2019
Ko Hono Maluʻi ʻo e Fānaú
ʻOkatopa 2019


Ko Hono Maluʻi ʻo e Fānaú

Ko e hā te tau lava ʻo fai ke maluʻi lelei mo fakamālohia ange ʻa e fānaú ʻi heʻetau moʻuí?

ʻĪmisi
mother with baby and crying child

Tā fakatātā ʻo e taá ʻe Linda Lee

ʻI he kotoa ʻa e kakai naʻe akoʻi ʻe Sīsuú, ʻoku tau ʻiloʻi naʻá Ne ʻofeina makehe ʻa e fānaú. Naʻá Ne tokanga ki he fānaú ʻo aʻu ki he taimi naʻe ʻikai faingamālie aí. Naʻá Ne fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau maʻu ha tāpuaki fakafoʻituitui meiate Ia. Naʻá Ne fakahalaʻiaʻi ʻa kinautolu ne nau fakamamahiʻi ʻa e fānaú. Pea naʻá Ne akoʻi ʻoku fie maʻu ke tau hangē ko e fānaú ʻo hū ki he puleʻanga ʻo e langí.1

Naʻá Ne folofola ki he niʻihi ne nau ʻi he konitinēniti ʻAmeliká hili ʻEne Toetuʻú, “Vakai ki hoʻomou fānau īkí.” Naʻe matangaki ʻa e langí, pea naʻe hifo mai ha kau ʻāngelo ʻofa mo maluʻi ʻo nau takatakaiʻi ʻa e fānaú mo ʻātakaiʻi kinautolu ʻaki ʻa e afi. (Vakai, 3 Nīfai 17:23–24.)

ʻI he ngaahi faingataʻa ʻoku hoko he māmaní he ʻaho ní, ʻoku tau fakaʻamu ke ʻātakaiʻi maʻu pē ʻetau fānaú ʻe he afi fakalangí. ʻOku fakafuofua ko e toko taha ʻi he toko fā he māmaní kuo ngaohikovia ia he taimi naʻá ne kei siʻi aí, pea ʻoku fakaʻaʻau ke lahi ʻa e fika ʻavalisi ko iá ʻi he taimi ʻoku vakai ai ki he ngaahi kulupu pau ʻoku tuʻu laveangofua, hangē ko e niʻihi ʻoku faingataʻaʻia fakaesinó.2 Ko e meʻa ʻoku sai aí he ʻoku lahi ʻetau meʻa ke fai ke tau fuofua ngāue ai ki hono maluʻi ʻo e fānaú.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Soi D. Sōnasi, Palesiteni Lahi ʻo e Palaimelí, “Fakakaukauloto ki ha fānau ʻokú ke ʻofa ai. Ko e taimi ʻokú ke pehē ange ai ki he fānau ko ʻení, ‘ʻOku ou ʻofa ʻiate koe,’ ʻoku ʻuhinga ia ki he hā? … ʻOku tau ʻoange ʻa e maluʻi koeʻuhí ke tau lava ʻo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku tau ʻofa aí ke nau aʻusia honau lelei tahá mo fehangahangai mo e ngaahi pole ʻo e moʻuí.”3

Mahalo ʻe fakatupu fakakaukau ʻa e vakai lelei ange ki he tā sīpinga ʻa e Fakamoʻuí fekauʻaki mo e founga ke tau maluʻi lelei ai ʻa e fānau ʻi heʻetau moʻuí.

Naʻe Tuku Taimi ʻa Sīsū Maʻanautolu

ʻĪmisi
Jesus with children

Vakai ki Hoʻomou Fānau Īkí, tā ʻa David Lindsley © 1983

Naʻe tuku taimi ʻa Sīsū ke tokanga ki he fānau iiki mo uesiangofuá (vakai, Mātiu 19:14). Te tau lava foki ʻo tuku taimi ke tau fanongo ki heʻetau fānaú mo feinga ke mahino kiate kitautolu ʻenau ngaahi faingataʻá.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Sōnasi, “Ko e lahi ange ʻofa ʻoku ongoʻi ʻe he fānaú, ko e faingofua ange ia ke ne tala totonu fekauʻaki mo ha meʻa, … Kuo pau ke tau kamataʻi ʻa e pōtalanoá pea ʻoua naʻa tatali ki he fānaú ke nau haʻu kiate kitautolu.”4

Naʻe pehē ʻe ha faʻē ʻe taha naʻe tokoni ʻene ʻeke ki heʻene fānaú he efiafi kotoa, “Naʻá ke fanongo nai ki ha ngaahi lea foʻou naʻe ʻikai mahino kiate koe?”

Mahalo ko e fuofua ongo ʻe maʻu heʻetau fānaú ko e fekumi ʻi he ʻinitanetí ki ha ngaahi tali he ʻoku ʻomi ʻe he ʻinitanetí ʻa e tokoní he taimi pē ko iá pea ʻoku ʻikai ke ne loto-fakamaau, ka ʻoku fie maʻu ke tau fakalotoʻi kinautolu ko kitautolu ʻa e maʻuʻanga tokoni falalaʻanga angé. Pea ʻoku kau ai ʻa e ʻikai ʻita tōtuʻá he taimi ʻoku talamai ai heʻetau fānaú ha meʻa ʻoku taʻe-fakafiemālié. Hangē ko ʻení, kapau te tau tafulu loto-ʻita ʻi he taimi ʻoku vetehia ai ʻetau fānaú ki heʻenau sio ponokalafí, mahalo he ʻikai ke nau toe omi kiate kitautolu ʻo kumi tokoni. Ka ʻo kapau te tau tali ʻaki ʻa e ʻofá, ʻoku ʻi ai hotau faingamālie ke ʻoatu ha pōpoaki—ʻa ia ko ʻetau fakaʻamu ke nau talanoa kiate kitautolu kau ki ha faʻahinga meʻa pē.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Sōnasi, “ʻOku fakatupu ʻe hono talanoaʻi ʻi he ʻofa ʻa e fanga kiʻi palopalema īkí ha fakavaʻe ʻo ha tali lelei, koeʻuhí ko e taimi ʻe hoko ai ʻa e ngaahi palopalema lalahí, ʻe kei faingofua pē ʻa e fetuʻutakí.”5

Ko e niʻihi ʻo e ngaahi fepōtalanoaʻaki mahuʻinga mo malu ʻe lava ke fai ʻe he mātuʻá mo e fānaú ʻoku fekauʻaki ia mo honau sinó. ʻOku totonu ke kau ʻi he ngaahi fepōtalanoʻaki ko ʻení ʻa e ngaahi lea totonu ki he kongokonga ʻo e sinó, fakamatala fekauʻaki mo e haisiní, pea mo e ngaahi liliu ke fakatetuʻa ki ai ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí. ʻOku totonu ke tau talanoa fekauʻaki mo e tuʻunga fakasekisualé pea mo e founga ʻoku hoko ai ʻa e feohi fafale fakaesino mo fakaeongó ko ha konga fiefia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolú. Te tau lava foki ʻo talanoa fekauʻaki mo e ngaohikoviá mo e ponokalafí. Ko e ngaahi fepōtalanoaʻaki ko ʻení ʻoku fie maʻu ke taau mo honau toʻú pea tataki ʻaki ia ʻa e ngaahi fehuʻi ʻetau fānaú. Ko e fakakaukaú, ke fakalau atu ʻa e taimí kuo lahi ʻetau fepōtalanoaʻakí, ʻo ʻoatu ai ha ngaahi fakamatala lahi ange ʻi he lalahi hake ʻetau fānaú pea tupulaki mo ʻenau mahinó. (Vakai ki he ngataʻanga ʻo e fakamatala ko ʻení ki ha ngaahi maʻuʻanga tokoni.)

Naʻe Tā ʻe Sīsū ha Sīpinga Maʻanautolu

Naʻe tā ʻe Sīsū ha sīpinga haohaoa maʻá e tokotaha kotoa pē (vakai, Sione 8:12). ʻI heʻetau hoko ko e kakai lalahí, ʻoku ʻi ai foki hatau faingamālie mo e fatongia ke tau hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga. Ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ʻe lava ke tau tokoniʻi ai ʻetau fānaú ke nau malú ko ʻetau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e ngaahi fili ʻoku malú. ʻOku fakatokangaʻi ʻe he fānaú ʻa e founga ʻoku feohi ai ʻa e mātuʻá mo e niʻihi kehé mo e anga e feohi ʻa e niʻihi kehé mo e mātuʻá. Kātaki, kapau ʻokú ke ʻi ha vā fetuʻutaki pe fefaʻuhi mo ha maʻunimā ʻokú ne uesia koe pe ko ho fāmilí ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki, fekumi ki ha tokoni. Fetuʻutaki ki he kau maʻu-mafai fakapuleʻangá mo e kau taukei faifaleʻí, kae pehē foki ki hoʻo pīsopé pe palesiteni Fineʻofá, ʻa ia te nau tokoni ke ke fehokotaki mo e maʻuʻanga tokoni totonu ʻi he Siasí mo e tukui koló. ʻOku tuha ke ke maʻu e malú mo e fakaʻapaʻapá.

ʻOku totonu foki ke tau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e tokangaekina hotau mālohi fakalaumālié. ʻOku sio nai ʻetau fānaú ʻoku tau lotu? ʻOku nau ʻiloʻi nai ʻoku tau lau e folofolá? Kuo nau fanongo nai ki heʻetau ngaahi fakamoʻoní? ʻOku tau tui nai koaá e “teunga tau kakato ʻo e ʻOtuá” ko ha fāmili ʻi he pongipongi kotoa kimuʻa pea tau hū atu ki tuʻa ki he māmaní?(Vakai, ʻEfesō 6:11–18; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:15–18).

Naʻe Folofola ʻa Sīsū Maʻanautolu

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakahalaʻi ʻa kinautolu ʻoku nau fakamamahiʻi ʻa e fānaú (vakai, Mātiu 18:6). Te tau lava pē mo kitautolu ʻo hoko ko e kau taukapo maʻá e fānau ʻi heʻetau moʻuí.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo pehē, “ʻOku fie maʻu ʻe he fānaú ha niʻihi ke lea maʻanautolu, pea ʻoku nau fie maʻu e kau fai tuʻutuʻuní ke fakamuʻomuʻa ʻenau leleí ʻi he anga siokita fakakakai lalahí.”6

Neongo ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau manavahē pe huʻuhuʻu ki he niʻihi kehé, ʻoku totonu ke tau tokanga ki he ngaahi fakamanamana ʻe ala hokó pea fai ha ngaahi fili fakapotopoto. ʻOku totonu ke muimui ʻa e kau taki ʻi he Palaimelí ki he ngaahi fakahinohino ʻa e Siasí ki hono taʻofi ʻo e ngaohikoviá7—ʻoku ʻi ai ʻa e maluʻi ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ha ongo faiako ʻe ua ʻi he loki ako takitaha mo ha tokotaha mei he kau palesitenisií ke ne vakaiʻi ʻa e ngaahi kalasí.

ʻOku totonu ke fealēleaʻaki fakataha ʻa e mātuʻá mo e kau takí pea fili pe ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakatokanga makehe ʻe lava ke nau fakahoko ke fakasiʻisiʻi ai ʻa e ngaahi fakamanamaná. Hangē ko ʻení, ʻoku lahi e ʻū fale ʻa e Siasí ʻoku ʻi ai hono ʻū luva ʻi he matapaá. Kapau ʻoku ʻikai ha meʻa pehē ʻi he fale ʻokú ke ʻi aí, te ke lava ʻo fakakaukau ke tuku ava pē ʻa e matapaá lolotonga e kalasí pea talanoa ki hoʻo fakafofonga fakalotofonua ki he naunau fakatuʻasinó ke sio pe ʻe lava nai ke fokotuʻu ha ʻū luva. ʻOku tatau ai pē pe ko e hā e uiuiʻi ʻa e kakai lalahí, te nau lava kotoa pē ʻo tokanga ʻi he lotú pea tokoni ʻi he taimi ʻe fie maʻu aí, hangē ko hono talitali e kau ʻaʻahi ʻoku nau ʻeveʻeva ʻi he holó, pe fakalotolahiʻi ha fānau ʻoku nau ʻeveʻeva holo ke nau foki ki he kalasí.

Ko e pangó, he ʻoku fakamamahiʻi ʻa e fānaú he taimi ʻe niʻihi ʻe he fānau kehé. Kapau te tau fakatokangaʻi ha faʻahinga houtamaki pe fetuʻutaki fakaesino ʻoku taʻetaau ʻi he lotú pe ʻi ha feituʻu, ʻoku fie maʻu ke tau tokoni he taimi pē ko iá. Kapau ko ha takimuʻa kitautolu, ʻoku fie maʻu ke tau loto-fiemālie ke talanoa mo e ngaahi fāmili ʻoku kau ki aí—ʻo tatau ai pē kapau ʻe taʻefiemālie ʻa e ngaahi fepōtalanoaʻakí—ke fakapapauʻi ʻoku malu ʻa e fānau kotoa pē. Lea ʻaki ʻa e manavaʻofá mo e mahinó ke tokoni ki hono fokotuʻu ha ʻātakai ʻo e angaʻofá.

Kapau ʻoku tau tui ʻoku ngaohikovia ha fānau, ʻoku totonu ke tau lipooti e ngaahi hohaʻa ko iá ki he kau maʻumafai fakapuleʻangá he taimi pē ko iá. ʻI he tukui fonua lahi, ʻoku ʻi ai e ngaahi fika telefoni ʻe ala fetuʻutaki ki ai ke maʻu ha tokoni mo e fakamatala. ʻOku totonu foki ke tau tala ki he pīsopé fekauʻaki mo ha ngaohikovia ʻoku tau huʻuhuʻu ʻoku hoko, tautautefito kapau ʻoku kau ai ha taha ʻoku fengāueʻaki mo e fānaú ʻi he Siasí. ʻIkai ngata ʻi heʻetau fai ha meʻa ke maluʻi ʻa e ala ʻa e tokotaha faihalá ki he fānaú, ka ʻe lava ʻe he pīsopé ʻo fakafiemālieʻi mo e tokoniʻi ʻa e niʻihi ne fakamamahiʻí pea tokoni ke nau maʻu ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe mei he Ngaahi Ngāue Tokoni ki he Fāmilí.

Naʻe Tāpuekina Taha Taha Kinautolu ʻe Sīsū

ʻĪmisi
Primary teacher hugging child with Down syndrome

Tā fakatātā ʻa Shanea Janese Acebal

Naʻe ʻafioʻi mo tāpuekina taha taha ʻe Sīsū ʻa e fānaú (vakai, 3 Nīfai 17:21). ʻOku totonu ke pehē pē ʻetau ʻiloʻi ʻa e fānau takitaha pea feinga ke tokoniʻi ia.

Te tau ʻai fēfē ke malu ange ʻa e lotú maʻá e fānau ʻoku ʻi ai honau ngaahi tūkunga fakafaitoʻó. ʻOku ʻi ai nai haʻatau palani ke tokoniʻi e fānau Palaimeli ʻoku faingataʻaʻia fakaesinó? ʻOku pelepelengesi nai ʻa e ngaahi lēsoni Palaimeli ʻoku tau akoʻí ki he ngaahi tūkunga fakaeʻapi kehekehé? Ko e hā mo ha toe meʻa kehe te tau lava ʻo fai ke fakakau mai ai ʻa e tokotaha kotoa?

ʻOku ʻikai totonu ke kau ʻa e ngaahi lea laulanú, lea tukuhifoʻi ʻo e ngaahi fonua kehé, mo hono fakahalaʻi e kāingalotu ʻo e tui fakalotu kehé ʻi he ngaahi pōpoaki ʻoku tau vahevahé. ʻI ha kalasi Palaimeli ʻe taha, naʻe ʻi ai ha kiʻi tamasiʻi naʻe ʻikai ke lea ʻi he lea fakafonua tatau mo e fānau kehé. Naʻe fakapapauʻi ʻe he faiakó ke ne paaki ʻa e ʻū laʻipepa tufá ʻi he ongo lea fakafonuá lōua ke tokoni ke ne ongoʻi ʻoku talitali lelei ia. ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi tōʻonga faʻa fakakaukau faingofuá ki he fānaú ʻoku tau ʻiloʻi mo tokaʻi kinautolu fakafoʻituitui, pea ʻe lava ke hoko ʻa e ngaahi tōʻonga ko ʻení ko ha sīpinga ia ke nau muimui ki ai.

ʻE lava ke tau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai e fānau ʻe niʻihi te nau fie maʻu tokoni ʻi ha founga fakavavevave. Hangē ko ʻení, neongo ko e ngaahi liliu fakaeongó ko ha konga angamaheni ia ʻo e tupu haké, ka ʻo kapau ʻoku ʻita, fakalongolongo, pe loto-mamahi ha fānau ʻo laulau uike, mahalo ʻoku ʻi ai ha palopalema mamafa ʻoku hoko ʻe fie maʻu ki ai ha tokoni fakapalōfesinale. Neongo ʻoku mahuʻinga ʻa e ngaahi tōʻonga māʻoniʻoni hangē ko e lotú mo e ako e folofolá, ka ko e taimi lahi ʻoku fie maʻu ha tokoni lahi ange maʻanautolu ʻoku fefaʻuhi mo ha mahaki fakaʻatamai foʻoú pe fekuki mo ha fakapulipuli fakamamahí. He ʻikai ke fakaʻau ʻo lelei ange e meʻa ʻoku hokó ʻi hono tukunoaʻí. ʻI he ngaahi feituʻu lahi, ʻe lava ʻe he pīsopé ʻo tokoniʻi fakapaʻanga ʻa e niʻihi fakafoʻituitui pe ngaahi fāmili ʻoku nau kumi faleʻi ki he Ngaahi Ngāue Tokoni ki he Fāmilí pe maʻuʻanga tokoni kehé.

Naʻe Fakaivia Kinautolu ʻe Sīsū

ʻĪmisi
father helping son ride bicycle

Tā fakatātā ʻa Angalee Jackson

Lolotonga hono maluʻi ʻe Sīsū ʻa e fānaú, naʻá Ne toe fakaivia foki mo kinautolu. Naʻá Ne tuhu ki he fānaú ko ha faʻifaʻitakiʻanga (vakai, Mātiu 18:3). Hili ʻEne ʻaʻahi ki he ongo ʻAmeliká, naʻe malava ʻe he fānau īkí ke akoʻi ki he kakai lalahí ha “ngaahi meʻa fakaofo” (3 Nīfai 26:16).

Te tau lava ʻo fakaivia ʻa e fānau ʻoku tau ʻiloʻí ʻaki hano akoʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻa e founga ʻoku lea ai ʻa e Laumālié kiate kinautolú pea muimui leva ki he Laumālié ʻi he taimi ʻoku nau fai ai e ngaahi filí—ʻo tokoniʻi ai ke nau fakatupulaki ha meʻasivi fakaeloto ke ne tataki ʻenau angafaí. Hangē ko ia ne akoʻi ʻe Sisitā Sōnasí, “ʻOku mahuʻinga ke tokoniʻi e fānaú ke nau fokotuʻu haʻanau ʻuhinga pē ʻanautolu ki heʻenau fie [fakahoko ha ngaahi fili ʻoku malú].”8 Ko ha ngaahi fakakaukau ʻeni ʻe niʻihi naʻá ne fakaivia e ngaahi fāmili kehé:

  • Naʻe akoʻi ʻe ha faʻē ʻe taha ki heʻene fānaú ke nau tokanga ki heʻenau “ngaahi ongo ʻoiauē fakapoó” pea tokanga he taimi ʻoku nau feohi ai mo e kakai ngali “kākaá.” Naʻe ʻaonga ʻeni ʻi he taimi naʻe feinga ai ha niʻihi ke fakalotoʻi hono fohá ke ne muimui ʻiate kinautolu ki he falemālōloó, pea naʻá ne talangofua ki he ngaahi ongo naʻe fakatokanga kiate iá ʻo ne fakaʻehiʻehi mei ai.

  • ʻOku faʻa tomuʻa faʻu ʻe ha ngaahi fāmili ʻe niʻihi ha palani fakahaofi ke nau fakaʻaongaʻi he taimi te nau fehangahangai ai mo ha meʻa fakatuʻutāmaki. Hangē ko ʻení, ko e palani fakahaofi ʻa ha fāmili ʻe taha naʻe ui ko e “taʻofi pea talá” pea naʻe kau ai ʻa hono tamateʻi ʻo e komipiutá pea tala ki he mātuʻá he taimi pē ko iá kapau naʻe ʻasi ha fakatātā kovi. Naʻe ʻikai ke toe fifili ʻena fānaú pe ʻe founga fēfē ʻenau fehangahangai mo e mītia koví—ne nau ʻosi ʻiloʻi pē e meʻa ke faí!

  • Naʻe faʻu ʻe ha fāmili ʻe taha ha foʻi lea fakaʻilonga ʻe lava ke pōpoaki telefoni ʻe he fānaú ki heʻenau mātuʻá pe lea ʻaki ʻi he telefoní kapau te nau fie maʻu ke ʻave kinautolu he taimi pē ko iá.

  • Te ke lava ʻo tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau fakaangaanga ke pehē “ʻIkai!” ʻi he taimi ʻe feinga ai ha taha ke fakalotoʻi kinautolu ke nau fai ha meʻa ʻoku nau taʻefiemālie ke fai. ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he fānau kotoa pē ʻoku malava ke nau kole tokoni, pea ʻoku totonu ke nau toutou kole kae ʻoua pē kuo nau malu.

Ko Hotau Fatongia ko e Kakai Lalahí

Tau toe manatu muʻa ki he fakatātā ʻi he 3 Nīfai 17, ʻi he taimi ne hanga ai ʻe Sīsū ʻo “fua hake ʻa ʻenau fānau īkí, taki taha, ʻo ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu, mo hūfakiʻi ʻa kinautolu ki he Tamaí. … Pea naʻe takatakai ʻa kinautolu ʻaki ʻa e afi; pea naʻe tauhi ʻa kinautolu ʻe he kau ʻāngeló” (veesi 21, 24). Mahalo ko ha konga mahuʻinga ʻo e talanoa ko ʻení ko e ʻikai ngata pē ʻi hono akoʻi kiate kitautolu ʻa e mahuʻinga ʻo e fānaú ka ke fakahaaʻi foki hotau fatongiá, ko e kakai lalahi. Ko e kau tauhi kitautolu ʻo e toʻu tangata hokó.. ʻOku totonu ke tau hoko ko e kau ʻāngelo ʻoku nau takatakaiʻi mo tauhi ʻa e fānaú. Ke tau hokohoko atu muʻa ʻetau fakakaukau kia Sīsū ko hotau faʻifaʻitakiʻanga haohaoá pea fai leva hotau lelei tahá ke ʻākilotoa ʻetau fānaú ʻaki ʻa e ʻofa mo e maluʻi.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai ki he fakamoʻoni fakafolofola ʻi he ʻuluaki palakalafi ʻo e konga takitaha ʻi he fakamatala ko ʻení ke maʻu ai ʻa e ngaahi talanoa ko ʻení ʻi he folofolá.

  2. Vakai, “Child Maltreatment (Child Abuse),” World Health Organization, who.int/violence_injury_prevention/violence/child/en.

  3. Joy D. Jones, “Fefaʻuhi mo e Ponokalafí: Maluʻi, Tali, mo e Fakamoʻui,” Liahona, ʻOka. 2019, 38.

  4. Joy D. Jones, “Fefaʻuhi mo e Ponokalafí,” 39, 40.

  5. Joy D. Jones, “Fefaʻuhi mo e Ponokalafí,” 39.

  6. Dallin H. Oaks, “Maluʻi ʻe Fānaú,” Liahona, Nōv. 2012, 43.

  7. Vakai, “Preventing and Responding to Abuse,” newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  8. Joy D. Jones, “Fefaʻuhi mo e Ponokalafí,” 40.

Paaki