2020
Founga Ne u Maʻu ai e Tuí ʻi Heʻeku Ongoʻi Hangē kuo Mole e Meʻa Kotoá
Fēpueli 2020


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Founga Ne u Maʻu ai e Tuí ʻi Heʻeku Ongoʻi Hangē kuo Mole e Meʻa Kotoá

Ko ha ngaahi pole faingataʻa kiate au ʻa e mole hoku nimá mo e mole e niʻihi ʻoku ou ʻofa aí, ka naʻe tokoniʻi au ʻe he Tamai Hēvaní ke u liliu ʻo toe lelei ange.

ʻI ha pō ʻe taha naʻá ku tūʻulutui ai ʻi hoku veʻe mohengá ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke Ne tokoniʻi au ke u maʻu ha tui ʻoku lahi angé, ʻi heʻeku manatu ki ha potufolofola ʻi he Fuakava Foʻoú fekauʻaki mo ha ākonga naʻá ne kole kia Sīsū Kalaisi ke “fakalahi ʻemau tuí” (vakai, Luke 17:5). Naʻe ʻikai ke u teitei lavelave ʻiloa te u fehangahangai mo e niʻihi ʻo e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa taha ʻi heʻeku moʻuí ʻi he hili pē ʻa e lotu ko ʻení. ʻOku ou houngaʻia ne u ʻosi fekumi ke fakalahi ʻeku tui ki he Fakamoʻuí ʻi he taimi ne hoko ai e ngaahi faingataʻa ko iá, koeʻuhí ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe ne u mei hao moʻui fēfē kapau naʻe ʻikai e tokoni ʻa e Tamai Hēvaní.

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei he lotu ko iá, naʻá ku ʻi ha fakatuʻutāmaki fakalilifu ai ʻo meimei mole hoku nima hemá pea naʻe pau ai ke tuʻusi kotoa hoku ʻuluʻulu tuhu ʻi he nima ko iá. ʻOku mahino naʻe ʻikai ke toe tatau ʻeku moʻuí. Neongo naʻá ku ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa ʻeku Tamai Hēvaní mo hoku fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá lolotonga e ngaahi tafá mo e ngaahi faitoʻó, ka naʻe faingataʻa fau.

ʻI ha ʻaho ʻe taha hili hono talamai ʻe heʻeku toketaá ʻe fie maʻu ke u fai ha fakamālohisino ʻi ha ngaahi māhina lahí, naʻá ku foki loʻimataʻia ki ʻapi peá u fehuʻi ki he Tamai Hēvaní, “Ko e hā hono fuoloa ʻeku kātekina e meʻá ni?” Tuaiekemo, hangē ne ongo mai kiate au ha leʻo angavaivai mo mahino, “He ʻikai te ke lava ʻo tupulaki taʻe-kau ai ha ngaahi ʻahiʻahi. ʻOkú ke kei fie maʻu pē ha meʻa lahi ange.”

Naʻe ʻikai ke u tui kuó u maʻu ha tali ʻi he taimi pē ko iá, ki heʻeku lotú. ʻI he momeniti ko iá, naʻá ku fakapapau ke u laka atu ki muʻa ʻi he tui. Naʻá ku fakakaukau ke u toe fakahū ʻeku foomu ngāue fakafaifekaú ke u ngāue maʻá e ʻOtuá neongo hoku ngaahi faingataʻaʻiá. Hili ha ngaahi māhina siʻi, ne u maʻu hoku uiuiʻí ki he Misiona Guatemala Guatemala City South! Ka naʻe ʻikai foki faingofua ke u aʻu ki he tuʻunga ko iá. Naʻe pau ke u lotolahi mo lototoʻa ke tali e ngaahi tūkunga ʻoku ou ʻi aí, fakangaloʻi au, pea fakaafeʻi e niʻihi kehé ke nau muimui ʻia Kalaisi.

ʻI Hono Manatuʻi ʻOku ou Lava ʻo Fai Ha Ngaahi Meʻa Faingataʻá

Naʻe fakafiefia ʻeku ngāue fakafaifekaú. Naʻá ku ako ke u fakamahuʻingaʻi lahi ange ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, pea naʻá ku loto falala ʻiate au ke u vahevahe ʻeku fakamoʻoní pea ʻomi ha ʻamanaki lelei ki ha niʻihi tokolahi ne ʻikai ke nau ʻiloʻi e feituʻu ke maʻu ai iá. Naʻá ku ongoʻi hono liliu ʻe he Tamai Hēvaní hoku lotó. Kuo teʻeki ke u aʻusia ʻa e ongo ʻo e ʻofa ki ha sola pea loto fiemālie ke foaki ʻo ʻikai momou ʻa e meʻa kotoa ne u maʻú maʻanautolu, ka ko e taimí ni—ʻa e lue ʻi he ʻaho kotoa pē ʻ he ʻuhá pe laʻaá, mamate mo e mamahi hoku vaʻé.

ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻe tokoni e ngaahi aʻusia kotoa ko iá ke u kei maʻu pē ha ʻamanaki lelei ʻi ha māmani moveuveu mo fakangalingali ʻi heʻeku foki ki ʻapí. Naʻá ku foki ki ʻapi ʻi ha taimi faingataʻa moʻoni ki hoku fāmilí mo hoku fonuá. Naʻe lahi ha ngaahi palopalema fakapolitikale mo fakaʻekonōmika, pea naʻe lahi ha ngaahi fāmili ne nau hikifonua ki ha ngaahi fonua kehe koeʻuhí ko e siʻisiʻi ʻo e maʻu ngāué mo e ngaahi faingamālie akó. Naʻe ʻikai ke u tui kuo liliu lahi ha ngaahi meʻa ʻi ha taimi nounou, ʻo aʻu ki hoku fāmilí. Ne pekia foki ha niʻihi ne u ʻofa ai pea mo ha ngaahi kaungāmeʻa. Naʻe lōmekina au ʻe he ngaahi faingataʻa kotoa naʻá ne ʻākilotoa aú.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, ne u ongoʻi loto-foʻi peá u toʻo hake ʻeku tohi akó pea kamata ke u hiki ʻa e ngaahi ongo naʻe ʻi hoku lotó. Naʻá ku fakakaukau ki he ngaahi aʻusia lahi ne u maʻu lolotonga ʻeku tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú. ʻI heʻeku manatu ki he ngaahi aʻusia makehe ko iá, ko e meʻa tonu ia naʻá ku fie maʻú ke u fakangaloʻi lahi ange au ʻi Heʻene ngāué, ke u tokoni mo hokohoko atu hono fakatupulaki e ngaahi meʻafoaki kuó Ne tāpuekina ʻaki aú. Naʻe ongo makehe kiate au ʻi he ʻaho ko iá ha kupuʻi lea kuo toutou lea ʻaki ʻe he hoa ʻo ʻeku palesiteni fakamisioná: “Te ke lava ʻo fai ha ngaahi meʻa faingataʻa.” Kuó u feinga ke u manatuʻi maʻu pē ia, ʻo aʻu ki he taimi naʻá ku ako ai ke u fakaʻaongaʻi ha nima loi pea feinga ke moʻui ʻi ha moʻui ʻoku angamahení.

Liliu ki he Lelei Angé

ʻI he kotoa ʻo e faingataʻa kuó u fehangahangai mo iá, kuo tupulaki ʻa ʻeku fakamoʻoní—tautautefito ki heʻeku tui ki he ngaahi maná. ʻOku hoko ʻa e ngaahi maná kapau ʻoku tau fai ha meʻa ʻi he loto fakapapau, vilitaki, mo e tui. ʻE lava ke maʻu maʻu pē ʻe kinautolu ʻoku nau tui ki he Tamai Hēvaní ha ʻamanaki lelei ʻi ha faʻahinga tūkunga pē.

ʻOku ou ʻilo ʻe hoko atu ʻa e ngaahi faingataʻá ʻi heʻeku moʻui ʻi he māmaní, ka ʻoku ʻikai totonu ke u manavahē koeʻuhí ʻoku ʻomi kitautolu ʻe he ngaahi faingataʻá ke tau toe ofi ange ki he Tamai Hēvaní, ʻa ia te Ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau ʻilo e founga ke tau tupulaki aí. Kuo fakamanatu mai kiate au talu mei he fakatuʻutāmakí mo e pole faingataʻa kotoa ne u fouá, ke u tafoki ki he Tamai Hēvaní ke tokoniʻi au. Pea kuó Ne tokoniʻi au ke u liliu ʻo lelei ange. ʻOku ou fiefia ʻi heʻeku lotua ha tui lahi angé, pea ʻoku ou ʻiloʻi kuó u lava ʻo tokoni ki he Tamai Hēvaní peá u ofi lahi ange kiate Ia neongo hoku ngaahi faingataʻaʻiá. Neongo ʻa e liliu ʻeku moʻuí koeʻuhi ko hoku ngaahi ʻahiʻahí, ka ʻoku ou fiefia moʻoni pea ʻoku ou fakamālō ko ʻeku aʻusia e tuʻunga ko ʻení ʻi he tokoni ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku ʻikai ke u faʻa tatali ki he ʻaho te u toetuʻu aí—ʻi he taimi te u lava ai ʻo toe mamata kiate Iá mo talaange, “ʻOku ou fakamālō atu! Fakamālō atu ʻi hono fakavaivaiʻi aú, fakamālō atu ʻi hono tokoniʻi au ki he tuʻunga ko ʻení, fakamālō atu ʻi hono ‘fakatupulaki ʻeku tuí!’”

Paaki