Liahona
Naʻe Fakahā Mai ʻe he ʻOtuá ʻOku ʻi ai Haʻaku Taumuʻa
Siulai 2024


“Naʻe Fakahā Mai ʻe he ʻOtuá ʻOku ʻi ai Haʻaku Taumuʻa,” Liahona, Siulai 2024.

Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

Naʻe Fakahā Mai ʻe he ʻOtuá ʻOku ʻi ai Haʻaku Taumuʻa

Naʻá ku tō mei ha fuʻu ʻakau, ka naʻe fakahaofi au ʻe he ʻEikí koeʻuhí ke u lava ʻo liliu ʻeku moʻuí mo tokoniʻi ʻa e kakai naʻe faingataʻaʻia fakaesino hangē ko aú.

ʻĪmisi
tangata ʻi ha saliote teketeke mo hono fāmilí

Ngaahi Taá naʻe fai ʻe Christine Hair

Naʻá ku ʻalu ki ha konifelenisi fakalotu mo hoku tuofefiné ʻi heʻene kole mai ke u kaka ʻi ha fuʻu ʻakau ʻo toli ha fuhinga niu ki he konifelenisí. ʻI heʻeku kei tānaki ʻa e niú ʻi ʻolungá, naʻe fakafokifā ʻa e fakapoʻuli hoku matá peá u tō. Naʻá ku tō paʻulu ʻaki hoku tuʻá ʻo ʻikai ke u toe ongoʻi hoku ongo vaʻé.

Naʻe ʻave au ki falemahaki, ʻo fakatonutonu ai ʻe he kau toketaá ʻa e ngaahi hui ʻi hoku tuʻá. ʻI ha māhina ʻe tolu, naʻá ku tokoto foʻohake pē ʻi falemahaki, ʻo ʻikai lava ke toe tangutu. Ko ha taimi ongo mo fakamamahi ʻeni. Naʻá ku tokoto pē ai mo fifili ki he meʻa ʻe hoko kiate aú pea mo e meʻa te u fakahoko ʻo ka ʻosi ʻení.

Fealēleaʻaki mo e ʻEikí

Hili ʻa e māhina ʻe tolu, naʻe talamai ke u ʻalu ki Nuʻu Sila ke tafa hoku tuʻá. Naʻe lava ke u tangutu kae ʻoua ʻe tokoto pē, ʻi he ʻosi ʻa e tafá. Lolotonga ʻeku ʻi he falemahakí ʻi Nuʻu Silá, naʻá ku feʻiloaki ai mo ha taʻahine naʻe ngāue ʻi ai. Naʻá ne ʻeke mai, “ʻOku ou ʻiloʻi nai koe? Hangē ʻoku ou ʻiloʻi koé.”

Naʻá ma kamata talanoa. Naʻá ne fakamatalaʻi mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo foaki mai ha Tohi ʻa Molomona. ʻI he kamataʻangá, naʻe ʻikai ke u lau ia. Naʻá ku tuku taʻe-ueʻi pē ʻi hoku veʻe mohengá. Ka, ʻi ha ʻaho ʻe taha, naʻá ku toko taha pē pea naʻe ʻikai ha meʻa mahuʻinga ke te mamata ai ʻi he televīsoné. Peá u fakatokangaʻi atu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻeku funga tēpilé. Naʻá ku fakaava ia peá u kamata ke lau mo lau.

ʻI heʻeku laú, naʻá ku maʻu ha ongo ʻoku ʻi ai ha faʻahinga meʻa faikehe ʻi he Tohi ʻa Molomoná pea ʻoku pau ʻoku ʻi ai ʻa e ongoongolelei moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe ʻosi fakaʻilongaʻi ʻe he taʻahine ʻi falemahakí ha ngaahi veesi lahi, pea ko e taha ai ko e ʻAlamā 37:37: “Fealeaʻaki mo e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē te ke faí, pea te ne fakahinohinoʻi koe ʻi he meʻa ʻoku leleí.”

Naʻe ongo mai e ngaahi lea ko iá kiate au ʻo ne ʻai ke u fakakaukau. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe fiemaʻu ke u fealeaʻaki mo e ʻEikí, ke u ʻiloʻi pe ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e Siasi moʻoní ia. Naʻá ku toe fiemaʻu foki ke u ʻalu ʻo sio tonu ʻi he siasi ko ʻení.

Naʻe Mōlia Atu ʻa e Siva ʻo ʻEku ʻAmanakí

Ko e taimi naʻá ku foki mai ai mei Nuʻu Silá, naʻá ku fakaafeʻi ʻa e ongo faifekaú ke na akoʻi au. Pea ʻi heʻeku akó, naʻá ku maʻu ai ha fakamoʻoni ko e Siasi ʻeni ʻo Kalaisí. ʻOku ou fakamālō ki he ongo faifekau naʻá na akoʻi aú. ʻI hoku papitaisó, naʻá na maʻu ʻa e mālohi ke hiki hifo au ki he vaí—ʻo puke au ʻe ha taha ʻaki hono ongo nimá kae fakahoko ʻe he tokotaha hoku papitaisó.

ʻI hoku papitaisó, naʻe mōlia kotoa atu ʻa e ngaahi ongoʻi lotofoʻí mo e siva ʻa e ʻamanakí ʻa ia naʻá ku fuesiá. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻi ai haʻaku taumuʻa ʻi he moʻuí pea naʻe ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate au.

Kimuʻa peá u papitaisó, naʻá ku ongoʻi mā koeʻuhí ko ʻeku saliote teketeké. Ka ʻi he hili hoku papitaisó, naʻá ku kamata haʻu ki he uōtí ʻi he Sāpate kotoa pē ʻo kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻa e kau tāutaha kei talavoú. Naʻe aʻu ʻo u ʻalu ki he ngaahi hulohula fakasiteikí, ʻo hulohula pē ʻi hoku saliote teketeké ki he foʻi fasi kotoa pē. Naʻá ku kau foki ki ha kulupu fengāueʻaki ʻa e kau Haʻamoa ʻoku uesia honau hui tuʻá.

Naʻá ku fakatokangaʻi kuo fakamoʻui au mei he ongo naʻá ku loto ke fufuuʻí. Naʻá ku maʻu ʻi he Siasí ʻa e loto-falala ke toe feohi mo e kakaí.

Naʻe tokoniʻi foki au ʻe he ʻEikí ke u feinga pea mo tupulaki ʻi he taimi naʻe fakalotolahiʻi ai au ke u kau ʻi ha polokalama taʻu ʻe tolu ʻi ha Ako ʻi Kemipoutia ki he Fua mo e Faʻu ʻo e Ngaahi Kupu Loi ki he Sinó [Prosthetics and Orthorics] (CSPO). Naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi pe te u lava ʻo kau ʻi he polokalamá koeʻuhí he naʻe teʻeki ai ha taha ʻi ha saliote teketeke kuo faifaiangé pea tohi kole ki ai. Neongo ia, ka naʻe faifai pea fakaʻatā au ʻi ha ngaahi tūkunga ke u lava ʻo hū ki he CSPO ʻi Kemipoutiá. Naʻá ku ʻosi mei ai ko e fuofua tokotaha ako naʻe faingataʻaʻia fakaesino ʻi he hisitōlia ʻo e polokalamá.

ʻĪmisi
tangata ʻokú ne pukepuke ha kupu nima loi

Kimuʻa pea papitaiso ʻa Posenaí, naʻá ne ongoʻi mā ke heka saliote teketeke. Ka ʻi he ʻosi hono papitaisó, naʻá ne pehē, “Naʻá ku maʻu ha loto lahi ke toe feohi mo e kakaí.”

Hili ʻeku foki ki Haʻamoá, naʻá ku lea ʻi ha fakataha lotu YSA fekauʻaki mo e moʻuí. Hili ʻa e konifelenisí, naʻe haʻu ha fefine kiate au ke ma lulululu mo talamai naʻe saiʻia ʻi heʻeku leá. Naʻe toki foki mai ʻa Langimanofia mei heʻene ngāue fakafaifekaú. Talu mei he taimi naʻá ku fetaulaki ai mo iá, mo ʻeku ongoʻi naʻá ne fakakakato ʻeku moʻuí. Naʻá ku lotua ke maʻu ha taha ʻe lava ke hoko ko ha hoa pea ʻe ʻofa mo ne tali au.

ʻI heʻeku kamata ke teiti mo Langimanofiá, naʻá ne tokangaʻi mo tali au, pea naʻe poupouʻi ia ʻe hono fāmilí. Naʻá ma mali, pea naʻe liliu ʻema moʻuí ʻo taʻengata ʻi he taimi naʻá ma ohi ai ʻa Posenai ko e Siʻí. Naʻe teuteuʻi kimaua ʻe he ʻOtuá ke ma ohi ia. Naʻá ma fiefia lahi ʻaupito ʻi heʻema maʻu ia ʻi heʻema moʻuí.

Te u Lava Nai ʻo Ngāue?

Naʻe ui au ʻi he siasí ko ha kalake fakauooti pea kimui ange ko ha tokoni ʻi he kau pīsopelikí. Naʻe ʻikai ke u tui ʻe lava ha taha ʻoku heka saliote teketeke ʻo ngāue. Naʻe hoko ʻa e fakatuʻutāmakí ke u ongoʻi taʻeʻaonga, ka naʻe hoko ʻeku ngāue ʻi he Siasí ke u ongoʻi ʻaonga mo tokoniʻi au ke u ʻiloʻi te u lava ʻo tokoni. ʻOku ou saiʻia ʻi he faingamālie ke u ofi ange ai kia Sīsū Kalaisi ʻi heʻeku ngāué.

ʻI heʻeku hoko ko e tokoni ʻi he kau pīsopelikí, naʻá ku loto ke fakahinohinoʻi au ke u toe lelei ange ʻi hoku uiuiʻí. Naʻe hoko ʻa e meʻa ko iá ke u fie teuteu lahi ange ki he Sāpate kotoa pē. Naʻe fakaʻau ʻo u anga ʻaki hono lau ʻeku folofolá, pea naʻá ku maʻu ha ngaahi faingamālie ke fai ʻeku fakamoʻoní. Naʻe aʻu ʻo tokoni ʻeku hoko ko ha taki ʻi he lotú ke u hoko ai ko ha taki ʻi he ngāué. Naʻá ku fakatupulaki ai ʻa e ongo te u lava ʻo tataki mo leá, ʻo u lava ai ke taki ʻi ha ngaahi tafaʻaki kehe.

ʻOku ou hoko ʻi he taimí ni ko e puleako ʻo e Potungāue Fua mo e Ngaohi ʻo e Ngaahi Kupu Loí ʻi he Falemahaki Tupua Tamasese Meaoli, ko e falemahaki lahi ʻo Haʻamoá. ʻOku fakatui ʻe heʻeku potungāué ha kakai ʻe meimei toko 500 ʻi he taʻu, ʻaki ha ngaahi naunau tokoni ki he luelué pea mo ha ngaahi saliote teketeke. ʻOku foaki ʻe he Siasí, ʻo fakafou ʻi he Potungāue Moʻui ʻa Haʻamoá, ha ngaahi saliote teketeke mo ha ngaahi naunau ke faʻu ʻa e ngaahi kupu loi ʻoku fiemaʻú (vakai, philanthropies.ChurchofJesusChrist.org/humanitarian-services). ʻOku hanga ʻe he ngaahi tokoni ko ʻení ʻo tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau foki ʻo ngāue mo moʻui fakafalala pē kiate kinautolu. ʻOku nau toe ʻoange foki ki he kakaí ha ʻamanaki lelei mo ha founga ke nau foki ai ki he moʻui naʻa nau pehē kuo mole meiate kinautolú.

ʻĪmisi
tangata ʻi ha saliote teketeke ʻoku tokoni ki ha tangata ʻe taha ʻoku vaʻe loi

ʻOku pehē ʻe Posenai, “ʻOku ʻai ʻe he ngāue ʻi he Siasí ke u ongoʻi ʻaonga mo fakatokangaʻi ta te u lava ʻo tokoni. ʻOku ou saiʻia ʻi he faingamālie ke u ofi ange ai kia Sīsū Kalaisi ʻi heʻeku ngāué.”

Falala ki he ʻEikí

Kapau te u faleʻi ha niʻihi ʻoku faingataʻaʻia fakaesino, te u pehē ange, “ʻOua naʻa tuku ke taʻofi koe ʻe hoʻo ngaahi faingataʻaʻia fakaesinó mei he meʻa ʻokú ke tui ki aí. Tuku ho lotó ki he meʻa ʻokú ke fie lavaʻí pea ngāue mālohi ki ai. ʻI hoʻo kumi ko ia ki he tokoni ʻa e ʻEikí, te Ne tāpuakiʻi koe [vakai, 2 Nīfai 32:9].”

ʻI he tui ko iá, ʻoku ou hoko atu ai, ʻo ne ngaohi au ki he tuʻunga ʻoku ou ʻi ai ʻi he ʻaho ní. ʻOku ou tui naʻe tuku au ki heni pea naʻe fakahaofi au ʻi ha taumuʻa. Naʻá ku tō mei he fuʻu ʻakau ko iá, ka naʻe fakahaofi au ʻe he ʻEikí koeʻuhí ke u lava ʻo liliu ʻeku moʻuí mo fai ʻa e ngāue ko ʻeni ʻokú ne tokoniʻi ʻa e kakai kotoa ko ʻení. Kuo akoʻi au ʻe he ʻEikí te u lava ʻo tokoniʻi ha kakai tokolahi—neongo ʻeku faingataʻaʻia fakaesinó kae koeʻuhí ko ia.

Paaki