Liahona
Ngaahi Fakakaukau ʻe 6 ki he Talanoa mo e Fānaú fekauʻaki mo e Ivi Matuʻuaki Fakaelotó
Siulai 2024


Fakakomipiuta Pē

Ngaahi Fakakaukau ʻe 6 ki he Talanoa mo e Fānaú fekauʻaki mo e Ivi Matuʻuaki Fakaelotó

Akoako fakahoko ʻa e ivi matuʻuaki fakaelotó ko ha ʻekitivitī angamaheni ʻi homou ʻapí.

ʻĪmisi
ko ha fāmili ʻoku vaʻinga fakataha mo ha ongo kiʻi fānau iiki

Ko e ivi matuʻuaki fakaelotó “ko e malava ke matatali e ngaahi faingataʻa fakaelotó ʻi he loto-toʻa mo e tui ʻoku fakatefito ʻia Sīsū Kalaisí.”

ʻOku tupu ʻa e ivi matuʻuaki fakaelotó mei hotau mālohinga fakaeloto kuo foaki fakalangí, ʻa ia ʻoku tupulaki ʻi he aʻusiá pea mo e vā fetuʻutaki mo e ʻEikí. ʻI he taimi naʻe lea ai ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí fekauʻaki mo e ivi matuʻuaki fakaelotó, naʻa nau fakaafeʻi kitautolu ke tau “ako faivelenga pea mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení pea mo akoʻi kinautolu ki he kau mēmipa hoʻo fāmilí” pea talaʻofa ko hono “tali mo moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni [ʻo e ivi matuʻuaki fakaelotó] te ke lava lelei ange ai ke maʻu e mālohi kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí.”

Founga ke Kamataʻi ha Fepōtalanoaʻakí

ʻI heʻetau feinga ke ngāueʻi ʻa e fakaafe ko ia ke akoʻi ʻa e ivi matuʻuaki fakaelotó ki he kau mēmipa hotau fāmilí, ʻe lava ke faingataʻa ke ʻiloʻi ʻa e feituʻu ke kamata aí. Ko ha ngaahi founga ʻeni ʻe niʻihi te ke lava ʻo ʻai ke faingofua ange ai ʻa e hoko fakanatula ʻa e ngaahi fepōtalanoaʻaki ko ʻení:

1. Tataki ʻaki ʻa e Faʻifaʻitakiʻanga.

ʻOku akoʻi kitautolu ke tau “tangi ki he ʻOtuá ke maʻu [hotau] tauhi kotoa pē” (ʻAlamā 37:36). Te tau lava ʻo fakatātaaʻi ki heʻetau fānaú ʻa e founga ke ʻomi ai ʻetau ngaahi hohaʻá ki heʻetau Tamai Hēvaní pea mo e founga ke maʻu ai ʻa e ivi matuʻuakí mo e mālohí ʻo fakafou ʻi Heʻene ʻofá mo e fakahinohinó. Te tau lava ʻo lotua ha ivi mo e nonga ʻoku maʻu ʻi he mālohi fakaivia ʻo Sīsū Kalaisí koeʻuhí ko ʻEne Fakaleleí. ʻI he fanongo ʻa e fānaú ki heʻetau fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní ʻi ha founga lelei mo loto-vilitakí, te nau lava foki mo kinautolu ʻo ongoʻi loto-falala mo malu ʻi he tafoki kiate Iá.

ʻI heʻetau tafoki ki he Tamai Hēvaní ke vahevahe ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e ongó pea mo fekumi ki Heʻene tokoní mo e fakahinohinó, te tau lava foki ʻo feinga ke hoko ko e vaka ʻo ʻEne ʻofá pea hoko ko ha maluʻanga ʻe lava ke tafoki ki ai ʻetau fānaú mo falala ke faitokonia ʻenau ngaahi ongó. Fakahaaʻi ange te nau lava ʻo mapuleʻi ʻa e ngaahi ongo ko ʻení ʻi ha vā fetuʻutaki ʻofa mo koe, pea lotu mo hoʻo fānaú ke maʻu ha fakahinohino mo ha mālohi mei he Tamai Hēvaní ʻi he ngaahi fiemaʻu fakaelotó, ʻo ka taau ke fai pehē.

2. Tokanga pea fakafanongo ʻi he taimi ʻe lea ai hoʻo fānaú.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Ko e taimi ke fakafanongó ʻa e taimi ko ia ʻoku fiemaʻu ʻe ha taha ke fanongoá.” Naʻá ne hoko atu ʻo pehē:

“ʻOku fakanatula pē ʻa e loto-vēkeveke ʻa e fānaú ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá, ʻa ia ʻoku kamata mei he ngaahi ikuna fakafiefiá ki he ngaahi ʻahiʻahi faingataʻá. ʻOku tau vēkeveke tatau nai ke fanongo? Kapau te nau feinga ke fakahaaʻi ʻenau mamahí, ʻoku malava nai ke tau fakafanongo tauʻatāina ki ha aʻusia fakaʻohovale taʻe te tau ʻohovale mo kitautolu? Te tau lava nai ʻo fakafanongo taʻe hohaʻasi pea ʻoua ʻe vave ke fakamaau he ʻe tāpuni ai e matapā ʻo e fepōtalanoaʻakí? ʻE lava ke kei ava pē ia ʻi heʻetau fakapapauʻi loto-fiemālie ange ʻoku tau falala kiate kinautolu pea mahino kiate kitautolu e ongo ʻoku nau maʻú. ʻOku ʻikai totonu ke fakangalingali ʻa e kakai lalahí naʻe ʻikai ke ʻi ai ha meʻa ʻe hoko koeʻuhí pē ko ʻenau fakaʻamu ne ʻikai hoko e meʻa ko iá. …

“Mahalo ʻe ʻilo ʻe he mātuʻa ʻoku ʻi ai ʻenau toʻu tupú ʻoku ʻikai faʻa faingamālie ʻa e taimi ke fakafanongo aí, ka ʻoku mahuʻinga lahi ange ia ʻi he taimi ʻoku ongoʻi tuenoa pe faingataʻaʻia ai ʻa e toʻu tupú. Pea ko e taimi ʻoku hangē ʻoku ʻikai totonu ke angaʻofa ai kiate kinautolú, mahalo ko e taimi ia te nau fiemaʻu lahi taha aí.”

Naʻe faleʻi mai foki ʻe Sisitā Soi D. Sōnasi, ko e Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Palaimelí, ke taʻofi hano fakafeʻātungiaʻi ʻe he meʻangāue fakaʻilekitulōniká hotau vā mo ʻetau fānaú: “ʻOua muʻa naʻa tau fakaʻatā e fiemālie ʻo e ngaahi meʻangāue fakaʻilekitulōniká ke nau taʻofi kitautolu mei hono akoʻi mo fanongo ki heʻetau fānaú pea mo vakai ki honau fofongá.”

3. Fakahaaʻi ho loto-falala ki hoʻo fānaú.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lini G. Lōpini ʻi he taimi naʻá ne hoko ai ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú, “ʻOku malava ke tupulaki ʻa ʻetau fānaú ʻi heʻenau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e ʻaho ní.”

Te tau lava ʻo fakahaaʻi ki heʻetau fānaú ʻoku tau falala kiate kinautolu ʻaki ʻetau pehē, “ʻOku faingataʻa ʻeni. ʻOkú ke ngāue lelei ʻaupito. ʻI hoʻo akoakó, te ke toe lelei ange.”

4. Fakahoko e ngaahi fakataha alēlea fakafāmilí pea fakafanongo ki he ngaahi fakakaukau hoʻo fānaú.

ʻI he taimi naʻe akonaki ai ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati (1928–2023) fekauʻaki mo e ngaahi fakataha alēlea fakafāmilí, naʻá ne pehē: “ʻOku fiemaʻu moʻoni ʻe heʻetau fānaú ha mātuʻa ʻoku fie fanongo kiate kinautolu.” Naʻe toe akonaki foki: “ʻOku ʻaonga moʻoni e fakataha alēlea fakafāmilí ʻi he taimi ʻoku mateuteu ai e mātuʻá pea fanongo mo kau mai e fānaú ki he fealēleaʻakí!”

ʻAhiʻahi kole ki he fānaú ha faleʻi ki he founga ke fehangahangai ai mo e ngaahi tūkunga faingataʻá. Mahalo te nau fiefia ke ʻiloʻi ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻenau ngaahi fakakaukaú.

5. Fakamoʻoni ki he ʻofa mo e mālohi ʻokú ke maʻu mei he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻoku totonu foki ke fanongo ʻetau fānaú ʻoku tau fai maʻu pē ʻetau fakamoʻoní,” ʻa ia te ne “fakamālohia ʻetau fānaú ʻaki ʻetau fakalotolahiʻi kinautolu ke nau fakapapauʻi pe ko hai kinautolu ʻo fakatatau mo ʻenau fakamoʻoni ʻoku tupulakí.”

6. Poupouʻi e fānaú ke nau nonga mo fiemālie ʻi heʻenau mapuleʻi ʻenau ngaahi ongo fakaelotó.

Te tau lava ʻo fakahā ki heʻetau fānaú ʻoku angamaheni pē ke foua ʻa e ongo fakaelotó. Mahalo te ke pehē he taimi ʻe niʻihi, “ʻOku ou ongoʻi X koeʻuhí ko Y.” ʻI he taimi ʻoku ongoʻi loto-māfana pe fefaʻuhi ai hoʻo fānaú mo e ngaahi ongo mālohi mo fakamafasiá, mahalo te ke ongoʻi ʻoku tupulaki hoʻo ngaahi ongo fakaelotó, pea mahalo te ke ongoʻi lōmekina ʻi hoʻo ngaahi ongo fakaelotó. ʻOua te ke fai ha tali ki he ngaahi ongo fakaeloto ʻokú ke ongoʻí, ka ke nonga mo fakahaaʻi ʻoku angamaheni pē ʻa e ngaahi ongó pea ʻe lava ke fakahaaʻi ia ʻi ha ngaahi founga lelei ange.

Fakahaaʻi ho ngaahi vaivaí he taimi ʻe niʻihi. ʻI hoʻo hoko ko e mātuʻá te ke lava ʻo pehē, “ʻI heʻeku taʻu 10. Naʻe hoko ha palopalema kiate au ʻi he akó koeʻuhí ko e ʻitá, ʻo hangē pē ko koé. Ko e meʻa ʻeni naʻá ku fai ke mapuleʻi ai ʻeku ʻita.” Te tau lava ʻo tokoni ke ʻiloʻi ʻe heʻetau fānaú ʻoku mahino kiate kitautolu ʻenau ngaahi aʻusiá. ʻI heʻetau tali ʻaki ʻa e ʻofá mo e nongá, te nau lava ʻo ongoʻi ʻoku ʻikai ke nau tuenoa.

Mahalo naʻa mahuʻinga ke tokoni ke fakatokangaʻi heʻetau fānaú ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngaahi ongo mālohi ʻoku fakanongá pea mo maʻu ha mahino ki he founga ʻoku tokoni ai ha ngaahi ongo fakaeloto pau ʻe niʻihi ki heʻetau moʻui lelei fakalaumālié. Naʻe fakamatalaʻi peheni ia ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ʻi ai ha fatongia mahuʻinga ʻo e Laumālié ʻi hono fakahoko mai e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú [vakai, Kalētia 5:22]. Ka ʻe lava ke ʻfakafeʻātungiaʻi ʻa e tākiekina fakalaumālie ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻe he ngaahi ongo mālohi, hangē ko e ʻitá, tāufehiʻá, … [pe] manavasiʻí, … [ʻo] hangē ko haʻate feinga ke te ifoʻia ʻi hono kai ʻo ha foʻi kālepi, lolotonga haʻate kai polo fifisi. … ʻOku mālohi ʻaupito ange ʻa e [meʻakai ʻe taha] he meʻa ʻe tahá.’”

ʻI heʻetau ngāue mo hotau ongo fakaelotó mo e ongo ʻo ʻetau fānaú, ʻe ala tokoni ke tau manatuʻi ʻoku faʻa hoko e ngaahi ongo fakaelotó ko ha fakafuofua ia ʻo e founga ʻoku ʻaonga pe fakatuʻutāmaki ai ha meʻa. Te tau lava ʻo fakafuofuaʻi ʻi he nonga ʻa e founga ʻoku tonu ai ʻa e ngaahi ongo fakaelotó pea akoako ke tali e ngaahi ongo fakaelotó mei ha tuʻunga mālohi ʻoku tonu angé.

Ko ha sīpinga ʻo e meʻá ni, naʻe puke ʻe ha tokotaha lahi ha kiʻi tamasiʻi ʻoku ʻita peá ne pehē ange, “ʻOkú ke sai pē koe. ʻOku ʻikai ke u ʻita. ʻOku ou hohaʻa naʻa hanga ʻe hoʻo anga mālohí ʻo fakalaveaʻi ha taha pe tuli ʻa e kakaí. Ko e hā e meʻa ʻokú ke ongoʻí? ʻOku tonu pē ho ngaahi ongó. Te ta lava fēfē ʻo mapuleʻi iá?” ʻI he taimi ʻoku loto-mamahi ai ha kiʻi leka, te ke lava ʻo fehuʻi ange, “ʻOkú ke sai pē? Ko e hā e meʻa ʻoku hokó?”

Naʻe faleʻi mai ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili (1932–2017) ke tau “fakafanongo ʻi he ʻofa pea fakaʻehiʻehi mei hono fakahohaʻasi kinautolu [lolotonga ʻenau leá].” Tokoniʻi ʻa e fānaú ke nau ongoʻi malu ʻi he talanoa fekauʻaki mo ʻenau ngaahi ongo fakaelotó, pea ʻoua naʻa ngalo ke ke fiefia foki ʻi heʻenau ngaahi aʻusiá mo e ngaahi ongo fakaeloto ʻoku leleí. Hangē ko ʻení, ko e taimi kuo maʻu ai ʻe ha fānau ha maaka lelei ʻi he akó, ʻe lava ke pehē ʻe ha mātuʻa, “ʻOku sai ʻaupito ia! ʻOku ou fiefia ʻi hoʻo ongoʻi fiemālie ʻi he sai ho akó. ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻoku ongo lelei ai ke fakalakalaka ʻi he akó? Ko e hā e meʻa naʻe tokoni ke sai ai ho akó?”

Taimi ke Kamataʻi ha Fepōtalanoaʻakí

Neongo ʻoku mahuʻinga ke akoʻi ʻa e ngaahi taukei ʻo e mapuleʻi e ongo fakaelotó ʻi he taimi ʻoku faingataʻaʻia ai hoʻo fānaú, ka ʻoku ʻikai ko e taimi pē ia ʻoku totonu ke fai ai ʻa e ngaahi fealēleaʻaki ko ʻení. Te ke lava ʻo akoʻi ki hoʻo fānaú ʻa e ngaahi taukei ʻo e ivi matuʻuaki fakaelotó lolotonga e ngaahi momeniti angamaheni ʻo e moʻuí—ʻe fakamālohia kinautolu ʻe he ngaahi lea mo e taukei ʻoku aleaʻí ki ha ngaahi momeniti faingataʻa ange ʻi he moʻuí.

ʻOku kau ʻi he ngaahi taimi ʻoku fokotuʻu atu ke fai ai ha fepōtalanoaʻaki fekauʻaki mo e ivi matuʻuaki fakaelotó ʻa e:

  • Efiafi fakafāmili fakauiké.

  • ʻInitaviu fakamāhina mo e fānau takitaha.

  • Maʻu meʻatokoni efiafi mo e fāmilí. Vahevahe ha ngaahi talanoa fekauʻaki mo ha kāinga naʻá ne ikunaʻi ʻa e faingataʻá. Aleaʻi ʻa e ngaahi mālohinga naʻá ne tokoniʻi ia ke ne ikunaʻi e ngaahi ʻahiʻahí. Pe tuku ki he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí ke fakamatalaʻi ha lavameʻa mo ha pole he ʻaho ko iá pea mo e meʻa naʻá ne faí. Ke fakaʻaiʻai ʻa e ngāue fakatahá mo hono fakaleleiʻi e palopalemá, fakakaukau mo e fāmilí ki ha ngaahi founga kehe ʻe ala tokoni ke matuʻuaki ai ʻa e ngaahi tūkunga faingataʻá.

  • Ngaahi fealēleaʻaki ʻi he ako folofola fakafāmilí pe ko e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú. Kumi ha ngaahi founga ʻoku akoʻi ai ʻe he folofolá mo e ngaahi talanoá ʻa e ngaahi fakakaukau ʻo e ivi matuʻuaki fakaelotó.

  • Taimi laukongá. ʻE lava ke hoko ʻa e ʻū tohí ko ha founga lelei ia ke aleaʻi ai ʻa e ngaahi ongo fakaelotó. Ki he fānau iiki angé, te ke lava ʻo fili ke lau e ʻū tohi fekauʻaki mo e ngaahi ongo fakaelotó pea talanoa fekauʻaki mo e ngaahi founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he niʻihi ʻi he talanoá ʻa e ivi matuʻuakí. Ki he fānau lalahi angé, te ke lava ʻo fili ke fokotuʻu ha kalapu laukonga fakafāmili ʻa ia ʻe lau ai ʻe he tokotaha kotoa ʻa e tohi tatau pea mou fakahoko leva ha fakataha fakauike ke aleaʻi ʻa e ngaahi fakakaukau ʻo e ivi matuʻakí ʻokú ke ako mei he tohí.

  • Ngaahi fakataha fakafāmilí. Fakahoko ha ngaahi fakataha ʻi ha ngaahi uike pea lau fakataha ʻa e kalasi ki he Ko Hono Maʻu ha Mālohi ʻi he ʻEikí: Ivi Matuʻuaki Fakaelotó. Fakafenāpasi ʻa e naunaú ke feʻunga mo e taʻu motuʻa ʻa e fānaú. Fakakaukau ke ke ʻuluaki toʻo ʻe koe ʻa e kalasí.

Kamata Siʻisiʻi

Akoako fakahoko ʻa e ivi matuʻuaki fakaelotó ko ha ʻekitivitī angamaheni ʻi homou ʻapí. Kamata ʻaki e fanga kiʻi fealēleaʻaki īkí pea kumi ha ngaahi founga ke poupouʻi ai ho fānaú ke nau ako ʻa e ngaahi taukei ʻoku tokoni ke nau ongoʻi nonga ange mo mapuleʻi ai honau ʻulungāngá. Ko ha founga ʻeni ʻoku totonu ke tau fai maʻu pē ʻi he kotoa ʻo e moʻuí.

Hangē ko e lea ʻa Sisitā Sōnasi fekauʻaki mo hono akoʻi ʻo e ivi matuʻuaki fakalaumālié ki he fānaú, ʻa ia ʻe lava foki ke fakaʻaongaʻi ki he ivi matuʻuaki fakaelotó: “ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke faingataʻa pe fiemaʻu ki ai ha fuʻu taimi lahi. … ʻE lava ke iku e ngaahi fepōtalanoaʻaki tokanga ʻoku hoko angamaheni maʻu peé, ke lelei ange ʻa e mahinó mo e ngaahi talí.”

ʻE faitāpuekina ʻe he ʻEikí ʻetau ngaahi ngāué ʻi heʻetau feinga ke fakatupulaki ʻa e ivi matuʻuaki fakaelotó ʻi hotau fāmilí.

Paaki