2019
Ko e Hā e Meʻa ʻOku Moʻoní pea Ko e Hā e Meʻa ʻOku ʻIkai Moʻoní?
Māʻasi 2019


Ko e Hā e Meʻa ʻOku Moʻoní pea Ko e Hā e Meʻa ʻOku ʻIkai Moʻoní?

Kuó ke fifili nai ha taimi pe ʻokú te ʻiloʻi fēfē ʻa e meʻa ʻoku moʻoní?

ʻĪmisi
girl looking at tablet

Ngaahi taá naʻe fai ʻe David Stoker

Ne u fetaulaki kimuí ni mo ha finemui fakaofo ko Keili ʻokú ne taʻu 17, naʻá ne vahevahe ʻene ngaahi ongó ʻi ha konifelenisi fakasiteiki. Naʻá ne fakahā ʻoku moʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻoku moʻoni ʻa e Siasí, pea ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ko e palōfita ia ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne toe fakamoʻoni mālohi foki ko e ngaahi lea tukuhifo ʻoku lea ʻaki ʻe he niʻihi kehé kau ki he Siasí mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku loi ia.

Ne u mālieʻia ʻi he tui fakapapau ʻa Keilí pea mo ʻene malava ke ʻilo ʻa e moʻoní mei he meʻa ʻoku ʻikai moʻoní.

Ka naʻá ku toe mālieʻia ange ʻi heʻeku talanoa mo Keili ʻi he hili ʻa e fakatahá peá u ʻiloʻi ai tā naʻe ʻikai faingofua ʻa ʻene malava ke ʻiloʻiló pea mo ʻene tui fakapapaú. Ko hono moʻoní, naʻá ne kātekina ha ʻahiʻahiʻi lahi ʻo ʻene tuí.

Ko e meʻa ʻeni naʻá ne vahevahe maí.

Fāifeinga ke Maʻu ha Ngaahi Tali

Naʻe mālohi maʻu pē ʻa Keili ʻi he Siasí. Ka ʻi he taimi naʻá ne kamata ai ke fakakaukau fakamātoato ange ki he ongoongoleleí mo e Siasí, naʻe ʻi ai haʻane ngaahi fehuʻi fakamātoato. Naʻá ne ongoʻi halaia ʻi heʻene loto-fehuʻí pea kamata ke ne fekumi ki he ngaahi talí.

ʻOku pehē ʻe Keili, “Ko ʻeku palopalemá, ko ʻeku fekumi he ngaahi feituʻu halá. Ne ʻikai ke u fekumi ʻi he folofolá pe ngaahi lea he konifelenisí pe talanoa ki heʻeku ongomātuʻá, ka naʻá ku maʻu ha fakamatala kehekehe he ʻinitanetí naʻe tala ai ʻoku nau maʻu e tali ki heʻeku ngaahi fehuʻí.”

ʻI he kamataʻangá, ne fakakaukau ʻa Keili naʻe ʻomi ʻe he fakamatala he ʻinitanetí ha tali ki heʻene ngaahi fehuʻí. Ka ʻoku pehē ʻe Keili, “I heʻeku hokohoko atu ke fakatotoloʻi ʻeku ngaahi fehuʻí, naʻe hoko ʻa e meʻa kotoa pē ne u laú ke toe lahi ange ai ʻeku ngaahi fehuʻí mo e loto-veiveiuá.”

Naʻe kamata ke mole ʻa e tuí mo e ʻamanaki leleí meia Keili. ʻOkú ne manatuʻi, “Naʻe tamatemate ʻa e maama ʻo ʻeku fakamoʻoní, pea naʻe fakaʻau ke ʻikai ke u toe fai e meʻa ne akoʻi kiate aú—ʻa e lau e folofolá, lotú, mo e ʻalu ki he seminelí.”

Naʻe faifai peá ne ongoʻi ne lomekina ia ʻe he fakapoʻuli mo e puputuʻu naʻá ne ongoʻí. ʻOkú ne pehē, “Naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakafaikehekeheʻi ʻa e meʻa mei he ʻOtuá mei he fakakaukau noaʻia naʻe fulihi mo faʻu ʻe ha taha ke fakafihiʻi aú. Naʻe ʻikai ke u kei ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe moʻoní mo e meʻa naʻe loí. Naʻá ne fakamamahiʻi au.”

ʻOku fakafehoanaki ʻe Keili hono tūkungá ki he tūkunga ʻo Siosefa Sāmitá ʻi heʻene pehē, “Naʻe faifai peá u fakakaukau kuo pau ke u nofo maʻu ʻi he fakapoʻulí mo e puputuʻú, pe ko haʻaku fai ʻo hangē ko e enginaki ʻa Sēmisí, ʻa ia, ko e kole ki he ʻOtuá. Naʻe faifai peá u fakapapau hoku lotó ke ‘fehuʻi ki he ʻOtuá’ [Sēmisi 1:5], ko ʻeku fakakaukaú kapau ʻokú ne foaki ʻa e potó kiate kinautolu ʻoku masiva ʻi he potó, mo ne foaki ʻo lahi ʻo ʻikai valokiʻí, ʻe lelei ke u ʻahiʻahi” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:13).

Ko e Talanoa ki he Kakai ʻOkú Ne Falala Ki Aí

ʻĪmisi
girl with mother

ʻI he tuʻunga faingataʻa ko ʻení, naʻe talanoa ai ʻa Keili ki heʻene faiako seminelí, kui fefiné mo ʻene faʻeé. Naʻe fakapapauʻi ange heʻene faiako seminelí naʻe ʻikai hala ʻene ngaahi ongó pea ʻoku ʻikai ko ia toko taha pē naʻe loto-fehuʻiá. Naʻe vahevahe ange heʻene faiakó ʻene fakamoʻoní peá ne faleʻi kia Keili ke ne lau e nāunau ʻe ala tokoni ki heʻene fekumí.

Naʻe ʻikai malanga e kui fefine ʻa Keilí. Naʻá ne poupouʻi pē ia ke ne fakakaukau pe ko e maʻuʻanga fakamatala fē ʻoku langaki moʻui kiate iá—ko e fakamatala he ʻinitanetí pe tokāteline ʻo e Siasí? Naʻe kamata leva ke fakafehoanaki ʻe Keili: “Ko e fakamatala fē naʻá ne langaki hake aú? Ko e fakamatala fē naʻá ne ʻomi ʻa e fiefiá mo e nongá ki hoku laumālié? Ko e fakamatala fē naʻá ne akoʻi mai te u nofo fakataha mo hoku fāmilí ʻi ha tuʻunga fiefia ʻoku ʻikai hano ngataʻangá kapau te u muimui ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá? Ko e fakamatala fē naʻá ne fakatupu e ngaahi leʻo fakafihí ʻi heʻeku fakakaukaú?”

Ko e Fekumi ki he ʻOtuá ʻi he Lotú mo e Folofolá

Naʻe fakalotolahiʻi ʻe he faʻē ʻa Keilí ke ne lotu. Naʻe faifai pea ʻalu ʻa Keili ki hono lokí ʻo fakahaaʻi ʻene ngaahi fakakaukaú mo e ongó ki he ʻOtuá. ʻOkú ne fakamatala ʻo pehē: “Ne ʻikai hoko ha meʻa ia. Ne ʻikai hifo mai ha kau ʻāngelo. Ne ʻikai fakafonu hoku lotó ʻaki ha nonga mo e houngaʻia. Ne u toe foki ki heʻeku faʻeé. Naʻá ma lotu fakataha, peá ne tapou mai ke u lau e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha miniti ʻe 10. Lolotonga ʻeku laú, ne u ongoʻi ha talaʻofa ʻi hoku lotó kapau te u kei hokohoko peheni atu ai pē, te u sio ki ha ngaahi tāpuaki. Te u lava ʻo sio lelei ange mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi akonaki mei he ʻOtuá mo e akonaki ʻoku ʻikai meiate Iá.”

Naʻe kamata ke lotu ʻa Keili he ʻaho kotoa pē mo lau e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne fakamamaʻo mei he Twitter mo e ngaahi uepisaiti naʻá ne fakatupu ʻene loto-tālaʻá. Naʻá ne ʻalu ki he seminelí ʻo fakataumuʻa ke ako, kae ʻikai ke fakasio ha ngaahi meʻa hala fekauʻaki mo e Siasí.

Ko Hono ʻIloʻi e Meʻa ʻOku Moʻoní

Ne hili ha meimei uike ʻe ua ʻo ʻene fai e meʻa tatau, naʻá ne ongoʻi ne fakaʻau ke mole atu e ngaahi fakakaukau halá. Naʻe sai ange ʻa e akó. Naʻe fakalata ange ʻa e ngāué, pea naʻe lelei ange hono vā mo ʻene ongomātuʻá. Naʻá ne fiefia ange.

Tuʻunga ʻi he fiefia ko iá, ʻokú ne pehē ai, “Naʻe faifai peá u maʻu e talí. Naʻá ku malava ke ʻiloʻi ʻa e meʻa mei he ʻOtuá mo e meʻa ʻoku ʻikai meiate Iá he naʻá ku mātā tonu ʻi he meʻa naʻá Ne fai maʻakú ʻi heʻeku fai e meʻa naʻá Ne folofolá.”

ʻOkú ne fakaʻosi ʻaki ʻene pehē, “Ko e founga pē ia ʻe taha te ke lava ai ʻo ʻiloʻi fakapapau ʻa e moʻoni mei he ʻOtuá. Te tau lava ʻo ako mo fakalaulauloto mo fehuʻi ki he lahi tahá, ka ko ʻetau toki fai pē meʻa ʻoku talamai ʻe Sēmisí mo e meʻa ne fai ʻe Siosefa Sāmitá—kole mo ngāue—te tau toki lava leva ai ʻo ʻiloʻi fakapapau ʻa e moʻoní mei he meʻa ʻoku ʻikai moʻoní.”

Ko e hā leva ʻoku tau ako mei he aʻusia ʻa Keilí? Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi:

  • Kapau ʻoku ʻi ai hatau ngaahi fehuʻi, ʻoku ʻikai totonu ke tau ongoʻi halaia.

  • ʻOku ʻikai totonu ke tau teitei tuku ʻetau lotú ʻi heʻetau fekumi ki ha ngaahi talí.

  • ʻOku totonu ke tau ako mo fakalaulauloto ki he Tohi ʻa Molomoná.

  • ʻI heʻetau fili fakalelei ʻa e meʻa ʻoku tau lau mo fanongo ki aí, te tau lava ai ʻo fakaʻehiʻehi mei he ngaahi fakafeʻātungia ʻo e tekinolosiá mo e mītia ʻokú ne tohoakiʻi kitautolu mei he moʻoní mo fakataumuʻa ke fakaʻauhá.

  • ʻOku totonu ke tau fealeaʻaki mo e kakai ʻoku tau ʻiloʻi, ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻí—kae ʻoua ʻe kumi tokoni ki he kakai foʻoú.

  • ʻE tali ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi fehuʻí ʻi he founga pē ʻAʻana mo e taimi pē ʻAʻana. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu.

  • ʻE maʻu e talí ʻi heʻetau fai e meʻa ʻoku folofola mai ʻe he Tamai Hēvaní—kae ʻikai ko ʻetau fai e meʻa ʻoku fokotuʻu mai he māmaní.

ʻOku ueʻi fakalaumālie au ʻe Keili mo kimoutolu kau finemui mo e kau talavou kuo teuʻi ʻe he ʻOtuá ki he kuonga ko ʻení. ʻOku hāsino meiate ia, ʻo hangē ko hamou tokolahi, ʻa e faʻahinga kakai naʻe fakaʻamua ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “ʻOku tau fie maʻu ha kakai fefine ʻoku nau maʻu e meʻafoaki ʻo e faʻa ʻiloʻiló ʻoku nau lava ʻo sio ki he fetōʻaki ʻi he māmaní pea nau ʻiloʻi neongo e manakoa ha meʻa ka ʻoku mamaha pe fakatuʻutāmaki ia.”1

Ko kimoutolu ko e kau fekumi ki he moʻoní, kau tauhi fuakava mo e kau tufunga ʻo e puleʻanga. ʻI he tokoni ʻa e ʻOtuá pea mo e mālohi ʻo Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí, te mou lava ai ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e faʻa ʻiloʻiló pea moʻu ʻiloʻi, moʻui mo vahevahe ʻa e meʻa ʻoku moʻoní.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson (lea ʻaki e lea ʻa Poiti K. Peeka), “Ko ha Tautapa ki Hoku Tuofāfiné,” Liahona, Nōvema 2015, 96.

Paaki