Liahona
Ko ha Talanoa Lavameʻa ʻo e [Ngāue] Fakafaifekaú: Taʻu ʻe 60 Hono Ngāueʻí
Siulai 2024


“Ko ha Talanoa Lavameʻa ʻo e [Ngāue] Fakafaifekaú: Taʻu ʻe 60 Hono Ngāueʻí,” Liahona, Siulai 2024.

Ko ha Talanoa Lavameʻa ʻo e [Ngāue] Fakafaifekaú: Taʻu ʻe 60 Hono Ngāueʻí

He toki aʻusia fakafiefia kiate au ke u fanongo ki ha tenga ʻo e ongoongoleleí naʻe tō ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí, kuo fua.

ʻĪmisi
ngaahi tengaʻi ʻakau ʻi he kelekelé mo ha fuʻu ʻakau ʻoku tupu kuo toʻulu

Tā fakatātaaʻi ʻe Carolyn Vibbert

ʻOku ou manako maʻu pē ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10–11: “ʻOku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi laumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.” Pea ko e taimi ʻe niʻihi ʻe fiemaʻu ha tokolahi ʻo kitautolu ke tau ngāue fakataha ʻi hono vahevahe ʻo e fakamoʻoní ke ʻomai ʻa e ngaahi laumālié ki he Fakamoʻuí (vakai, 2 Kolinitō 13:1).

Naʻá ku manatu ai ki he fakakaukau fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo e ngāue fakafaifekau fakatahá, ʻi heʻeku maʻu ha ʻī-meili ʻi ha ʻaho ʻe taha. Naʻe fifili ha tangata, ko ha foha ʻo ha palesiteni fakamisiona ʻi Uisitā ʻi Kenisisi, pe ko e uaifi au ʻo Lōpeti Monisoní (Robert Monson). Naʻe hoko atu ʻa e tangatá ʻo pehē, ʻokú ne kumi ʻa ʻEletā Monisoni naʻe ngāue ʻi he Misiona ʻo e Ngaahi Siteiti Lotolotó (Central States Mission) ʻi he 1959. Ko hoku husepānití ia.

Naʻá ne fakamatala mai ki ha ongo ʻeletā kei talavou naʻe ueʻi kimuí ni ke na hū ki ha fale nofoʻanga. Naʻá na tukituki leʻolahi ʻi he ʻuluaki matapaá ʻo feʻiloaki ai mo ha fineʻeiki toulekeleka naʻá ne fakaafeʻi ke na toki foki ange ʻi he ʻaho hono hokó. Naʻa nau fokotuʻu leva ha taimi.

Ko e taimi naʻá na foki atu ai ki heʻenau aleá, naʻá na ʻilo ai ʻoku maʻu ʻe he siʻi fineʻeiki toulekeleká ni ʻa e folofolá ʻe tolu (Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá) naʻe ʻoange ʻe he kau faifekaú ʻi he 1959. Naʻe tuʻo lahi ʻene lau iá peá ne ʻiloʻi naʻe moʻoni ʻa e ngaahi akonaki ʻi aí. Naʻe teʻeki ke ne kau ki he Siasí ʻi he taimi ko iá he naʻe ʻikai loto hono husepānití ke ne ʻalu ki he lotú pe papitaiso. Naʻe toki mālōlō kimuí ni mai siʻono husepānití, pea naʻá ne lotua ke ne toe maʻu ʻa e ongo faifekaú. Naʻe tuʻu ʻi heʻene tohi folofolá ʻa e hingoa ʻo e ongo faifekau ʻi he 1959: Ko Lōpeti Monisoni mo Kelēneti Kulani (Granade Curran), ʻa ia ko hoku husepānití mo hono hoá.

ʻI he ngaahi uike hono hokó, naʻe ako ai ʻa e fefiné ni ki he palani ʻo e fakamoʻuí pea mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. Naʻe mālōlō ʻene tamasiʻí ʻi hono taʻu 22, pea naʻe fiefia ʻi he faingamālie ke lava ai ʻo toe fakataha mo iá. ʻI he taimi naʻe fakaafeʻi ai ia ʻe he ongo faifekaú ke papitaisó, naʻá ne tali fiefia ʻena fakaafé.

Kuo ʻosi mālōlō fakatouʻosi hoku husepānití mo hono hoa ko ʻEletā Kulaní, ka ʻoku ou lava pē ʻo fakakaukauloto atu ki haʻana kau mai ki he papitaiso fakaʻofoʻofa ko ʻení mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí.

Ko e taimi naʻe fai mai ai ʻe he foha ʻo e palesiteni fakamisioná ʻa e talanoá, naʻe fakamanatu mai kiate au ʻoku ʻikai ngalo ʻi he Fakamoʻuí ha taha ʻo kitautolu. ʻOkú Ne ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻo kapau te tau fakaʻatā Ia ke hū mai ki heʻetau moʻuí. ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Fuakava Foʻoú ʻa e talanoa ʻo Sākeasí, ʻa ē naʻe kaka ʻi ha fuʻu sukamino ke mamata ki he Fakamoʻuí (vakai, Luke 19:1–10). Naʻa mo e funga ʻakaú, naʻe kei ʻafioʻi pē ʻe he Fakamoʻuí ʻa Sākeasi, peá ne kole ange ai ke na maʻu meʻatokoni ʻi hono ʻapí. Ko e meʻa tatau pē, naʻe lotua mo tatali ha fefine toulekeleka ke tukituki ʻa e ongo faifekaú ʻi hono matapaá, pea naʻá na fai ia. ‘Oku ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa kitautolu kātoa. “He kuo haʻu ʻa e Foha ʻo e tangatá ke kumi mo fakamoʻui ʻa ia [kuo] molé” (Luke 19:10).

Naʻe ʻomai ʻe ha hoa faifekau ʻe ua—ko e taha ʻi he taʻu ʻe 60 tupu kuo hilí mo e taha kimuí ni mai —ʻa e fefine ko ʻení kia Sīsū Kalaisi pea naʻe fakamālohia ai ʻenau fakamoʻoní mo maʻu ha fiefia ʻi he ʻEikí. ʻOku ou ongoʻi loto fakatōkilalo ke u ʻilo ki he talanoá ni, mo ongoʻi ʻa e fiefia ʻiate kinautolu kotoa naʻa nau kau ʻi hono ʻomai ʻa e fefiné ni ki he Fakamoʻuí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:15).

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne hikí ʻi ʻIutā, ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.

Paaki