Liahona
Ngaahi Fakakaukau ʻe 3 ki hono Fakatupulaki ʻo e Ivi Matuʻuaki Fakaelotó
Siulai 2024


Fakakomipiuta Pē

Ngaahi Fakakaukau ʻe 3 ki hono Fakatupulaki ʻo e Ivi Matuʻuaki Fakaelotó

ʻE lava ke tokoni atu ʻa e ngaahi fakakaukau faingofua ʻe tolu ko ʻení ke ke kamata—pe hokohoko atu—hono fakatupulaki ʻa e ivi matuʻuaki fakaelotó.

ʻĪmisi
kau fafine ʻe toko tolu ʻoku nau tuʻu fakataha mo kakata

ʻOku ʻikai ʻaupito ke tōmui ke kamata—pe hoko atu—ʻa hono ngāueʻi hoʻo ivi matuʻuaki fakaelotó. Hangē ko ia naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “ngaohi ke mālohi ho laumālié pea malava ke matuʻuaki e ngaahi ʻahiohio ʻo e moʻuí.” Ka ʻo kapau ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku faingofua ke ke mafasia ʻi he ngaahi faingataʻa ʻi hoʻo moʻuí, ʻa ia ʻe ala hoko kiate kitautolu kotoa pē mei he taimi ki he taimí, ko ha ngaahi taukei ʻeni te ke lava ʻo akoako ke aʻusia ai ha ivi matuʻuaki lahi ange ʻi hoʻo moʻuí:

  1. Fakamālohia ho vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Kau ʻi he ngaahi ngāue fakalaumālie hangē ko e lotú mo e ako folofolá ʻa ia ʻoku tokoni ke ke ongoʻi ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní, pea manatuʻi ho tuʻunga taʻengata ko ʻEne fānaú. Tui kia Sīsū Kalaisi, maʻu ha mālohi ʻo fakafou ʻiate Ia ʻi Heʻene Fakaleleí, mo ongoʻi ʻEne ʻofa kiate koé. Maʻu ha ivi ʻo fakafou ʻi hoʻo ngaahi fuakavá pea mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku nau ʻomi ki hoʻo moʻuí ʻi hoʻo moʻui tāú.

  2. Fakatupulaki ha vā fetuʻutaki ʻoku mālohí. Faʻu ha ngaahi vā fetuʻutaki mahuʻingamālie te ke lava ʻo ongoʻi ai ʻokú ke fehokotaki mo e kakai kehe ʻoku nau fakamālohia koe ʻi he hala ʻo e fuakavá. Pea manatuʻi ko ho mahuʻingá ʻoku fakanatula ia pea ʻoku makatuʻunga ia ʻi hoʻo hoko ko ha foha pe ʻofefine ʻo e ʻOtuá, kae ʻikai ko e fakakaukau ʻa e niʻihi kehé kiate koé. ʻI hoʻo mateuteu ke fengāueʻaki mo e niʻihi kehé, ʻahiʻahiʻi ʻa e kiʻi fakakaukau nounou ko ʻeni meia ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Mani ē, sio kiate au! ʻOku ou fakaofo! Ko e fānau au ʻa e ʻOtuá! ʻOkú Ne ʻafioʻi au! ʻOkú Ne ʻofa ʻiate au! ʻOku ou mohu tāpuekina—tāpuekina ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko hoku takaua maʻu pē!” Hili iá, manatuʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻofoʻofa kuo ʻosi tāpuekina ʻaki koe ʻe he ʻOtuá, peá ke fiemālie pea fai pē ho ʻulungaanga totonú.

  3. Akoako ʻa e fakakaukau fakasilesitialé. ʻI he taimi ʻoku faingataʻa ai ʻa e ngaahi meʻá, ʻoku faʻa fakangatangata leva ʻetau fakakaukaú, pea kamata leva ke tau nofotaha ʻi he faingataʻa ʻoku tau lolotonga tofanga aí. ʻI heʻetau “fakakaukau fakasilesitialé,” ʻoku tau lava ai ʻo manatuʻi ko e faingataʻa ʻoku tau lolotonga tofanga aí ko ha vahaʻataimi nounou pē ia.

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Ko e ngaahi meʻa ko ia te ne ʻai hoʻo moʻui fakamatelié ke aʻu ki he lelei taha ʻe lavá, ko e ngaahi meʻa tatau pē ia te ne ʻai hoʻo moʻuí ʻi he taʻengatá kotoa ki he lelei taha ʻe lavá! ʻI he ʻaho ní, ke tokoni ke mou taau mo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻa e Tamai Hēvaní maʻamoutolú, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou ohi ʻa e tōʻonga ʻo e ʻfakakaukau fakasilesitialé’! …

“ʻI he taimi ʻe fai ai hoʻo filí, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke sio lōloa—ʻaki ha vakai ʻoku taʻengatá.”

Paaki