuaiupu ua tatou iloa manino ai, o le galue o se vaega taua lea i le mauaina o le fiafia. O aso uma e oo mai ai avanoa e galulue ai i o tatou aiga, i talaane o o tatou aiga, ma i o tatou afioaga, po o a tatou galuega. Na saunoa mai Peresitene Thomas S. Monson: “Na tuu e le Atua le lalolagi e le uma ona fai mo le tagata e faaaoga ai ona tomai. Sa Ia tuua le eletise i ao, o le suauu i le eleele. Sa Ia tuua vaitafe e le’i sosooa ma le vaomatua e le’i tatuuina ma aai e le’i fauina. Ua tuuina mai e le Atua i le tagata le luitau o mea mai le natura, ae le o le faigofie o mea ua uma ona fai. Sa ia tuua ata e lei valiina, ma musika e lei usuina, ma faafitauli e lei foiaina, ina ia mafai ona iloa e le tagata le olioli ma mamalu o le foafoaga.”3 I se faaupuga faigofie, o le fiafia tele i le fatufatuai ma le lagona ausia o se mea, lea e masani ona o mai faatasi ma le galue malosi e aumai ai le fiafia.

Taulai atu i le Malumalu

Ua ta’u mai foi e Nifae ia i tatou, sa faaalu e ia ma lona nuu le taimi e fausia ai se malumalu (fuaiupu 16) a o latou faavaeina lo latou nuu fou. O faamanuiaga o le malumalu ma le fiafia e le mavavaeeseina. O le malumalu o loo aoao mai ai ia i tatou le ata o le faaolataga, ma faamanatu mai ai le mafuaaga ua tatou i ai iinei i le lalolagi. Tatou te aoao ai o i tatou o fanau a le Tama Faalelagi ma o loo i ai ni faamoemoega maoae o o tatou olaga i Lana fuafuaga. I le malumalu tatou te lagona ai le latalata atu ia te Ia; tatou te lagonaina Lona i ai, Lona mana, ma Lana faamaoniga. E tusa lava pe le mafai ona tatou auai atu e le aunoa i le malumalu, o le i ai o se pepa faataga aoga o le malumalu ma le i ai o se ata o le malumalu i o tatou fale, e mafai ona faamanatu mai ai ia i tatou ia aafiaga o le malumalu sa tatou mauaina ma upumoni ua tatou aoaoina ai iina.

4 Nifae 1

I le 4 Nifae, o loo tau mai ai e le perofeta-tusitalafaasolopito o Mamona, mea na tupu i tagata ina ua mavae ona asiasi atu le Faaola i le nuu o Nifae. A o ia faamatalaina mai nei tagata, sa ia taua, “E le mafai ona i ai o ni tagata e sili atu ona fiafia i totonu o tagata uma na foafoa e le aao o le Atua” (4 Nifae 1:16).

Faasoa Atu Mea ua Tatou Maua

Ata
Illustration depicting two stick figures exchanging a gift.

I le fuaiupu 3, ua tusia ai e Mamona o nei tagata sa “tuutele mea uma i totonu ia te i latou” ma “sa leai se mauoa ma se matitiva.” A o tatou saili le fiafia i o tatou lava olaga i aso nei, e taua ona tatou aoao e faasoa atu mea ua tatou maua i isi.

Ua faaalia i suesuega o le tele o taimi e faaalu e auauna atu ai ma tupe e faaalu i isi, e i ai se aafiaga tuusao i lo tatou fiafia.4 E leitioa, la, tau atu e le Tupu o Peniamina i lona nuu, “Ou te manao ia outou faasoa atu a outou mea i e matitiva, ia taitasi le tagata ma faia e tusa ma mea ua ia te ia, e pei o le fafagaina o e ua fia aai, faaoofuina o e ua lē lavalava, asiasi atu i e mamai ma auauna atu mo lo latou mapusaga, faaleagaga ma faaletino, e tusa ma o latou manaoga” (Mosaea 4:26). E i ai ni avanoa se tele tatou te fesoasoani ai ia i latou o manaomia le fesoasoani e ala i auaunaga, taulaga anapogi, ma isi tupe eseese e pulea e le Ekalesia.

Sa saunoa Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “I le talafaasolopito atoa, o le mativa ua mafaufauina o se tasi o faafitauli silisili ma sili ona taatele i tagata. O ona mafatiaga manino lava e masani ona faaletino, ae o faatamaiaga faaleagaga ma faalelagona na te aumaia atonu e sili atu ona faataumaoi. I soo se tulaga lava ua tuuina mai ai e le Faaola sili se valaau naunautai ina ia tatou aufaatasi ma Ia i le aveesea o lenei avega mai tagata.”5 A o tatou tuu atu taumafaiga sili atu, taimi, ma soo se mea e fesoasoani ai i isi, o le a tatou maua se faateleina i lo tatou lava fiafia.

Auai i se Aiga

Ata
Illustration depiction stick figures in tear-drop shapes.

Ua tau mai e Mamona o nei tagata “sa latou faaipoipo, ma tuu atu ia faaipoipo” (4 Nifae 1:11). O le faaipoipo ma tausia se fanau (tagai i le fuaiupu 10) e mafai ona avea o se punavai maoae o le fiafia mo i latou e i ai nei avanoa. Na saunoa mai Peresitene James E. Faust (1920–2007), Fesoasoani Lua i le Au Presitene Sili, “O le fiafia i le faaipoipoina ma le avea ma matua e sili faaafe atu ai i lo soo se isi lava fiafiaga.”6

Ae e le faapea seiiloga tatou te faaipoipo pe maua ni a tatou lava fanau, e maua ai ni mafutaga ma tagata o aiga e aumai ai le fiafia. O tagata nofofua matutua, autalavou, ma tamaiti e mafai foi ona saofaga i nei faamanuiaga. Ina ia maua le fiafia i le olaga faaleaiga, e tatau ona tatou taumafai e ofo atu i tagata taitoatasi o le aiga la tatou faauoga, malamalama, ma le alofa. E mafai e aiga ona tuuina atu le saogalemu faalelagona ma faaletino ma se lagona o le aofia ai, lea e taua i le mauaina o le fiafia.

O le Avea ma Sē e Faatupu Filemu

E faafa ona tau mai e Mamona i le 4 Nifae, o nei tagata sa “leai se ni finauga” i totonu ia te i latou (tagai i fuaiupu e 2, 13, 15, ma le 18) “ona o le alofa o le Atua sa mau i loto o tagata” (fuaiupu 15). O finauga ma le fiafia e matuai faafeagai lelei lava—o le tasi e aluese mai le isi. Na lapatai e le Faaola sa Nifaē i le matautia o finauga ina ua Ia fetalai, “O le e i ai le agaga o le finauga ua le mai ia te au o ia, ae ua mai le tiapolo ia, o le o le tamā o le finauga” (3 Nifae 11:29). E tatau ona tatou mautinoa tatou te faia se taumafaiga tele ina le faia po o le fai atu o soo se mea e aumaia ai se agaga o le finauga i totonu o tatou falefaigaluega, aoga, ma aiga. Ae e tatau ona tatou faia mea uma tatou te mafaia ina ia uunaia se alofa o le Atua i o tatou lava loto.

E masani lava o finauga e tulai mai i le le onosai. Faatasi ai ma le fesoasoani a le Agaga, e mafai ona tatou suia o tatou natura ma avea ma tagata sili atu ona onosai. Na saunoa mai Peresitene Dieter F. Uchtdorf, Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili: “O le le onosai … o se āuga o le manatu faapito. O se uiga o le faaloloto. E tulai mai mai le tulaga taatele lea e taua o le faamai o le ‘fia tagata’, lea e taitai atu ai tagata ia talitonu o i latou o tagata e sili ona taua i le lalolagi, ae o isi tagata uma ua na o ni tagata e fesoasoani ia i latou i le olaga lenei, lea e na o i latou lava e autu i ai.”7

E i ai se auala e sili atu ona lelei. Na valaaulia i tatou e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) e “atiina ae le uiga auaumama o le tali filemu. O le a manuia ai o outou aiga, o le a manuia ai o outou olaga.”8

O se Valaaulia e Saili le Fiafia

Ata
Illustration depicting a stick figure reading a book (scriptures). There is a tear drop shape in the background.

O loo i ai i le Tusi a Mamona mataupu faavae o le fiafia. Ua na o se vaega ua tatou talanoaina o mea o loo maua i nei mataupu e lua. O a ni mea e mafai ona tatou maua i le vaega o totoe o le tusi? O le a atamai le amata o a tatou lava sailiga patino o le Tusi a Mamona mo nisi o taiala i se olaga e sili atu le fiafia. Na folafola mai e Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) i le Au Paia: “O le taimi lava e te amataina ai se suesuega anoa o le Tusi a Mamona … o le a matuai faateleina ona e maua [faamanuiaga] o le olaga.”9 Ua tuuina mai e le Alii ia i tatou lenei meafaigaluega maoae. E mafai ona tatou aoao e faaaoga e faamanuia ai o tatou lava olaga ma olaga o i latou tatou te alolofa i ai.

Faamatalaga

  1. Henry B. Eyring, “O Le Tusi a Mamona o le a Suia ai Lou Olaga,” Liahona, Fep. 2004, 15.

  2. Christine Carter, “Happiness Is Being Socially Connected,” Oke. 31, 2008, greatergood.berkeley.edu.

  3. Thomas S. Monson, “O le Sailiga o le Ola Atili,” Ensign, Aok. 1988, 2.

  4. Tagai, mo se faataitaiga, Dunn et al., “Spending Money on Others Promotes Happiness,” Science, vol. 319 (2008), 1687–1688; Netta Weinstein and Richard M. Ryan, “When helping helps: Autonomous motivation for prosocial behavior and its influence on well-being for the helper and recipient,” Journal of Personality and Social Psychology, vol. 98 (2010), 222–24; and Aknin et al., “Prosocial spending and well-being: Cross-cultural evidence for a psychological universal,” Journal of Personality and Social Psychology, vol. 104 (2013), 635–52.

  5. Jeffrey R. Holland, “Pe Le o i Tatou Uma Ea o Ni Tagata Aisi?” Liahona, Nov. 2014, 40.

  6. James E. Faust, “O le Faaoaina o le Faaipoipoga,” Liahona, Ape. 1978, 11.

  7. Dieter F. Uchtdorf, “Faaauau i le Onosai,” Liahona, Me 2010, 56.

  8. Gordon B. Hinckley, “Cornerstones of a Happy Home” (saunoaga na fofogaina i se faasalalauga faasatelite mo tane ma ava, Ian. 29, 1984), 8.

  9. Ezra Taft Benson, “O Le Tusi a Mamona—o le Maa ‘Au’au o Lo Tatou Faatuatuaga,” Liahona, Ian. 1987, 5.

Lolomi