2022
O Se Mea Na Aoao Mai ia te Au e se Galuega Faatino Kolose e uiga i le Toefausiaina o La’u Molimau
Tesema 2022


E Na’o le Faatekinolosi: Autalavou Matutua

O Se Mea Na Aoao Mai ia te Au e se Galuega Faatino Kolose e uiga i le Toefausiaina o La’u Molimau

O se mea na ou fiafia i ai i le taimi o le faama’i oti na fesoasoani ou te malamalama ai i le faagasologa o le tuputupu ae ma le faamalosia o lo’u faatuatua.

Ata
ie kolose ua tatalaina

Sa ou sagoleina le kalone tuai, pefua, ma le agelu i lo’u lima. Sa ou kolosēina le ulu ma le tino o le agelu, ae sa ou manaomia le vulu samasama e faauma ai le faamalumalu ma apaau, ma sa ou lē mautinoa pe o i ai se mea.

Sa ou aoao e kolosē ina ua 11 ou tausaga, ae na ou alu pe tusa ma le sefulu tausaga e aunoa ma le pikiina o se nila kolose. Sa na o le taimi o le faama’i pipisi na toe avea ai le kolose ma se mea e fiafia i ai, ma sa ou naunau lava i ai; Sa ou taumafai e faamaea se seti atoa o le Soifua Mai o Iesu a o lei oo i le Kerisimasi.

I le taimi lava o le a ou fiu ai, na ou vaaia ai se fasi ie samasama. Sa ou mau i le ie, ma tosoina mai se palanikeke lapo’a lē tutusa. Sa i ai ni tositosi lapopoa ma le matautia o lanu felanulanuai: lanumoli, lanupiniki, lanumoana paauli, ma le lanu samasama ua koloseina faatasi i se mamanu susulu.

O tositosi sa eseese uma le tetele. Sa matalatala filo ma lē fetaui. Ae o le palanikeke sa ou ataata ai lava aua na ou iloaina mai i tausaga amata o a’u kolose. O la’u taulaiga ma le uunaiga na tuuina atu a o lei leva ona maea le galuega faatino, ma sa nofonofo ai i lenei faaputuga o galuega faatino e le’i uma mo le tele o tausaga, e lei faaaogaina ma lē vaaia.

Sa ou pikiina i luga le pito mafolafola, e lei nonoaina o le palanikeke ma toso. E lei uma lava le palanikeke, o lea sa mafai ai ona ou toe tatalaina ni nai suilapalapa i le taimi ma toso vave.

Sa ou faatuatuai ae ou te lei talaia atili. O le palanikeke sa tuai ma ua matua sesega tele, ae sa fai si ou faanoanoa teisi e mafaufau ai sa ou tatalaina mea uma sa galulue malosi ai ou tamatamailima laiti e fatu. Ae, sa ou iloaina, o le koloseina o lenei palanikeke i na tausaga uma ua mavae na tausia ai i le mea sa ou manaomia ai, lea ua avanoa nei ma ua saunia e faaaoga mo lenei faamoemoega sili atu.

O lea sa ou tatala ai. Sa ou toso ma toso seia oo ina numi tele le vulu i luga o o’u vae, ona amata lea ona ou kolosē. Na suia e o’u lima e sili atu ona atamai suisuiga le fuafuaina ma faatamaitiiti o la’u palanikeke i ni apaau o agelu ua mamanuina ma le atamai.

A o ou galue, sa oo mai se manatu le lelei i lo’u mafaufau:

O la’u molimau e pei lava o lenei agelu laitiiti.

Toefauina o Lo’u Faatuatua

E ui o le manatu na ou ataata ai i le taimi muamua, o le umi lava ona ou mafaufau i ai, o le tele foi lena o lou iloaina e moni. O la’u molimau, e pei o si a’u palanikeke laitiiti, sa avea muamua ma se fausaga faigofie ma faatamaitiiti. Ona oo mai ai lea o le mea e le maasiasi, a o tofotofoina e nisi mea lo’u faatuatua. O filo ua masaesae, ma le fuafuaina lea na fatuina ai le faavae o la’u molimau sa pei ua tosoina ese i latou.

Ma le mea mulimuli, sa toefausiaina. Ina ua ou le toe pipiimau i le mea sa ou i ai muamua, amata ona faatuatuaina le Faaola, ma faatagaina lau molimau ia tuputupu ae ma suia, na fatuina i se mea e sili atu ona matagofie, o se mea e sili atu ona loloto ma taua nai lo le mea na mafai ona ou fatuina o se tamaitiiti.

Sa faamalamalama mai e le Fitugafulu Aoao ua malolo faamamaluina o Elder Bruce C. Hafen lenei manatu faavae ina ua ia faamatalaina le mea sa ia ta’ua o le “faafaigofieina e sili atu ma le lavelave”1—o le manatu moni lava afai tatou te galulue i fesili faigata i o tatou olaga, o le a tatou maua se ituaiga faafaigofie fou ma malosi atu. Sa ia faamalamalama mai e faapea “o o tatou alavai o le le mautonu o loo i ai iina e aoao i tatou, ae le o le faatigainaina o i tatou. … O le faatuatua tatou te filifili ai ma le iloa lelei e tuputupu ae e ala i le lavelave lea e mafai ai ona tatou vaai atu i o tatou mata ma o tatou loto ua matala lautele.”2

O le umi lava ona ou mafaufau i ai, o le tele foi lea o lo’u iloaina e le gata i la’u molimau, ae sa mulimuli lo’u olaga i lenei mamanu. E lei tupu i le taimi e tasi, ae na faasolosolo malie lava, ona ou suia. E ala ia Keriso, na ou suia ai. E ala ia Keriso, sa ou feagai ai ma faigata ma avea ma se tagata fou.

Iloaina o Keriso o lo Tatou Togiola

O lenei galuega faatino kolose na amata i le na o se mea fiafia i le taimi o le faanofoesea ae na iu ina avea ma faamanatu atoatoa o le faatosinaga a Keriso ma le faamanatuina o le olaga fou. Aua o le mea lena ua ofoina mai e Keriso ia i tatou: o se avanoa e faia ai i se mea e matuai fou lava. Tatou te faamanatuina le pepe i Peteleema aua ua tatou iloa na ola ae le pepe e avea ma se tasi e mafai ona ofoina mai ia i tatou le avanoa e tuputupu ae ai ma suia ma ia faaatoatoa.

E pei ona saunoa mai Peresitene Thomas S. Monson (1927–2018): “A tatou savavali i le ala na savalia e Iesu, o le a tatou iloa e sili atu o Ia i le na o se pepe i Peteleema, e sili atu i le na o se atalii o le kamuta, e sili atu nai lo na o se faiaoga aupito silisili na soifua ai. O le a tatou iloa o Ia o le Alo o le Atua, o lo tatou Faaola ma lo tatou Togiola.”3

E ui o le soifua mai o Keriso o se vavega ma se mea ofoofogia na tupu, ae o la’u faamanatuga o le Kerisimasi e faalolotoina ma faatamaoaigaina e ala i le manatuaina o le mafuaaga tonu lava na aumaia ai e tala a le agelu lea “olioli tele” (Luka 2:10). E pei ona valoia mai e le agelu, “E fanau mai e [Maria] lana tama tane, e te faaigoa foi ia te ia o Iesu: aua e faaola e ia lona nuu ai a latou agasala” (Mataio 1:21).

A o tatou faamanatuina le soifua mai o Keriso, e mafai foi ona tatou manatua le faamoemoe mo se olaga fou ma avanoa lona lua na Ia aumaia ia i tatou. O le Kerisimasi o se taimi matagofie o tu ma aga masani ma le foai atu, ma e mafai foi ona avea o se taimi mo le faamalolosia, po o le toefauina, o a tatou molimau. E mafai ona tatou faatagaina le Alii, faatasi ai ma Lona tomai ma le poto, ina ia avea i tatou ma se mea e sili atu nai lo le mea e mafai ona tatou mafaufauina.

Faamatalaga

  1. Bruce C. Hafen, “Faith Is Not Blind” (Brigham Young University-Hawaii devotional, Jan. 24, 2017), speeches.byuh.edu.

  2. Bruce C. Hafen, “Faith Is Not Blind” (Brigham Young University-Hawaii devotional, Jan. 24, 2017), speeches.byuh.edu.

  3. Thomas S. Monson, “Naunau ma Agavaa e Auauna atu,” Liahona, Me 2012, 69.

Lolomi