2022
“O Mai ia Keriso”—E Faapefea Ona Tatou Faia Moni Lena Mea?
Tesema 2022


Autalavou Matutua

“O Mai ia Keriso”—E Faapefea Ona Tatou Faia Moni Lena Mea?

Ua uunaia pea i tatou e saili Keriso ma maua Lona mana i o tatou olaga, ae ou te lei iloaina i taimi uma le auala e talia atoatoa ai lena valaaulia.

Ata
o le Faaola o loo tepa a’e i luga

Vaai Atu i le Atua ma Ola Ai, saunia e Dan Wilson, faaaloaloga a Havenlight

O se taimi faigata i le lalolagi i le taimi nei. E ui o loo i ai le tele o mea lelei o siomia ai i tatou, o nisi taimi ou te iloa ai ua amata ona ou fefe ma vaivai. O le feagai ai ma le matautia o le lalolagi ma mala e foliga mai ua i ai i tulimanu uma e mafai ona, faapea, e faavaivai tagata.

O le mea e lelei ai, ua faamanuiaina i tatou i le iloaina e mafai ona avea le Faaola ma se punavai o le faamafanafanaga i taimi pogisa. Atonu o se tasi lea o mafuaaga ua valaaulia soo ai i tatou e tusitusiga paia ia “o mai ia [Keriso]” (3 Nifae 9:14), ia “faalatalata atu ia te [Ia]” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:63), ma ia “o mai, mulimuli ia te [Ia]” (Luka 18:22). Tatou te maua soo foi nei valaaulia i le taimi o le konafesi aoao ma i le lotu.

A o ou taumafai i taimi uma e talia nei valaaulia, sa ou mafaufau i nisi taimi po o le a moni lava le uiga o le o mai ia Keriso. E faapefea ona ou valaaulia ma maua Lona mana togiola, faamalologa, ma le gafatia? Pe sa ou fesootai moni ea ma Ia? O i ai ni fuafaatatau faalilolilo? Ae a o ou tomanatu i nisi o o’u aafiaga ua tuanai, sa ou aoaoina ai e i ai se mamanu e mafai ona fesoasoani ia te a’u—ma i tatou taitoatasi—o mai ia Keriso.

Filifili e talitonu ia te Ia

“Ou te talitonu ia Iesu; ou te tu ai i lea aso paia.”

O le laina lenei e sili ona ou fiafia i ai mai la’u viiga e sili ona fiafia i ai,“Ou Te Talitonu ia Iesu” (Viiga, nu. 71). Ou te tagi i taimi uma ou te faalogo i ai! Ua ia te a’u foi upu o loo tusia i luga o se pepa pipii i la’u kesi ina ia mafai ona ou vaai i ai i aso uma.

Sa ou tusia i lalo nei upu i se vaitaimi pogisa i lou olaga, ina ua ou feagai ma le tele o luitau, aua sa latou faamanatu mai ia te au ni mea se lua: (1) e moni le Faaola, ma le (2) ona o Ia, e leai se mea ou te fefe ai. Ou te fiafia i le mana o nei upumoni faigofie. Ma i lo latou faigofie, ua ou iloa ai o le liliu atu ia Keriso e mafai foi ona faigofie.

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson:

“Filifili e talitonu ia Iesu Keriso. …

“O le faatuatua ia Iesu Keriso o le mana silisili lea ua avanoa ia i tatou i lenei olaga.”1

O lenei savali mamana ua faamanatu mai ai ia te au e masani ona tatou soona faafaigataina lenei mataupu faavae autu o le talalelei. Tatou te tautevateva ma faia ni mea sese a o tatou taumafai e fuafua pe faapefea ona sailia o Ia pe a oo moni mai lava le faatuatua i se filifiliga: o le filifiliga e talitonu ia te Ia.

Pe a ou mafaufau e sau i le Faaola, e masani ona ou mafaufau loloto i le fafine ma le puna toto (tagai Mareko 5:25–34). Sa ia aapa moni atu mo Ia i le faatuatua, ma le talitonu ma lona loto atoa e mafai ona Ia faamaloloina o ia pe afai e na o le pa’i lava i Ona ofu. Ma e mautinoa lava, ina ua ia pa’i atu ia te Ia, sa vave ona ia lagonaina le vavega o le faamalologa.

Ioe, e le o o tatou mala ma faanoanoaga uma o le a vave ona mou ese atu pe a tatou liliu atu i le Faaola. Ae e pei lava ona oo i lenei fafine, o le i ai o le faatuatua e moni o Ia, sa Ia ositaulagaina ma le loto i ai Lona soifua mo i tatou, ma ua saunia o Ia e tu i tafatafa o i tatou e mafai ona uunaia i tatou e o mai ia te Ia ma amata ona lagonaina Lona mana gafatia i o tatou olaga.

Ata
Iesu o loo pai atu i foliga o se fafine o loo saofai

Faaauau pea ona Saili ia te Ia

Ae e le o se filifiliga lea tatou te faia i le na o le faatasi—e tatau ona faaauau pea ona tatou sailia o Ia ina ia mafai ai ona tatou maua Lona alofa tunoa ma le mana gafatia i o tatou olaga atoa. Na saunoa mai Peresitene Nelson i le taua o le faia pea o nei taumafaiga: “E leai se mea na te tatalaina le lagi e pei o le tuufaatasiga o le mamā a’ia’i faateleina, usiusitai sa’olele, sailiga ma le naunautai, taumafa i aso taitasi i afioga a Keriso i le Tusi a Mamona, ma taimi faisoo e tuuto atu i le galuega o malumalu ma talafaasolopito o aiga.”2

E mafai foi ona tatou faaauau pea ona saili atu ia te Ia e ala i le valaauliaina o le Agaga i o tatou olaga. E ala i le meaalofa o le Agaga Paia, e mafai ai ona i ai so tatou sui auai o le AigaAtua e mau i totonu o i tatou ma fesootai atoatoa atili ai i tatou ma le Tama Faalelagi ma le Faaola. E maoae faapefea lena mea? E pei ona aoao mai Peresitene Nelson, “O le upumoni aupito sili ona taua o le a molimau atu e le Agaga Paia ia te oe e faapea o Iesu o le Keriso, le Alo o le Atua soifua.”3

O mea faalavefau a le lalolagi e mafai ona faigofie ai ona galo ia i tatou le taua o faatinoga laiti ia e aumaia ai i tatou ia latalata atili atu i le Faaola. Ae ou te matauina se eseesega tele i lo’u olaga i le va o le taimi pe a ou “faaavanoa ai le taimi mo le Alii”4 i aso uma ma taimi ou te le faia ai.

Po o a lava faafitauli ou te ono feagai, pe a ou tatalo e le aunoa, mulimuli i uunaiga, faaavanoa se taimi e faitau ai tusitusiga paia, fesoasoani i o’u tuaa ia osia feagaiga i le malumalu, ma salamo i a’u agasala, ou te lagonaina se lagona aoao o le olioli, lototele, to’a, ma le saogalemu i lo’u olaga. Ou te lagonaina foi le Agaga, lea e fesoasoani ou te lagona ai le fesootai atu ia Keriso.

Iloa Lona Mana

Talu ai nei sa ou sailiili ai i se api talaaga sa ou teuina mo le tele o tausaga e mafaufau loloto ai i taimi na ou faalagolago ai i le Faaola. Sa ou faitau e uiga i le faanoanoa sa ou lagonaina a o ou molimauina le tagofia o mea ua fai ma vaisu i lo’u aiga, aafia i le leai o se galuega, vaitaimi o le le mautonu ma le tuuatoatasi, ma le tauivi ma lo’u soifua maloloina faaletino ma faalemafaufau. Sa ou faitau e uiga i nisi o taimi sili ona pogisa i lo’u olaga, ina ua lagona e lo’u agaga le olopalaina i le mamafa o o’u luitau.

Ae a o ou tomanatu i nei aafiaga, sa aumaia au i loimata a o faaali mai e le Agaga ia te au le ala na faamafanafanaina ma taitai ai a’u e Keriso i o’u luitau—ma o loo faia pea! E ui lava i tofotofoga i lou olaga, sa mafai ona ou maua le tele o le olioli. Ua ou aafia i le pulupasama faamalolo o le faamagaloga, molimauina vavega, ma aoaoina le ala e pipiimau ai i le faamoemoe i aso taitasi—ma ou te iloa na mafaia uma ona o lou Faaola, o Iesu Keriso. E fesoasoani moni o Ia ia i tatou e faatoilalo mea faigata.

O nisi taimi atonu tatou te faatalitali ai mo se faamaoniga maoae faalelalolagi o le Faaola i o tatou olaga. Ae a o tatou faia ni taumafaiga laiti e faatino i le faatuatua le atoatoa, faia o le laa e tasi i le taimi i Lana taitaiga, atonu tatou te iloa ai sa Ia liligi mai ia i tatou le olioli, malosi, ma le tausiga—sa faatasi o Ia ma i tatou i le taimi atoa. Ma a o tatou iloaina Lona mana i o tatou olaga, o le a tatou vaai ua tatou o mai moni lava ia Keriso.

Na aoao mai Elder Michael John U. Teh o le Fitugafulu, “O se malamalama faateleina o le Togiola a Iesu Keriso e faatatau ia i tatou taitoatasi ma o le a fesoasoani taitoatasi ia i tatou e iloa ai o Ia.”5 Ma e moni! O le mafaufau loloto i faamaoniga o le faamalologa ma le mana gafatia o le Faaola ma le alofa atoatoa i lo’u olaga ua fesoasoani ou te faalolotoina ai lo’u lotofaafetai ma le tuuto ia avea atili e faapei o Ia.

Ata
tamaitai talavou matua o loo mafaufau loloto a o tatala mai tusitusiga paia i ona luma

Ata na pueina e Catherine Frost

Taliaina o le Valaaulia

O le valaaulia e “o mai ia Keriso” e faigofie moni lava e pei ona foliga mai ai. Mo au, e amata i le filifili e talitonu ia te Ia ma Lana Togiola, o le faaauau pea ona saili atu ia te Ia i ni auala laiti e faatumauina ai Lona Agaga ia te au, ma vaavaai mo faamaoniga o Lona mana i lo’u olaga.

Ou te valaaulia outou—aemaise lava i lenei vaitau o le Kerisimasi—ia iloa pe faapefea e le o mai ia Keriso ona fesoasoani ia te oe lava ia. Ao outou mafaufau loloto ma le agaga tatalo, o le Agaga Paia “o le a faaali mai e ia ia te outou mea uma e tatau ona outou faia” (2 Nifae 32:5).

O loo faatalitali mai pea ma le onosai le Faaola mo i tatou e mulimuli ia te Ia. Ma a o tatou faia, o le a Ia aapa mai ma fesoasoani ia i tatou ia avea atili nai lo le taimi nei.

Ioe, ua faateleina le le mautonu o le lalolagi, ma atonu o le a foliga taufaafefe ma lē mautonu le lumanai. Ae ua faamanatu mai foi e Peresitene Nelson ia i tatou le mea e mautinoa: “A fausia mausali lou faavae faaleagaga i luga o Iesu Keriso, e leai se mea e tatau ona e fefe i ai.”6

Ma ou te talitonu moni lava i ai ma lo’u loto atoa.

Lolomi