2019
ʻOfa ʻi he Akó—ʻOfa ʻi hono Akoʻí
Fepueli 2019


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

ʻOfa ʻi he Akó—ʻOfa ʻi hono Akoʻí

ʻI he maʻu ko ia ha faingamālie ke lesisita ki ha ako he ʻinitanetí mo BYU-­Hawaii, ʻoku lolotonga ngāue ai ʻa Rumetati Taarie ke fakakakato ha kalasi ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Ne lavaʻi lelei ʻene ngāue fakafaifekaú ʻi he Misiona Australia Sydney North ʻi he taʻu 2014.

Lolotonga ʻema ʻinitaviú ne siʻi fofonga “mamali” pē ʻi heʻene manatuʻi e faingataʻa ke mahino kiate ia ʻa e meʻa ne lea ʻaki ʻe he kakaí—ʻikai ngata pē ʻi he kehe ʻenau founga leá, ka ne kehe ʻaupito ʻenau fakaʻaongaʻi e leá—ka neongo iá naʻá ne saiʻia pē ke ako ki ha ngaahi ʻulungaanga fakafonua kehekehe pea naʻá ne kei manatu pē ki he feohi fiefia naʻá ne fai aí.

Ne toe lahi ange ʻa e ngaahi faingataʻa ne aʻusia ʻe Rumetati kimuʻa pea toki ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Ne mālōlō siʻono tuongaʻane māhangá ʻi heʻena kei siʻí pea māvae foki mo ʻene ongomātuʻá. Naʻá ne folau mo ʻene tangataʻeikí ki Nuʻu Sila ʻi hono taʻu valú ʻi ha ʻaho mālōlō pea fakafiefiaʻi hono taʻu hivá he fonua ko iá. Hili ha taimi siʻi mei ai, naʻa nau fetaulaki mo e ongo faifekau ne na papitaiso ia ki he Siasí. Ne fakamamahi e mālōlō ʻene tamaí ʻi he 2003 pea ohi hake ia ʻe hono mehikitanga.

Ne ʻikai toe fetuʻutaki ʻa Rumetati mo ʻene faʻeé pea ʻikai ke ne toe manatuʻi ia, ka ʻi he ʻaho ʻe taha hili ʻene foki ki Kilipati ʻi he ʻosi ʻene ngāue fakafaifekaú, lolotonga haʻane ʻi ha falekoloa, ne fanongo atu ha niʻihi ki he ʻeke ʻe heʻene faʻeé pe ʻoku ʻiloʻi ʻe ha taha ʻa Rumetati—faifai peá na fetaulaki fiefia!

Ne ngāue ʻa Rumetati ko ha taha faiongoongo ʻi he letioó kimuʻa pea toki tokoni ki he akoʻanga lotoloto JSSTUC1 ʻi Kilipati; ko ha ngāue naʻá ne manako ai.

Naʻe hanga ʻe he ʻofa ʻa Rumetati he fānaú ʻo tokoniʻi ia ke ne fai ai ha fili ke kau atu ʻi ha polokalama ako taʻu ʻe tolu maʻá e lautohi puleʻangá. Naʻá ne pehē: “ʻOku ou fie faiako he lautohi puleʻangá ʻi ha ʻaho, pea ʻi he kahaʻú, ʻoku ou fie akoʻi foki ʻeku fānaú.”

Ne maumau e laptop ʻa Rumetati—pea tokoni ange hano kaungāmeʻa ke ne fakaʻongaʻi ʻene komipiutá ke ne lava ʻo ako ʻi he Senitā Fakasiteiki Teapraerele. ʻOku fakaʻavalisi ki ha houa ʻe 4–6 he ʻaho ʻoku ako ai ke ne lava ʻo fakahū ʻene ngāue fakaakó he taimi totonu.

ʻOkú ne manako ke lau e folofolá pea ʻokú ne fai ia he ʻaho kotoa. “ʻOku ou ongoʻi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ou lau ai ʻa e folofolá—pea ʻoku ongo maʻu pē ki hoku lotó ʻa e ngaahi talanoa ʻo e tuí.”

Tatau ai pē pe ko e ako fakaʻatamai pe ko e ʻilo fakalaumālie, ka ʻoku houngaʻia ʻa Rumetati ia ʻi he akó. ʻOkú ne ʻamanaki ki ha kahaʻu lelei ange ʻi heʻene akoʻi ki he niʻihi kehé e meʻa kuó ne faingamālie ke akó.

Paaki