2020
ʻĒseta Kosi—Luīsiana, USA
Fēpueli 2020


Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

ʻĒseta Kosi

Luīsiana, USA

ʻĪmisi
Esther and her son, Matthew

Ko ha ʻaho angamaheni pē ia ʻo e tāfea hili e tō ha ʻuha lahi ʻi he fakatonga ʻo Luīsianá. Ka ʻi he taimi ne tō ai ʻa Mātiu, ko e tama tangata taʻu ua ʻo ʻĒseta Kosí, ki ha fakatafenga vai loloto tafe mālohi ofi mai, ne hoko ia ko e ʻaho kovi taha ʻo ʻene moʻuí. ʻI he taimi ne maʻu ai ʻe Siaosi ko e husepāniti ʻo ʻĒsetá, ʻa Mātiú, kuo miniti ʻe 15 ʻene ʻi he loto vaí.

Leslie Nilsson, Faitaá

Naʻe fonu e loki talitali ʻi he falemahakí ʻi he kāingalotu ne ʻi ai ke poupouʻi kimauá. ʻI he taimi ne haʻu ai ʻemau pīsopé ki he falemahakí ke faingāue kia Mātiú, ko e meʻa pē naʻá ku manatuʻí ko e ngaahi lea ko ia “ʻe sai pē” ʻa Mātiu—ʻo ʻikai fakatatau ki heʻeku taimí, ka ki he taimi ʻa e ʻOtuá. Naʻá ku ongoʻi fiemālie. Ne mau lotu pea naʻa mau ʻilo ʻe lelei pē ʻa e meʻa kotoa. Neongo pe ko e hā e ngaahi palopalema ʻe hoko kia Mātiú, ne mau maʻu ha tui ʻe sai pē ia.

ʻOku nau ui e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa Mātiú ko e “mei melemo pea siʻi e ʻosikena ʻi he ʻutó,” ʻa ia ʻoku ʻuhinga ia ko e uesia ʻa e ʻutó ʻi he siʻi e ʻosikená. Ne hoko ia ko e ʻaho kovi taha ʻo ʻeku moʻuí, ka naʻe toe fakafoki mai ia ʻe he Tamai Hēvaní kiate au. ʻOkú ne kei hoko pē ko ʻeku pēpē. Kuo taʻu ʻeni ʻe 20 ʻeku tokangaʻi iá. ʻOku ʻi ai e ngaahi ʻaho ʻoku lelei mo ʻikai lelei, ka ʻokú ne hoko ko ha tāpuaki. Ko ha tokotaha lelei ia. Pea kuo tokoniʻi au ʻe he Tamai Hēvaní ke u ikunaʻi kotoa ia.

Ne pekia hoku husepāniti ko Siaosí ʻi he taʻu ʻe nima kuohilí, tupu mei he kanisā ʻo e ʻaté. ʻOku ou ongoʻi ne teuteuʻi au ʻe he Tamai Hēvaní ki heʻene pekiá. Ne ʻikai ke u toe fiemaʻu ha fānau hili ʻeku maʻu ʻa Mātiú koeʻuhí ne u fakakaukau te ne fiemaʻu kotoa ʻeku tokangá, ka naʻe kehe e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní, pea naʻá Ne ʻomai ʻa Liliani. ‘Oku ou houngaʻia ʻaupito ʻiate ia. ʻOkú ne tokoni kiate au ʻi hono tokangaʻi ʻo Mātiú.

ʻOku ʻikai lava ʻa Mātiu ʻo lea, ka ʻoku ou tui ʻoku mahino e meʻa kotoa kiate ia. ʻOkú ne saiʻia ke nofo ʻi tuʻa. ʻOku ou tuku pē ke ne totolo holo. Ko e meʻa ia ʻoku saiʻia aí. ‘Oku ou ongoʻi ʻoku fakapōpulaʻi ia ʻe he saliote teketeké. ʻOku ou loto ke ne tauʻatāina pē.

‘Oku ʻikai ha toe ʻofa ʻe tatau mo e ʻofa mei ha tokotaha faingataʻaʻia. ʻOkú ma feʻofaʻaki ʻaupito. ‘Oku matuʻaki makehe homa vā fetuʻutakí. ʻOku tāpuekina au ʻe he ʻOtuá. ʻOkú Ne tāpuekina moʻoni au.

ʻĪmisi
Esther with her two children

“Ne ʻikai ke u toe fiemaʻu ha fānau hili ʻeku maʻu ʻa Mātiú koeʻuhí ne u fakakaukau te ne fiemaʻu kotoa ʻeku tokangá, ka naʻe kehe e finangalo ʻa e Tamai Hēvaní, pea naʻá Ne ʻomai ʻa Lilliani. ‘Oku ou houngaʻia ʻaupito ʻiate ia. ʻOkú ne tokoni kiate au ke tokangaʻi ʻa Mātiu.”

ʻĪmisi
family eating

ʻOku pehē ʻe ʻĒseta fekauʻaki mo Mātiu, “ʻOkú ne kei hoko pē ko ʻeku pēpē. Kuo taʻu ʻeni ʻe 20 ʻeku tokangaʻi iá.”

ʻĪmisi
family praying

ʻOku pehē ʻe ʻĒseta, “Neongo pe ko e hā e palopalema ʻe hoko kia Mātiú, ne mau maʻu ha tui ʻe sai pē ia. Pea kuo pehē ia.” “Kuo tokoniʻi au ʻe he Tamai Hēvaní ke u ikunaʻi kotoa ia.”

ʻĪmisi
siblings

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe Mātiu ha saliote teketeke makehe ʻi he akó, ʻa ia te ne ʻalu ki ai kae ʻoua kuo hokosia hono taʻu 22.

Paaki