Liahona
ʻEletā Patrick Kearon: Teuteuʻi mo Ui ʻe he ʻEikí
Mē 2024


“ʻEletā Patrick Kearon: Teuteuʻi mo Ui ʻe he ʻEikí,” Liahona, Mē 2024.

Ngaahi Uiuiʻi Foʻoú

ʻEletā Patrick Kearon: Teuteuʻi mo Ui ʻe he ʻEikí

Kuo teuteuʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEletā Kealoni ʻi ha ngaahi founga makehe pea fakakoloaʻi ʻaki ia ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālie kehekehe te ne lava ai ʻo faitāpuekina ʻa e niʻihi kehé ʻi hono uiuiʻi toputapu ko ha fakamoʻoni makehe “ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoa.”

ʻĪmisi
ʻEletā Patrick Kearon

ʻI ha Tokonaki ʻe taha hili ha ngaahi taʻu lahi mei hono ui ʻo ʻEletā Petuliki Kealoni ko ha Fitungofulu Taki Māʻolungá, naʻá na hū atu mo hono uaifi ko Senifaá ki ha falekoloa lahi lolotonga iá ʻoku hū mai ʻa ʻEletā W. Lofi Kea mo hono uaifi ko Sēnilá ke na ʻalu. Naʻa nau talanoa taimi siʻi pē, pea lue leva ʻa e ongomātuʻa Keá ki heʻena kaá.

ʻI he meimei taimi pē ko iá, naʻe haʻu ha tangata kia ʻEletā Kealoni ʻo fehuʻi fiefia ange, “Ko ha Taki Māʻolunga nai ē naʻá ke lea ki aí?” Naʻe tali ange ʻe ʻEletā Kealoni, “ʻIo. Ko ʻEletā W. Lofi Kea ia ʻo e Kau Fitungofulú.”1 Naʻe kamokamo pē ʻa e tangatá, peá ne sio hangatonu kia ʻEletā Kealoni kae ʻikai pē ke ne fakatokangaʻi ia, peá ne pehē ange, “ʻOkú ke lava maʻu pē ʻo tala ha Taki Māʻolunga, ʻikai ko ia?” Naʻe fakavave atu leva ʻa e tangatá.

ʻOku malimali ʻa ʻEletā Kealoni mo pehē, “ʻOku ou saiʻia ʻi he talanoa ko iá he ʻokú ne matuʻaki fakafofongaʻi ʻa e ongo ʻoku ou maʻú. ʻE lava ke u aʻusia ʻa e meʻa tatau pē ʻi he ʻahó ni, pea mahalo he ʻikai pē ke ʻiloʻi ʻe he tangata ko iá ko ha Taki Māʻolunga au ʻi he haʻohaʻonga ʻo ha kakai tokolahi.”

ʻOku hoko ʻa e fakakata ʻaki pē ʻe ʻEletā Kealoni iá mo ʻene loto-fakatōkilaló ke ʻofaʻi ai ia ʻe kinautolu ʻoku nau ʻiloʻi iá pe kuo maʻu faingamālie ke ngāue mo iá. ʻI hono ui pea fakanofo ʻa ʻEletā Kealoni ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ʻaho 7 ʻo Tīsema 2023, ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku siʻisiʻi ha fekauʻaki hono uiuiʻi foʻoú mo ia, ka ʻoku lahi ange ʻene fekauʻaki mo e hokohoko atu ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku tau kau kotoa ki Heʻene ngāué, ʻi heʻetau feinga ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ongoʻi Hono ivi tākiekiná mo ʻEne ʻofá mo ʻEne tokangá. Ko e meʻa ʻokú Ne finangalo ke tau fai ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo Hono Siasí ko e tāpuekina ʻa e moʻui ʻa e niʻihi kehé.”

Kuo teuteuʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEletā Kealoni ʻi ha ngaahi founga makehe pea fakakoloaʻi ʻaki ia ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālie kehekehe te ne lava ai ʻo faitāpuekina ʻa e niʻihi kehé ʻi hono uiuiʻi toputapu ko ha fakamoʻoni makehe “ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoa” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:23). Ko ʻEletā Kealoní ko ha papi ului ia ki he Siasí ʻi hono taʻu 26 pea ko ia pē ʻi heʻenau fānaú ʻoku mēmipa ʻi he Siasí, ko ha tangata angaʻofa lahi ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e founga ke fanongo, fehokotaki mo fakafiemālieʻi ai e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne natula ke foaki ʻofa pea ʻokú ne fiefia ʻi he ngāue tokoní. ʻI hono tākiekina ia ʻe he ngaahi aʻusia ongongofuá mo e pekia ʻa ha niʻihi ‘okú ne ʻofa aí, ʻokú ne fakamoʻoni ʻoku ʻomi ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻa e lolo faifakamoʻui pea te ne fakaleleiʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻi ha ʻaho.

Ko ʻEletā Kealoní ko ha ākonga moʻoni ia ʻa Sīsū Kalaisi ʻoku falala ki he ʻEikí. Ko ha taki ia ʻoku faingofua ke muimui ki ai he ʻokú ne līʻoa ke muimui ki he Fakamoʻuí mo tataki ʻa e kakaí kiate Ia.

ʻOku pehē ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Kuo tataki ʻe he ʻEikí ʻa Petuliki ki he tuʻunga ʻokú ne ʻi ai ʻi he taimi ní.”

Mātuʻa ʻOfa mo Mateaki

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Petuliki Kealoni ʻi Kālaila, Kamupulia, ʻi he fakatokelau ʻo ʻIngilaní ʻi he ʻaho 18 ʻo Siulai 1961, kia Pati mo Petulisa Kealoni. ʻI he fetaulaki ʻene ongomātuʻá, naʻá na ngāue ʻi he vaʻa fakakautau ʻa Pilitāniá lolotonga ʻa e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní—naʻe neesi fakakautau ʻene faʻeé ʻi ʻInitia mo Pema pea ngāue ʻene tamaí ʻi he Laulāpuna Fakatuʻí (Royal Air Force-RAF), ʻa ia naʻe ʻave ia ki Falanisē, ʻAfilika Tokelau, Sisilī, mo ʻĪtali.

ʻĪmisi
ongomātuʻa ʻa ʻEletā Petuliki Kealoni

ʻOku manatuʻi ʻe ʻEletā Kealoni ʻa e hoko ʻene ongomātuʻa ko Pati mo Petulisá, ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e moʻui mateakí, ngāue tokoní, mo e feilaulaú.

Neongo naʻe ʻikai ke na ʻalu ki he lotú, ka naʻá na moʻui ʻaki ʻa e mateakiʻi ʻa e fāmilí, ngāue tokoní, mo e feilaulaú ʻa ia naʻe ongo ia ʻo fuoloa kia Petuliki, ko ʻena tama siʻisiʻi taha ʻi he fānau ʻe toko nimá. ʻOkú ne manatuʻi ʻa Peti ko ha “faʻē ʻoku makehe mei he angamahení,” mo ʻofa ʻi heʻene fakahinohino ʻi he angaʻofa ʻaki ʻene tā sīpinga leleí, pea ʻikai ke ne teitei fakaangaʻi ha taha. Naʻá ne angalelei, falalaʻanga, pea naʻá ne nonga pē. Pea ʻokú ne manatuʻi ʻa Pati koeʻuhí ko “hono iví, angaʻofá, mo e loto-māfaná; ko ʻene saiʻia ʻi he … ngaahi toafa mōmoa ʻo ʻAlepeá [mo e] ngaahi tafungofunga maʻuiʻui ʻo ʻIngilani mo ʻAilaní; pea mo ʻene manumanumelieʻia ʻi he ngaahi langí, huelo ʻo e laʻaá, pea mo e tahí. ʻOku ou lava ke fakatokangaʻi hono ivi tākiekiná ʻi heʻeku fakaʻamu ke u ʻi tuʻa, ʻi he ʻataá, ʻeá mo e huelo ʻo e laʻaá.”2

Hili ʻa e ngāue ʻa e tamai ʻEletā Kealoní he RAF, naʻá ne ngāue fakataimi ʻi he vaʻa fakakautau ʻi Sauti ʻAlepeá. ʻI he kei taʻu fitu ʻa Petulikí, naʻá ne ako ʻi he feituʻu ko iá ha lēsoni mahuʻinga fekauʻaki mo e talangofuá, ʻa ia naʻá ne fakamatalaʻi ʻi heʻene fuofua lea ʻi he konifelenisi lahí ko ha Taki Māʻolungá. Naʻá ne tukunoaʻi ʻa e fakahinohino ʻene ongomātuʻá ke tui ha sū lolotonga ʻenau kemi ʻi he toafá, naʻá ne ʻeveʻeva “silipa” holo pē peá ne faingataʻaʻia ʻi hono huhu ʻe ha sikopio hono laʻi vaʻé.3

ʻĪmisi
Petuliki Kealoni ʻi heʻene kei siʻí

Petuliki Kealoni ʻi heʻene kei siʻí ʻi Sauti ʻAlepea.

Hili ha taʻu ʻe tolu mei ai, naʻe hū ʻa Petuliki ki ha ʻapiako nofomaʻu ʻi ʻIngilani naʻá ne ongoʻi taʻelata moʻoni ki heʻene ongomātuʻá, ka naʻe hoko ʻena ʻū tohi fakalotolahí ke fakasiʻisiʻi ai ʻene ongoʻi taʻelatá.

ʻOkú ne fakamatala fekauʻaki mo e ako nofomaʻú ʻo pehē, “ʻI hono fakafehoanakí, naʻe faingofua ange ʻa e taimi ʻo Harry Potter ʻi Hogwarts. Naʻe faingataʻa ia. Naʻá ku toki ʻalu pē ki ʻapi ʻi he Kilisimasí, Toetuʻú mo e tutuku ʻi he fahaʻitaʻu māfaná. Naʻá ku faʻu ha fanga kiʻi tohimāhina ʻaki ha ʻū laʻipepa, ʻo kolosi ʻa e ʻaho takitaha, ke fakalau ʻa e ngaahi ʻaho ʻoku toe kimuʻa peá u foki ki hoku fāmilí.”

Hili ha ngaahi taʻu siʻi mei ai, lolotonga ʻa e ako ʻa Petuliki ʻi heʻene ʻapiako nofomaʻu hono ua ʻi ʻIngilaní, naʻe tō mai ha afā mālohi mei he Tahi ʻAilaní. Naʻe hoko ʻa e aake ʻa e tahí lolotonga ʻa e matangí ke tāfea ai ha ngaahi ʻapi ʻe 5,000 ʻi he ʻēlia takatakaí. Naʻe ui ai ʻa Petuliki mo hono kaungāakó ke nau tokoni ʻi he fakamāʻopoʻopo lahí.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻa e mamafa ʻo e ʻū kāpeti vivikú mo ʻene namukuú. Ka ʻoku ou manatuʻi ʻeku keli mo fai ʻa e ngāué mo hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻi he akó. Pea ʻoku ou manatuʻi ʻa e kakaí mo ʻenau houngaʻiá.”

Mahalo ko e aʻusia ko iá ʻa e fuofua vakai ʻa Petuliki ki he ngaahi tāpuaki ʻoku fakatou maʻu mei hono fakahoko ha tokoni mo maʻu mai ha tokoní. Naʻá ne fakatokangaʻi kimui ange naʻe mole ʻene ongoʻi taʻepauʻia ʻi heʻene kei toʻu tupú “lolotonga ʻeku kau atu ki he ngāue maʻongoʻonga ke tokoniʻi homau ngaahi kaungāʻapí.”4

Hili ʻa e ako māʻolungá, naʻe foki ʻa Petuliki ki Sauti ʻAlepea, ʻa ia naʻá ne kamata ako pule ngāue ai ʻi ha kautaha fakapuleʻanga kehekehe ki he meʻakaí mo e inú. Naʻe kamata ʻe he aʻusia ko iá ʻene ngāue ʻi ha ngaahi pisinisi ngaohi koloa kehekehe, pea iku ʻo ne ngāue ʻi he faifaleʻi ʻi he fetuʻutakí fakataha mo Sisitā Kealoni ʻi ʻIngilani.

“Naʻe Uesia Lahi ʻEku Moʻuí”

ʻI he kei taʻu 19 ʻa Petulikí, naʻe mālōlō ai ʻene tamaí mo e tokoua ʻi he fonó ʻi ha fakatuʻutāmaki ʻi ha meʻalele ʻi Sauti ʻAlepea. ʻOkú ne pehē, “Naʻe uesia lahi ʻeku moʻuí ʻi heʻena maté.” Kuo mole atu ʻa e nima faifakahinohino, fakalotolahi loto-ʻofa mo e vakai fiefia ʻene tamaí mei he māmaní. Naʻe lomekina ʻa Petuliki ʻe he loto-mamahí mo e tuenoá ʻi ha kiʻi taimi, naʻá ne foki ai mo ʻene faʻeé ki ʻIngilani ka naʻe faifai peá ne foki ki Sauti ʻAlepea ki he ngāué.

ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku maʻu ʻa e ngaahi faingamālie kehekehe mo mahuʻinga ke ako mo tupulaki pea sio ki he founga ngāue ʻa e ngaahi pisinisí.” Naʻe tautautefito ʻene houngaʻiá koeʻuhí ko ha “pule lelei naʻá ne akoʻi mo fakahinohinoʻi au peá ne hoko ko ha kaungāmeʻa mamae. Naʻá ne hoko ko e taha ʻo e ngaahi tamai kuo tāpuekina ʻaki au hili ʻa e pekia ʻeku tamaí.”

Kimui angé, lolotonga ʻa e ngāue ʻa Petuliki ʻi Lonitoní, naʻá ne fetaulaki ai mo ha kau mēmipa ʻo e Siasí.

ʻOkú ne manatuʻi, “Naʻa nau hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo ʻetau tuí. Ko e taha ʻo kinautolu naʻe haʻu mei Kalefōnia, pea naʻá ku ʻalu ʻo nofo mo e fāmili ko iá lolotonga ʻeku ngāue aí.”

Naʻe hoko ʻa e aʻusia ko iá ko ha fakavaʻe fakaofo ki he mahino naʻe maʻu ʻe Petuliki ki he Siasí. Naʻe ongo kiate ia ʻa e fiefia ʻa e fāmilí ʻi he ngāue tokoní, ka naʻe lahi haʻane ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e tokāteline mo e ngaahi tui ʻa e Siasí. Ka neongo ia, ʻi he hili ha taʻu ʻe ua mei ai naʻá ne foki ki ʻIngilani ʻo fetaulaki ai mo ha “kau faifekau lelei” ʻi he halá ʻi Lonitoni. Hili ha lau māhina ʻo ʻenau fealeaʻaki fekauʻaki mo e ongoongoleleí pea mo ʻene talaange he ʻikai ke papitaiso iá, naʻa nau fehuʻi ange pe te ne fiemaʻu ha tāpuaki.

ʻOkú ne manatu, “Naʻá ku loto ke tuku haku tāpuaki ʻe ha faifekau matuʻotuʻa naʻá ku ʻiloʻi. Naʻe hoko ʻa e ongo naʻá ku maʻu lolotonga ʻa e tāpuaki ko iá ko ha momeniti mahuʻinga ʻi hoku fakauluí. Naʻe hoko ia ko ha maama mo e fiefia mo e nonga naʻe matuʻaki ʻikai pē lava ke fakaʻikaiʻi pea ʻoku ʻikai ha lea te ne lava ʻo fakamatalaʻi. Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he ngaahi lea ʻo e tāpuakí naʻe ueʻi fakalaumālie peá ne kikiteʻi moʻoni ʻa e kahaʻú.”

Naʻe hoko ʻa e aʻusia ko iá, fakataha mo “ha ngaahi meʻa kehe ʻi heʻeku fakalakalaka ki he papitaisó,” ke maʻu ai ʻe Petuliki ha fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí mo Hono Siasi kuo fakafoki maí. Hili ha ngaahi māhina mei ai, ʻi he pō kimuʻa ʻi he Kilisimasi ʻo e 1987, naʻe papitaiso ia ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Kiate kinautolu ʻoku fekumi ki ha fakamoʻoní, ʻoku pehē ʻe ʻEletā Kealoni: “Fili ʻa e tuí, pea tali ʻa e fakaafe ʻi he ʻAlamā 32. Muimui ki hoʻo ngaahi ongo fakalaumālié. Te nau tataki koe, pea te ke ʻiloʻi.”

“Ko Ha Maʻuʻanga ʻo e Mālohí”

Hili ha taʻu ʻe ua mei hono papitaisó, naʻe maʻulotu ʻa Petuliki ʻi ha uooti maʻá e kau taautaha kei talavou ʻi Lonitoní ʻo ne fetaulaki ai mo Senifā Hulime, ko ha tokotaha ako mei he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí mei Salatoka, Kalefōnia. Naʻe haʻu ʻa Senifā ki Lonitoni ke ako ʻa e hisitōlia ʻo e ʻātí mo e ngaahi tohi faka-Pilitāniá ʻi ha māhina ʻe ono. Ko e siʻisiʻi taha ia ʻi ha fānau ʻe toko valu, pea naʻá ne tupu hake ʻi he Siasí.

Naʻá ne saiʻia ʻia Petuliki ʻi he meimei taimi pē ko iá.

ʻOku talanoa ʻa Senifā fekauʻaki mo Petuliki ʻo pehē, “ʻI heʻeku sio ki heʻene feohi mo e kakai ʻi he uōtí, naʻá ku sio ki he founga ʻo ʻene fakafōtunga kiate kinautolú. Naʻe tatau ai pē pe ko ha mēmipa foʻou, mēmipa foki mai, ko ha taha ʻoku faingataʻaʻia, pe ko ha kaungāmeʻa ofi, naʻá ne fakahaaʻi ʻa e faʻahinga ʻofa mo e tokanga tatau pē ki he tokotaha kotoa. Ko e faʻahinga ʻulungaanga ia naʻá ne tohoakiʻi ʻeku tokangá. Ko ha ʻulungaanga ia kuó u sio ʻokú ne fakatupulaki, pea kuo fakaʻaongaʻi lelei ia ʻe he ʻOtuá ʻi he taʻu ko ʻeni ʻe 33 ʻo ʻema nofomalí.”

ʻĪmisi
ʻEletā mo Sisitā Kealoni

ʻOku hoko ʻa e feʻofaʻaki mo e fefakaʻapaʻapaʻaki ʻa ʻEletā mo Sisitā Kealoní ke na ngāue faaitaha ai ʻi he tuí.

Hili ʻena feohi fakakaumeʻá, naʻe mali ʻa e ongomeʻá ʻi he Temipale ʻOkalani Kalefōniá ʻi Sānuali 1991. Naʻá na ohi hake leva ʻena fānaú ʻi ʻIngilani ʻi ha taʻu ʻe 19 ʻo aʻu ki hono ui ʻo ʻEletā Kealoni ʻi he 2010 ke hoko ko ha Fitungofulu Taki Māʻolunga hili ʻene ngāue ʻi ha ngaahi uiuiʻi kehekehe ʻi he tuʻunga fakatakimuʻá, kau ai ʻene hoko ko ha palesiteni fakasiteiki mo e Fitungofulu Fakaʻēlia. Naʻá ne hoko ko e Palesiteni Lahi ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he taimi naʻe ui ai ia ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Kealoni ko hono uaifí ko ha ākonga faivelenga ia ʻokú ne ʻiloʻi hono tuʻunga totonú. “ʻOkú ne moʻui fiefia, fakakaukau lelei, poto, faʻa tokoni, mo nēkeneka, pea ʻokú ne fakatefito ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he Fakamoʻuí. Kuó ne hoko ko ha maʻuʻanga ʻo e mālohí pea mo ha tāpuaki lahi kiate au talu mei he taimi naʻá ma fetaulaki aí.”

ʻOku pehē ʻe Sūsana, ko e fika ua ʻi he ngaahi ʻofefine ʻe toko tolu ʻa e ongomātuʻá, ʻoku saiʻia ʻene faʻeé ke foaki: “ʻOkú ne moʻui fiefia mo maʻu ʻa e potó pea ʻokú ne ʻofa ʻi he ongoongoleleí.” Pea hangē pē ko ʻene tamaí, ko ʻene faʻeé ko ha “tokotaha fakafanongo lelei ia.”

ʻOku pehē ʻe Sūsana mo hono ongo tokouá ʻoku hoko ʻa e feʻofaʻaki mo e fefakaʻapaʻapaʻaki ʻenau ongomātuʻá ke na ngāue faaaitaha ai ʻi he tuí ki ha ngaahi taumuʻa tatau. ʻOkú na feongoongoi mo fefakaʻapaʻapaʻaki pea fefakahoungaʻiʻaki ʻena ngaahi fakakaukaú.

ʻOku pehē ʻe ʻEma, ko e ʻofefine siʻisiʻi taha ʻa e ongomātuʻá, kuo hanga ʻe he vā maʻumaʻuluta mo e ʻofa fakahāhā ʻenau ongomātuʻá ki heʻena fānaú ʻo “fakatupu ha ʻātakai fiefia mo malu ʻaupito ʻi ʻapi.”

ʻOku pehē ʻe Lisi Kealoni Sitāheli, ko e ʻofefine lahi taha ʻa e ongomātuʻá, fekauʻaki mo ʻene tamaí: “ʻOku vakai ʻa Teti ki he kakaí ʻaki ʻa e mata faka-Kalaisí. ʻOkú ne vēkeveke maʻu pē ke poupouʻi mo fakamālohia ʻa e kakaí. ʻOkú ne vakai ki he ivi malava ʻo e tokotaha kotoa, tatau ai pē pe ko e hā honau tūkungá.”

ʻOku tānaki mai ʻe ʻEma ʻo pehē: “ʻOkú ne fonu ʻi he tui pea ʻokú ne saiʻia ʻaupito ʻi he fiefia ʻoku ʻomi ʻe he ongoongoleleí kiate iá. ʻI heʻene ʻilo ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí kuó ne hoko ko ha tokotaha lahí, ʻokú ne houngaʻia ʻi he liliu kuo hoko ki heʻene moʻuí [ʻi he hoko ʻa e ongoongoleleí] ko ha tupuʻanga ʻo e maama mo e fiefia.”

ʻĪmisi
fāmili ʻo ʻEletā mo Sisitā Kealoni

ʻOku ui ʻe ʻEletā Kealoni hono ngaahi ʻofefiné—ʻa Lisi (ʻi he taá mo hono husepāniti ko Sonatané), Sūsana, mo ʻEma—“ko e maama fakaʻofoʻofa taha ʻi heʻema moʻuí, ko ʻema mataʻikoloa maʻongoʻonga tahá.”

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Siini B. Pingihemi, ko e Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Fineʻofá, ʻoku fiemālie pē ʻa ʻEletā Kealoni ʻi he taimi puputuʻú. ʻOkú ne manatuʻi ha taimi, naʻá ne tukuvakā ai mo ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻEletā Kealoni, mo ha niʻihi kehe lolotonga ha moveuveu fakapolitikale. ʻI he fakahinohino ʻa ʻEletā Petinaá, naʻe talanoa lau houa ai ʻa ʻEletā Kealoni ʻi he telefoni satelaité mo e kau ngāue fakapuleʻanga fakalotofonuá pea mo e kau fakafofonga ʻo e Siasí ke ʻilo ha founga ke nau mavahe ai.

ʻOku pehē ʻe Sisitā Pingihemi, “Naʻe hoko ʻene anga mokomokó, ngāue mālohí mo e fakakaukau fakalaumālié ke mau lava ai ʻo mavahe ʻi he malu.”

ʻI Tīsema 2021, naʻe ʻohovale ʻa e fāmilí ʻi he ʻilo ʻoku puke ʻa Sisitā Kealoni ʻi he kanisā huhú.

ʻOku pehē ʻe Sisitā Kealoni, “Naʻe ʻikai ke u teitei fakakaukau ʻe maʻu au pe ko ha taha ʻiate kimautolu ʻe he kanisaá.” Naʻe fuʻu faingataʻa ʻa e faitoʻo ke fai ki aí, ka naʻe hoko ʻa e Fakamoʻuí ko ʻene maʻuʻanga ivi. “ʻOku ou kei kimo folo foʻiʻakau pē (oral chemotherapy), ka ʻoku ou houngaʻia ke pehē kuo mole atu ʻa e kanisaá ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku lava ke tala ʻe he kau toketaá.”

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Kealoni: “Kuo tuʻumaʻu mo tui faivelenga maʻu pē ʻa Seni ʻi heʻene foua kotoa iá. ʻOku mau fakamālō ʻi he ʻaho kotoa pē ko ʻene moʻui leleí, pea ʻoku mau fakamālō ko hono tokangaʻi lelei iá.”

Hangē ko e ngaahi faingataʻa kehe kuó ne aʻusia mo hono husepānití, ʻoku pehē ʻe Sisitā Kealoni, “ʻOku hoko ha ngaahi meʻa ʻi he moʻuí ʻoku ʻikai ke tau loto ke hoko. ʻOku ʻikai ke tau saiʻia ai. Naʻe ʻikai ke tau kolea ia. Ka kuo pau pē ke tau fehangahangai mo ia. Ko e founga lelei taha ke fehangahangai ai mo e ngaahi meʻa faingataʻá ko e tafoki ki he ʻEikí pea kolea Hono mālohí, ʻo tau tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ʻaloʻofá mo e mālohí. ʻI he taimi fuoloá, kuó u ako lahi ai ki he founga ʻoku fakafiemālieʻi ai kitautolu ʻe he Fakamoʻuí lolotonga hotau taimi mamahi mo faingataʻaʻia tahá.”

Naʻe maʻu ʻe ʻEletā mo Sisitā Kealoni ʻa e ʻilo toputapu ko iá hili hono fanauʻi ʻena tama ʻuluaki ko Soní.

“Ko e Maka ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisi”

Lolotonga ʻa e fuofua feitama ʻa Sisitā Kealoní, naʻe ʻilo ʻe he ongomeʻá mei he hulu ʻo e keté ʻoku ʻi ai “ha uesia faingataʻa ki hono mafú, ko ha tūkunga ʻoku fakatuʻutāmaki ki he moʻui” hona kiʻi foha valevalé, ko e fakamatala ia ʻa ʻEletā Kealoní. “ʻI he toenga ʻo e taimi naʻe feitama ai [ʻa Sisitā Kealoní] naʻá ma fekumi ki he kau toketā lelei tahá, toketā mafú, mo e toketā tafa mafú ʻa ia ʻoku nau lava ke faitoʻo ʻa e foʻi palopalema ko ʻení. Naʻá ma ʻilo ha timi mataotao ʻiloa ʻi Lonitoni, pea naʻa nau loto-falala te nau lava ʻo faitoʻo ʻa e palopalemá.”

Naʻe tafa ʻe he kau faitafá ʻa Soni ʻi he ʻaho pē ʻe 19 ʻo ʻene moʻuí. Naʻe fuoloa ʻa e tafá pea pelepelengesi. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Kealoni, naʻe hili iá “naʻe ʻikai lava ʻa e kiʻi mafu ʻo Soní ʻo toe tā. Ko ia, naʻá ne siʻi mālōlō ai. Naʻe fakamamahi ʻaupito siʻene mālōloó. Naʻe ʻikai ko e ola ʻeni naʻá ma ʻaukai ki aí, lotu ki ai mo tautapa ki aí, ka naʻá ma ʻilo naʻe tokoni ʻa langi ʻi he aʻusia ko iá.”

ʻOku pehē ʻe Sisitā Kealoni, “Naʻe tataki kimaua ʻe he ʻOtuá ʻi he ngaahi māhina ʻo e feitamá pea mo e moʻui fakaʻofoʻofa mo nounou homa fohá ʻi ha founga naʻá ma ʻiloʻi ai kuó ma fai ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ma lava ke fai maʻaná ʻo aʻu ki heʻene mālōloó. Ko ha fakafiemālie lahi ʻaupito ia.”

Naʻe maʻu ʻa e fakamoʻuí mei ha mahino lahi ange ʻa e Fakalelei mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí ʻa ia naʻe maʻu ʻe Sisitā Kealoni mei haʻane ako fakamātoato ʻa e 1 Nīfaí mo e 2 Nīfaí. ʻOkú ne pehē, “ʻI heʻeku mamahi ʻi he mole ko ʻení, naʻá ku ongoʻi ʻo hangē ʻoku lomekina au ʻe he mamahí mo e molé. Ka ʻi he fakalau ʻa e taimí, naʻe taʻofi ʻa e ongo ko iá ʻe he maka ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí—koeʻuhí he ʻoku moʻoni ia. ʻOku hoko ʻEne ʻaloʻofá mo ʻEne moʻuí, ke malava ai ʻo matuʻuaki ʻa e ngaahi mole fakamamahí pea maʻu mo ha ʻamanaki lelei.”

Naʻe maʻu ʻa e fakamoʻuí mei he fāʻeleʻi ʻo e ngaahi ʻofefine ʻe toko tolu ʻa e ongomeʻá. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Kealoni, “Naʻa nau omi mo e fakamoʻui. Ko e maama fakaʻofoʻofa taha kinautolu heʻema moʻuí, ko ʻema mataʻikoloa maʻongoʻonga tahá.”

Naʻe maʻu ʻa e fakamoʻuí mei he ngaahi lea ʻa e kau taki ʻo e Siasí naʻe ueʻi fakalaumālié, kau ai ha lea ʻi he konifelenisi lahí ʻa ʻEletā Lanisi B. Uikimani,5 ʻa ia naʻe vahevahe ai ʻe ʻEletā Uikimani ʻa e faingataʻa ʻo e felueʻaki ʻi he holo lōngonoa ʻo e falemahakí lolotonga iá ʻoku teu mate hono kiʻi fohá ʻi ha mahaki ʻi heʻene kei siʻí. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Kealoni, “ʻOku akoʻi ʻe ʻEletā Uikimani ko e ‘tuí (believe) ko e mamatá ia’ pea ko e tuí (faith) ko e falala ki he ʻEikí. Naʻe mahuʻinga lahi ʻene leá kiate au koeʻuhí ko e mahino lelei kiate ia ʻa e faʻahinga aʻusia peheé. Naʻe ʻilonga lelei ʻeni ʻi heʻeku toutou lau mo fanongo tuʻo lahi ki aí.”

Pea naʻe maʻu ʻa e fakamoʻuí mei he ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé ʻi heʻenau molé—ʻo tatau ai pē pe ko ha kau kumi hūfanga ʻi ʻIulope,6 ko ha niʻihi naʻe ngaohikovia pe fakamamahiʻi,7 pe ko ha kaungā takimuʻa ʻi he Siasí hangē ko ʻEletā Paula V. Sionisoni ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú, ʻa ia naʻe mālōlō hano ʻofefine ʻi he kanisaá ʻi ha māhina ʻe ua kimuʻa peá ne kau fakataha mo ʻEletā Kealoni ʻi he Kau Palesitenisī Fakaʻēlia ʻo ʻIulopé ʻi he taʻu 2015.

ʻOku pehē ʻe ʻEletā Sionisoni, “Naʻá ne tokoni mo Sisitā Kealoni ʻi he taimi ko ia ʻo e mamahí mo e fakamoʻuí. Naʻá na ongoʻingofua homa tūkungá. Kuó u ʻofa maʻu pē ʻiate kinaua ko e ʻuhinga ko iá.”

Ko e founga ia ʻo e tuʻunga fakaākongá. ʻOku tau fefuaʻaki ʻetau ngaahi kavengá. ʻOku tau tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí. ʻOku tau fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku fiemaʻu ha fakafiemālié. Pea ʻoku tau tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá—pea mo e talaʻofa taʻengata ʻo e toe fakataha fiefiá ʻa ia ʻoku malava ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisi. (Vakai, Mōsaia 18:8–9.)

ʻĪmisi
Fakafeʻiloaki ʻa ʻEletā Kealoni ki he kāingalotú

ʻOku feʻiloaki ʻa ʻEletā Kealoni mo e kāingalotu ʻi he ʻĒlia ʻIulope Hahaké.

Pea ʻi he taimi ʻoku hokosia mai ai ʻa e faingataʻaá kiate kimauá, ʻoku toe fetongi mai leva ʻa e ʻofa mo e ngāue fakaetauhi faifakamoʻui ko iá. ʻI he hoko ʻa ʻEletā Kealoni ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻokú ne mateuteu ke vahevahe mo e māmaní kotoa ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ki he ʻamanaki leleí, fakamoʻuí mo e melinó.

“Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻoku hoko mai ai ʻa e ngaahi ʻahiʻahi faingataʻá kiate kitautolú?” Ko e fehuʻi ia ʻa ʻEletā Kealoní. “Koeʻuhí he ʻoku tau haʻu ki he māmaní ke ako, ke tupulaki, ke fakamāʻoniʻoniʻi, pea ke ʻofa mo falala ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní mo hotau Fakamoʻuí. ʻI he taimi ní, ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo sio kiate Kinaua, pea ʻikai ke Na lava ʻo fāʻofua kiate kitautolu. Ka ʻoku taʻe-fakangatangata ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí—taʻe-fakangatangata!”

Paaki