2019
ʻOku ʻIkai Ko e ʻŪ Seá
Māʻasi 2019


ʻOku ʻIkai Ko e ʻŪ Seá

Janessa Orgill

Iowa, USA

ʻĪmisi
woman setting up chairs

Tā fakatātaaʻi ʻe Dan Burr

ʻI heʻeku kei hoko ko ha palesiteni ʻo e Kau Finemuí, ne ʻikai ha taha ʻi ʻapisiasi ʻi he taimi ne u aʻu atu ai ke fokotuʻutuʻu ʻa e ʻū seá ʻi he holó he pō kimuʻa ha ʻekitivitī ʻa e Kau Finemuí. Ne u feitama ko hoku māhina fitú ia pea naʻe pau ke u fokotuʻutuʻu ʻa e ʻū seá ʻo mei fai tokotaha pē ia. Ka naʻe vave mai ʻeku sekelitalí mo e taha ʻi hoku ongo tokoní ʻo mau fakaʻosi ia. Naʻe kamata leva ke mau tau hake e ngaahi meʻa teuteu falé.

Ko e taimi ia ne fakasiosio mai ai ha fefine ‘o pehē mai, “Kātaki, ka naʻe ʻosi kole ʻe he Kau Fineʻofá ia e loki ko ʻení ki heʻemau kalasi yoga he pooni.”

Ne mau ʻeke ange pe ʻoku ʻi ai ha loki kehe te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi, ka naʻe moʻua e ngaahi loki kehé. Ko ia ne mau fai pē meʻa ne mau lavá: ne mau toe pelu e ʻū seá. Ne u foki ki ʻapi he pō ko iá mo ʻeku ongosiá, ʻi heʻeku ʻilo ʻe fie maʻu ke u toe fokotuʻutuʻu ʻa e ʻū seá ʻi he pongipongí.

Taimi ʻe niʻihi, ʻoku peheni ʻa e moʻuí. ʻI heʻeku maʻu ha pēpē foʻou mo ha fānau kei iiki ʻe toko faá, ʻoku ou ongoʻi hangē ʻoku ou ngāue taʻetuku pē he ʻahó kakato peá u ʻā hake pē he ʻaho hokó ke fai ʻa e meʻa tatau. ʻI ha faʻahinga taimi pē, ʻoku ʻi ai ha fānau ke fafanga mo ha ngaahi fokotuʻunga vala, meʻa vaʻinga, mo ha ʻū peleti ke fakamaau—ʻoku ou fokotuʻutuʻu hake mo pelu ʻa e ʻū seá. Ko ʻeku moʻuí ia.

Ka ʻoku fekauʻaki nai ia mo e ʻū seá? ʻI heʻeku pelu e ʻū seá hili e ʻekitivitī ʻa e Kau Finemuí, naʻe ʻikai ke u lava ʻo mapukepuke ʻeku malimalí ʻi heʻeku fakakaukau ki he tamaiki fefine moʻui fiefia mo fakaʻofoʻofa kuó u ʻofa lahi aí. Ne u houngaʻia he taimi kuó u feohi ai mo kinautolú.

Ko e meʻa tatau pē ʻi ʻapí. ʻOku ʻikai fekauʻaki ia mo e pinati pata ʻoku tau he seá pe ko e ngaahi sitōkeni taʻehoá. ʻOku fekauʻaki ia mo hoku kiʻi fāmilí, ʻa ia ʻoku fiefia ai hoku lotó.

Naʻe folofola e ʻEikí: “Ko ia, ʻoua naʻá mo fiu ʻi he faileleí, he ʻokú mo ʻai ʻa e tuʻunga ʻo ha ngāue lahi. Pea ʻoku tupu mei he ngaahi meʻa īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64:33).

Kuo kamata ke mahuʻingamālie ʻa e fanga kiʻi meʻa īkí kiate au: hangē ko e fāʻofuá, fanga kiʻi hiva faʻufaʻú, valivalí, lue punopuna atu mo foki mai mei he puha meilí, mo e kai mā tousi pakú koeʻuhí naʻe ngaohi pē ia maʻaku.

Mahalo ʻoku tau fakahoko ha ngaahi meʻa angamaheni he ʻaho ki he ʻaho, hangē ko hono fokotuʻu mo pelu e ʻū seá. Ka ʻoku ʻikai fekauʻaki ia mo e ʻū seá—ʻoku fekauʻaki ia mo e kakai ʻoku tau ʻofaʻi ʻa ia ʻoku nau tangutu aí. ʻOku ʻikai fekauʻaki ia mo e ngāue ʻoku tau faí—ʻoku fekauʻaki ia mo e kakai ʻoku tau tokoniʻí. ʻI he taimi ʻoku ou fakakaukau ai kiate kinautolu mo e lahi ʻeku ʻofa ʻiate kinautolú, ʻoku ou fakamālō ki he ʻEikí ʻi he masani ʻo e moʻuí pea mo e ʻapongipongí, ʻi he taimi te u tuʻu hake ai ʻo toe fokotuʻutuʻu e ʻū sea ko iá.

Paaki