Liahona
Toe Fai! Toe Fai! O Se Olaga Atoa o le Aoaoina
Fepuari 2024


“Toe Fai! Toe Fai! O Se Olaga Atoa o le Aoaoina,” Liahona, Fep. 2024.

Matutua ma le Faatuatua

Toe Fai! Toe Fai! O Se Olaga Atoa o le Aoaoina

O le aoaoina i le olaga atoa e faifai pea ma faamalieina. Tatou te le o matutua tele e aoaoina ni tomai fou, atiina ae a tatou taleni, po o le tuliloa o mea fou e fiafia i ai. Ma o mea tatou te maua i lenei olaga o le a faamanuiaina ai i tatou e faavavau (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:18–19).

Ata
Martha Paewai

Ina ua uma ona tausia lana fanau, sa ave e Martha Paewai ni vasega i le BYU–Pathway Worldwide ona amata ai lea o se pisinisi i luga o le initoneti.

Ata pu’e mai faaaloaloga a Martha Paewai

“O nisi tagata sa tetei i le iloaina sa ou amataina se pisinisi i luga o le initoneti mulimuli ane i le olaga,” o le faamatalaga lea a Martha Paewai. “Sa fai mai nisi o uo ia te a’u ina ua ou faato’ā amata, ’O le a se mea e iloa e se fafine Samoa e na o le tomai i galuega faasamasamanoa o loo i ai e uiga i fefaataua’iga?’”

E leai se tapulaa o tausaga i le aoaoina, o se faamatalaga e fiafia Sister Paewai e fai. E lē gata i lea, o le galue mai le aiga ua maua ai nei e ia le tele o tupe maua ma tulaga lelei atu e faigaluega ai nai lo le mea sa ia galue ai o se teufale i Niu Sila. Sa faigata ona amata se pisinisi fou, ae sa ia aoao pea a o ia faaauau pea ma sa naunau e fesili atu i isi mo se fesoasoani pe a manaomia. “O le BYU–Pathway Worldwide na tuuina mai ai ia te au le talitonuga e faataitai foi se mea fou,” o lana tala lea.

Sa amata e Jim Ivins se mea fou ina ua litaea o ia o se loia. Sa amata ona ia teuteuina e le gata i lona lava fanua ae o le tele foi o fanua o lana fanau. Na ia manatuaina: “Sa ou mafaufau e uiga i le mea sa ou manao e tuua mo i latou o se talatuu. Ina ua maliu lo’u toalua, sa tupu mai i lo’u manatu o se mea lenei e mafai ona ou faia mo i latou. Sa le na o le sii ese o maa, ae nai lo lena sa ou suesue i mamanu o le teuina o laufanua ma faataitai i faiga eseese. Pe a asiasi mai fanau a la’u fanau pe ou te alu e vaai i latou, e le na o le matou talatalanoa; matou te suesue i mamanu eseese ma galulue faatasi i ai.”

Sa manao lava Laurie Terry e ta le piano a o laitiiti o ia, ae i se aula na te le iloaina sa maua e lona uso ni lesona ta piano ae na te le’i mauaina. Ina ua litaea la o ia, sa amata ana lesona. “E pei lava o se isi lava mea, e manaomia ai le faataitai ma se naunautaiga e aoao,” o lana tala lea. I le taimi nei, i le mavae ai o ni nai tausaga, e tātā e ia le piano mo tagata pepese toatasi i le lotu ma tātā mo lona lava fiafia. “E le o mea uma e tatau ona avea ma se faafiafiaga,” o lana tala lea. “O nisi taimi o le au matamata sili ona lelei o oe lava ia.”

Sa faamatala e Sister Barbara B. Smith, a o saunoa ai o se Peresitene Aoao o le Aualofa i le konafesi aoao ia Aperila 1978, e uiga i se alii na litaea i le 63 o ona tausaga ma sa le mautinoa po o le a se mea e mafai ona ia ofoina atu e aunoa ma se galuega tumau. I lena taimi, sa ia fai mai, “sa leai sana galuega, leai ni mea e fiafia i ai, leai ni mea faapitoa e fiafia i ai, ma leai ni fuafuaga mo le lumanai.” Sa ia faaauau, “Sa tuua o ia e taumafai e saili se olaga fou mo ia lava po o le tau lava ina ola ma faatali e oti. O le mea e faanoanoa ai, ou te faaopoopo atu, i totonu o sina taimi puupuu sa maliu ai o ia.”1

I se isi itu, sa saunoa Elder Robert L. Backman e uiga i lona tulaga fou o se Pulega Aoao ua malolo faamamaluina i lana saunoaga mulimuli o le konafesi aoao. Sa ia fai mai na te le’i manao e avea e pei o tagata litaea lea e masani ona faapea le tala, “Na maliu o ia i le fitugafulu ae sa faatalitali ina ia falelauasi pe a valusefulu-lima ona tausaga.” Nai lo lena, sa ia manao e faaauau pea ona tuputupu ae ma aoao ma atiina ae nisi tomai ma mea e fiafia i ai.

Ona fesili lea o Elder Backman, “O le a le mea e fai?” ma tali mai i lena fesili taua i le ala lenei:

“E i ai se fuaitau se tasi i le Feagaiga Fou atoa lea e faamatala ai le soifuaga o le Faaola i le va o le sefululua tausaga ma ina ua ia amataina lana galuega. E tele taimi ou te sii maia ai lena fuaitau i le talanoa atu i le autalavou. Ou te mafaufau pe le tutusa le faatatauga mo i tatou uma, aemaise lava i latou ua litaea. Na tusia e Luka: ‘Ua tupu le poto ma le tino o Iesu, ua alofagia o ia e le Atua atoa ma tagata.’ (Luka 2:52.)”2

Sa uuna’ia e Peresitene Ezra Taft Benson (1899–1994) lenei lava ituaiga o aoaoina ma le tuputupu a’e, e tusa lava po o le a le matua o se tagata. I lana saunoaga i tagata matutua atu, na ia saunoa ai: “Matou te faamoemoe ua faatumulia o outou aso i mea e fai ma auala e mafai ona e tuuina atu ai le auaunaga i isi. … O le matua atu e toetoe lava o taimi uma e faauigaina ai o le lelei atu, aua o le tamaoaiga o lo outou atamai ma le potomasani e mafai ona faaauau pea ona faalauteleina ma faateleina ao outou aapa atu i isi. Na faaauau ona sii mai e Peresitene Benson mai le Tusi a Mamona, “Ia outou ola i le faafetai i aso uma, mo le alofa mutimutivale ma faamanuiaga e tele ua ia [Atua] to mai i o outou luga” (Alema 34:38).3

O na alofa mutimutivale ma faamanuiaga e oo mai e ala i le tulimatai atu i luma ma faamoemoega ma miti ma fuafuaga. I le avea ai ma ni Au Paia o Aso e Gata Ai, tatou te talitonu i le alualu i luma e faavavau, lea e aofia ai le mauaina o tomai fou ma le atiina a’e o taleni fou i lenei olaga, ae le na o le isi olaga. O le mea moni, o lena atina’ega patino ma le tulimatai atu i luma atonu o se ki lea i le ola umi.4

Ata
tamaloa o loo i le laulau faigaluega

Ina ua litaea, sa toe foi Uso ma Sister Patterson i le aoga e aoao ni tomai fou: tomai lipea laaumalosi ma le fauina o meafale.

Ata pu’e mai faaaloaloga a le au Patterson

Ina ua mavae le 40 tausaga o avea ma se fomai ma se ofisa o le militeli, sa manu’a Kerry Patterson a o i ai i se misiona masani i Afghnistan. I le faamalosia ai e litaea se tagata e le atoatoa le malosi o le militeli, sa ia saili ai mo ni mea e fai. I le le faamalieina ai i le na ona faaalu o ona aso e fagota ai, na toe foi ai ma lona faletua, o Linda, i le aoga i se kolisi a le nuu i le lotoifale.

“Sa ave la’u vasega faakamuta ma faieletise i le aoga maualuga ae sa leai lava se isi aoaoga matataeseese talu mai lena taimi,” sa ia faamatala mai ai. “Ae ui i lea, sa ou filifili e aoao le lipeaina o laaumalosi. Sa ou fiafia e faaleleia tagata i le avea ai o se fomai ma mafaufau faapea o le aoaoina o le auala e faaleleia ai mea e manaomia ai le masini faatonutonu o le a ola ai pea lo’u mafaufau. Sa sili atu ona faigata nai lo le mea sa ou mafaufau e alu i ai i se mea e fou ma ese.” Ae i le taimi nei i le 71 o ona tausaga, i le maea ai o le faamaeaina o kosi uma e manaomia ma le mauaina o laisene talafeagai, ua tele atu ana pisinisi nai lo le mea e mafai ona ia taulimaina. Ua ia faafaigaluegaina foi se tagata faataitai e faasoa atu i ai le telē o le galuega ma aoao le tomai.

Ata
tamaitai o loo faia ni galuega faakamuta

Ata pu’e mai faaaloaloga a le au Patterson

Sa ave e Linda isi vasega i le kolisi a le nuu i le taimi lava e tasi ma lona toalua. Faatasi ai ma le la fanau e toaono ua matutua, ua i ai nei sona taimi e tuliloa ai lona fiafia i le mamanuina o galuega kamuta ma meaafale. “Sa na o a’u le tamaitai ma tulaga ese le matua mai isi tagata o le vasega, ae ou te le’i faatagaina lena mea e tosinaeseina a’u,” o lana tala lea. “O nisi o galuega faatino na umi atu se taimi na ou faamaeaina ai nai lo isi tamaiti aoga, ae sa ou tumau ai pea.” I le mavae ai o le lua tausaga o aoaoga faamasani, ua ia fausia nei ni kapeneta mo tagata o le aiga ma isi. “O lea la ua mafai ona ou fesoasoani i le fanau e toe faafou a latou umukuka ma fesoasoani i tagata o le nuu o e manaomia sina fesoasoani laitiiti i a latou lava galuega faatino toefaaleleia.”

E le’i faatagaina foi e Pat Morrell lona matua e taofia o ia mai le amataina o se mea fou. O le manaomia ona faaopoopo atu i le tupe maua a le aiga, sa ia toe foi ai i le aoga ina ua matutua lana fanau ma suesue ina ia avea ma se tausi soifua. I ni nai tausaga mulimuli ane, sa faauu o ia mai le aoga tausisoifua ma o loo ia faia galuega sa ia manao lava e fai i taimi uma. “Sa le o au o se tagata aoga lelei i le aoga maualuga, o lea sa ou le mautinoa ai pe mafai ona ou faamaeaina tulaga manaomia mo le tausisoifua,” o lana tala lea. “Na alu ai le ono tausaga o le tele o vasega sa feoma’i i le va o se galuega faamama fale ma le tausiga o isi e faauma ai lo’u tikeri. E le gata i le taimi, ae sa manaomia ai foi le finafinau, onosai, ma le lagolago mai isi—ma le tele o faamanuiaga.

E ui atonu tatou te le amataina uma ni pisinisi fou pe aoao e ta le piano pe faia ni mamanu o laufanua, ae e leai se tapulaa i mea e mafai ona tatou aoaoina po o le auala e mafai ona tatou faalauteleina ai i tatou lava i le taimi lea e masani ona avanoa i se taimi mulimuli ane o le olaga.

Tatou te aoaoina ni mea moni fou i taimi uma ae atonu e le o ni tomai fou. A o tatou faasolo matutua, atonu tatou te le lagonaina e mafai ona tatou toe avea ma se tagata amata, ma le mafaufau atonu o lena taimi ma le avanoa ua pasia i tatou. Latou te le’i pasia. O loo faatalitali mai se lalolagi fou o le aoaoina ma le iloa o mea fou ma le ausiaga pe afai tatou te naunau e taumafai.

O i latou o e vaai atu i le matutua ua na o se fuainumera ae le o se papupuni e mauaina le fiafia sili atu, e fesootai lelei ma fanau a fanau ma tuaoi, ma fiafia ai i le avanoa e avea ai e faapei o le Faaola, “o ia sa femaliuai ma agalelei” (Galuega 10:38) i Lona soifuaga atoa.

O le tusitala o se polofesa lagolago galulue faatasi i le Ballard Center for Social Impact i le Iunivesite a Polika Iaga.

Faamatalaga

  1. Barbara B. Smith, “In the Time of Old Age,” Ensign, Me 1978, 85.

  2. Robert L. Backman, “The Golden Years,” Ensign, Nov. 1992, 13.

  3. Ezra Taft Benson, “To the Elderly in the Church,” Ensign,, Nov. 1989, 4, 6

  4. Tagai David Shultz, “Cheer Up! Optimists Live Longer,” Science, Aug. 26, 2019, science.org.

Lolomi