Liahona
Ko Ho Sinó: Ko Hono Tokangaʻi ʻo e Meʻaʻofa Fakalangi ko Iá
Siulai 2024


“Ko Ho Sinó: Ko Hono Tokangaʻi ʻo e Meʻaʻofa Fakalangi Ko Iá,” Liahona, Siulai 2024.

Ko Ho Sinó: Ko Hono Tokangaʻi ʻo e Meʻaʻofa Fakalangi Ko Iá

Ko hotau sinó ko ha meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá pea mo e temipale maʻa hotau laumālié, ka ʻoku fiemaʻu ʻa e ʻiloʻi kitá pea mo e mapuleʻi ko ia ke fafangaʻi pea mo tokangaʻi fakalelei kinautolú.

ʻĪmisi
tangata mo ha fefine ʻokú na lele fakamālohisino

ʻOku faingofua pē ʻa e ʻikai ke tau houngaʻia ʻi heʻetau moʻui leleí—kae ʻoua kuo tau ongoʻi mahamahaki ʻi he inu ʻa e kapainu sota ʻe 10 ʻi he ʻahó, tōʻonga moʻui fakapikopikó, pea mo e ʻikai ha mohe feʻungá. Pe mahalo, neongo ʻa e ngaahi fili fakatupu moʻui lelei ʻoku tau faí, ka ʻoku haʻaki mai ʻa e ngaahi afa tukufakaholó ʻi ha ngaahi meʻa taʻe-ʻamanekina pea mo ha ngaahi palopalema fakaemoʻui.

Kuo foaki kiate kitautolu kātoa ha ngaahi tuʻunga kehekehe fakaemoʻui he ʻikai ke tau lava ʻo mapuleʻi maʻu pē. Ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe taha ʻoku mahino: ʻOku fiemaʻu ʻe he palani ʻa e ʻOtuá ke tau fakaleleiʻi ʻa e meʻa kuo foaki maí. Ko hono fai iá ʻoku fiemaʻu ai ʻa e mapuleʻi kitá mo e līʻoa tatau ko ē ʻoku tau fiemaʻu ke tanumaki ʻaki ʻetau moʻui fakalaumālié. ʻOku ʻuhinga ia ke tau puleʻi ʻetau fakahehema fakanatula ke tangutu kae ʻikai lelé, kai meʻa-melie kae ʻikai ko e vesitapoló, mo e ʻā fuoloa kae ʻikai mohé.

ʻI heʻetau kumi ki ha tataki fakalaumālie ke fakaleleiʻi ʻetau moʻui fakaesinó, pea ʻi heʻetau fakatupulaki ʻa e mapuleʻi kita ke pukepuke iá, te tau ʻilo ai ha ivi lahi ange ke tauhi ki he ʻOtuá mo maʻu ʻa e fiefiá.

Ko Ho Sinó Ko ha Temipale

ʻOku tupulaki ʻa e moʻuí ʻi he taimi ʻoku tokangaʻi lelei ai ʻa e laumālié mo e sinó. “Ko e laumālié mo e sinó ko e moʻoniʻi laumālie ia ʻo e tangatá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:15 Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, fekauʻaki mo e veesi ko ʻení, ko e sinó mo e laumālié ʻokú na fakatou “mahuʻinga ʻaupito. Ko ho sinó ko ha fakatupu fakaofo ia ʻa e ʻOtuá. Ko Hono temipalé ia kae pehē foki kiate koe, pea kuo pau ke tauhi ia ʻi he ʻapasia”

ʻI he taʻu 99 ʻo Palesiteni Nalesoní, ʻoku kei hokohoko atu pē ʻene fakahoko hono ngaahi fatongia ko e Palesiteni ʻo e Siasí, mo ne fakahaaʻi ʻokú ne faʻa fakaʻaongaʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ha uoka ke fakapalanisi [ʻene tuʻú mo ʻene lué] pea ʻoku saiange ʻi he taimí ni ke fakahoko ʻene pōpoaki konifelenisi lahí mei hono meʻaʻangá pē. Naʻá ne tohi ʻi heʻene peesi mītia fakasōsialé ʻi Mē 2023, “ʻOku faʻa hoko kiate au ha fanga kiʻi palopalema, mei he taimi ki he taimi, ʻi heʻeku feinga ke palanisi ʻeku tuʻú. “Mahalo ʻoku ʻikai totonu ke u ʻohovale ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha fanga kiʻi palopalema ʻi heʻeku fakaofi ki he taʻu teaú. Fakafetaʻi, ʻoku lelei pē hoku mafú, mālohi mo hoku laumālié mo hoku ongo vaʻé, pea kei ngāue mo hoku ʻatamaí.”

ʻOku ʻiloa ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi heʻene tōʻonga mateakiʻi ʻa e moʻui leleí mo ʻene longomoʻuí. Ko ha tangata pahauhau maʻu pē, pea naʻe ngāue mālohi ke pehē maʻu pē. Naʻá ne fakamālohisino maʻu pē, pea saiʻia ke ʻi tuʻa. ʻI hono taʻu 90 tupú ko ʻení, ʻokú ne kei tata pē ʻa e sinoú mei hono saiti uoká mo e saiti uoka ʻo e kaungāʻapí, teke ʻa e ngaahi kapa vevé ki he tauʻanga meʻalelé mo ngāue ʻi tuʻa ʻi hono ʻapí. Kae tālunga ʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻe kei sikī pē fakatatau mo e taimi naʻe ʻatā aí.

Ko Hono Fakatupulaki ʻo e Mapuleʻi Kitá

ʻOku tau ʻilo ʻa e ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga ʻo e moʻui lelei fakaesinó:

  • Fakamālohisino maʻu pē.

  • Maʻu ha mohe feʻunga.

  • Kai ha meʻakai palanisi.

  • Tauhi ha tuʻunga mamafa ʻoku moʻui leleí.

  • Mapuleʻi ʻa e loto mafasiá.

Ko e fakapulipulí ke ʻai hotau sinó ke ne fai ʻa e meʻa ʻoku ʻilo ʻe hotau laumālié ʻoku totonu ke faí. Fakatatau kia Palesiteni Nalesoní, ko e taha ʻo e ngaahi sivi ʻo e moʻui fakamatelié ko hono mapuleʻi ʻa e ngaahi uʻa hotau sinó ʻaki ʻa e laumālie ʻoku nofo ʻi aí:

“ʻOku ʻiloʻi ʻe Sētane ʻa e mālohi ʻo hotau uʻá. Ko ia, ʻokú ne fakataueleʻi leva kitautolu ke tau kai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai totonu ke tau kaí, inu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai totonu ke tau inú. …

“Ko e taimi ʻoku tau ʻiloʻi moʻoni ai hotau natula faka-langí, te tau fiemaʻu ke mapuleʻi ʻa e faʻahinga uʻa peheé. … ʻI heʻetau lotu fakaʻahó, te tau fakamālō loto houngaʻia ki he [ʻOtua] ko hotau Tupuʻangá mo fakamālō kiate Ia ʻi he fakaofo ʻo hotau temipale fakaesinó. Te tau tokangaʻi ia mo fakamahuʻingaʻi ko ʻetau meʻaʻofa fakataautaha mei he ʻOtuá.”

Ko Hono Fakatupulakiʻo e Loto Houngaʻiá mo e Fiefia ʻi he Sino naʻe Foaki Mai ʻe he ʻOtuá Kiate Kitautolú

ʻI hoku taʻu 27 pea mo e faʻē ʻa e fānau ʻe toko tolú, naʻe ʻilo kuó u puke ʻi he langa huí (rheumatoid arthritis), ko ha fokoutua ʻokú ne maumauʻi ʻa e ngaahi hokotanga huí ʻi he fakalau ʻa e taimí. Naʻe vave ʻa e ʻikai toe mapuleʻi fakaesino mo fakaʻatamai ʻeku moʻuí. Naʻá ku tafoki ki he ʻOtuá ki ha tokoni ke toe maʻu ʻa e fiemālie fakaʻatamai mo e moʻui lelei naʻá ku meʻanoaʻia ʻaki kimuʻá.

Naʻá ku kumi tokoni ki ha mataotao fakaʻatamai ki heʻeku loto-hohaʻá. Naʻá ku ngāue mo ha toketā hui (rheumatologist) ki he faʻahinga faitoʻo ke u fakaʻaongaʻí pea mo e ngaahi founga fakanatula ke fakaʻaongaʻí foki. Naʻe ʻikai ke u teitei foʻi. Hili ha ngaahi taʻu lahi mo e faingataʻaʻia lahi, naʻe toe fakaakeake mai ʻeku moʻuí fakaesino mo fakaʻatamai.

ʻOku ou manatuʻi haʻaku lue lalo ʻi ha hoʻatā ʻe taha ʻo fakalaka atu ʻi ha ngaahi matalaʻiʻakau tupu ʻi he vaó, ki ha anovai ʻi he moʻungá. Naʻe tafenoa pē hoku loʻimatá , ʻi heʻeku fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi he tāpuaki ʻo hoku sino fakamatelié mo ʻeku lava ke kau ʻi ha ʻekitivitī naʻá ku pehē ko ha mole taimi kiate aú. ʻOku ʻikai ha faitoʻo ia ki hoku fokoutuá, pea kuo uesia mahino ʻe he fokoutuá hoku sinó. Ka kuo hoko ʻa e fononga laló mo e fakamālohisinó ko haku manako, pea naʻe ʻikai ke u toe ʻaiʻainoaʻia ʻeku moʻuí.

Neongo hoku ngaahi fakangatangata fakaesinó, ka naʻá ku fakahoko kimuí ni mo hoku husepānití ha ngāue fakafaifekau ʻi Uāsingatoni, USA, (ʻa ia ko ha fononga taaumamaʻo!). ʻOku ou houngaʻia ʻi heʻeku ngāue ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí ʻi he meimei uiuiʻi faka-Siasi kotoa pē ʻoku ou maʻú.

Hangē ko e meʻa ʻa Palesiteni Nalesoní: “ʻOfa ke tau houngaʻia maʻu pē ʻi he tāpuaki kāfakafa ʻo ha sino fakamatelié, ʻi he fakatupu tāukakapa ʻa ʻetau Tamai Hēvani ʻofá. Neongo ʻa e maʻongoʻonga hotau sinó, ka ʻoku ʻikai ko e taumuʻá pē ke maʻu ia pea ngata ai. Ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e palani lahi ʻo e fiefia ʻa e ʻOtuá ki heʻetau fakalakalaka taʻengatá.”

Paaki