Liahona
Ko e Hā te Tau Lava ʻo Lotuá?
Siulai 2024


“Ko e Hā te Tau Lava ʻo Lotuá?,” Liahona, Siulai 2024.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

ʻAlamā 33–34

Ko e Hā TeTau Lava ʻo Lotuá?

ʻI he ʻAlamā 33 mo e 34, ʻoku akoʻi ai kitautolu te tau lava ʻo lotu ʻi ha feituʻu pē, ʻi ha faʻahinga taimi pē, ki ha faʻahinga meʻa pē. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻe niʻihi ʻo ha niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau lotu ʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe.

ʻI hoʻo lau ʻa e ngaahi aʻusia ko ʻení, fakakaukau ki ha niʻihi ʻo e ngaahi founga kuó ke lotu ai “koeʻuhí ko e ngaahi tākanga monumanu iiki ʻi hoʻomou ngaahi ngoué” pea “ʻi homou ngaahi potu liló, pea ʻi homou feituʻu maomaonganoá” (ʻAlamā 34:25, 26).

ʻĪmisi
tangata ʻoku tuʻu ʻoku vala sipoti

Tangata Siasi ko ʻAlamā Lisiate ʻi he timi ʻOlimipiki ʻo e 1912.

Ko e Lotu ʻi he ʻOlimipikí

Taha puna māʻolunga, ʻAlamā Lisiate (Alma Richards) taha ʻo e timi ʻOlimipiki ʻo e 1912 naʻe feʻauhi ʻi Sitokahoma ʻi Suēteni. Lolotonga ʻa e feʻauhí, naʻe mavahe taha taha ʻa e toengá kae toe pē ʻa ʻAlamā mo e toko taha.

“ʻI he teuteu ʻa ʻAlamā ke puná, naʻe puputuʻu ʻene fakakaukaú. Ko ia ʻena, ʻokú ne fakafofongaʻi hono fonuá ʻi he feʻauhi sipoti lahi taha ʻi he māmaní. Ka naʻá ne ongoʻi vaivai, ʻo hangē kuo hilifaki mai ʻa māmani kotoa ki hono umá. Naʻá ne fakakaukau ki ʻIutā, ki siʻono fāmilí, mo hono kolo tupuʻangá. Naʻá ne fakakaukau ki BYU mo e Kāingalotú. Naʻe punou siʻono ʻulú, ʻo ne kole fakalongolongo pē ki he ʻOtuá ke foaki ange ha mālohi kiate ia. Naʻá ne lotu ʻo pehē, ʻKapau ʻoku totonu ke u ikuna, te u fai hoku lelei tahá ke u hoko ko ha tā sīpinga lelei ʻi he kotoa ʻo e ngaahi ʻaho ʻo ʻeku moʻuí.’”

ʻI he mālohi ʻo e ʻEikí, naʻe puna ai ʻa ʻAlamā ʻo hao ʻi he māʻolunga ko iá. Ko e taimi naʻe ʻikai lava ai ʻa e tokotaha naʻá na feʻauhí, naʻe ikunaʻi ʻe ʻAlamā ʻa e mētali koulá.

ʻĪmisi
tangata ʻoku puna māʻolunga ʻi ha feʻauhi sipoti

Naʻe “fakamataliliʻi ia” kimui ange ʻe hano kaungāmeʻa tangata fekauʻaki mo e lotu kimuʻa ʻi heʻene puna ʻo ikuná. Naʻe tali leʻo siʻi ange ʻe ʻAlamā, ʻʻOku ou fakaʻamu he ʻikai ke ke kata. ʻNaʻá ku lotu ki he ʻEikí ke Ne foaki mai ha mālohi ke u lava, pea naʻá ku lava.’”

Ko e Lotu ʻi ha Tuliki Hala

ʻI he 1898, naʻe hoko ʻa ʻInesi Naiti (Inez Knight) mo Seni Pilimiholo (Jennie Brimhall) ko e ongo fuofua fafine teʻeki mali naʻe ui ko e ongo faifekau sisitā maʻá e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Hili ha taimi nounou mei heʻena tūʻuta ʻi heʻena ngāue fakafaifekau ki ʻIngilaní, naʻe ō ʻa e ongo fafiné ke malanga ʻi ʻOuluhemi (Oldham), ko ha kiʻi kolo ngaohiʻanga koloa ofi ki Livapulu.

ʻĪmisi
ongo faifekau sisitā

Naʻe lotua ʻe ʻInesi Naiti mo Seni Pilimiholo ha tokoni ʻi heʻena ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilaní.

Toʻomataʻú: taá ko e foaki ʻe Jennifer Whatcott Hooton

Naʻe fakataha ʻa e ongo sisitaá, ʻena palesiteni fakamisioná, mo ha kau faifekau kehe ʻi ha efiafi ʻe taha. “Naʻa nau tuʻu fuopotopoto ʻi ha tuliki hala femoʻuekina, fai ha lotu, mo hiva ha ngaahi himi kae ʻoua kuo haʻohaʻo takai ha kakai tokolahi ʻiate kinautolu.” Naʻe ola lelei ʻaupito ʻenau feingá pea “fanongonongo” ai ʻe he palesiteni fakamisioná “ʻe fakahoko ha fakataha makehe ʻi he ʻaho hono hokó, peá ne fakaafeʻi ʻa e taha kotoa ke nau ōmai ʻo fanongo ki he “malanga hangatonu ʻa e kau fafine Māmonga moʻoniá.’”

Lotua ha meʻalele ke nau ō ai

Naʻe fononga ʻa Sā (Sahr) ʻo Pou ʻi Siela Lioné ʻi ha paiki totongi ki ha feituʻu tukuʻuta ke ʻave ha faitoʻo naʻe fuʻu fiemaʻu, ki ha ongomātuʻa toulekeleka. Naʻá ne nofo fuoloa ai ʻo kehe mei he palaní, ke tokoni ke monomono ʻa e ʻato ʻo e fale ʻo ʻene ongomātuʻá, ʻa ia naʻe haea ʻi ha matangi mālohi. ʻI he taimi naʻe ʻosi ai hono ngaohí, kuo maluʻaki mai ʻa e poʻulí.

Koeʻuhí ko e tōmui ʻa e taimí, naʻe ngali he ʻikai toe haʻu ha tekisī. Naʻe kamata ke hohaʻa ʻa Sā. ʻI he ʻikai ha tekisií, ʻe fehangahangai mo ha lue lalo he ʻikai ngata pē ʻi heʻene mamaʻó ka ʻe ala fakatuʻutāmaki foki. Naʻe ʻikai haʻane toe fakakaukau ke nofo ʻi he ʻapi ʻo ʻene ongomātuʻá koeʻuhí he naʻe pau ke ne ngāue pongipongia ʻi he pongipongi hono hokó. ʻIkai ngata aí, ka naʻe ʻikai ke ne loto ke siʻi liʻaki hono kiʻi fāmili foʻoú ʻi he poʻulí.

Naʻe kiʻi faikehe ʻa e lotua ha tekisī paikí, ka naʻe kole ʻa Sā ki he ʻOtuá ke tokoni ke aʻu ki ʻapi. ʻOsi ha ngaahi miniti siʻi mei ai, kuo tau mai ha tekisī, naʻá ne toki tuku ha taha ʻi ha feituʻu meimei ke lōngonoa. Naʻe heka fiefia ʻa Sā, mo ongoʻi monūʻia he ʻe lava ke ʻi ʻapi taimi lahi ke maʻu ʻene tukupā ki he ngāué mo maluʻi siʻono kiʻi fāmilí.

Ko e Lotua ke Liliu ha Taimi-tēpilé

Naʻe fakatuʻamelia atu ʻa Misa Mikueli Kulusi Tolonikoso (Miguel Cruz Troncoso) mei ʻĀsenitiná, ke fanongo ki ha lea ʻa ʻEletā Kālosi H. ʻĀmato ʻo e Kau Fitungofulú, ʻi hono siteikí. Ka naʻe fakataimi-tēpileʻi ʻa ʻEletā ʻĀmato ia ke lea ʻi ha efiafi Tūsite, pea naʻe pau ke faiako ʻa Misa Tolonikoso ia, ko ha faiako ʻi he ako māʻolungá. ʻi he pō ko iá. ʻI heʻene vilitaki ke ʻalu ki he fakatahá, naʻá ne lotua ai mo hono fāmilí ha tokoni.

Ko e fakamatala ʻeni ʻa Misa Tolonikoso fekauʻaki mo ʻene aʻusiá:

“ʻI he ʻaho kimuʻa ʻi he konifelenisí, naʻá ku ongoʻi naʻe ueʻi au ke u talanoa mo e puleakó ke u mavahe kimuʻa ʻaki ha miniti ʻe 20. … Kimuʻa peá u lava ke puʻaki ha foʻi leá, naʻá ne kole mai pe te u loto pē ke liliu ʻa e taimi kamata ʻo ʻeku kalasí ke u kamata vave ʻaki ha houa ʻe ua mei hono taimi angamahení. …

“Ko ha tāpuaki ʻeni kiate kimautolu. Naʻa mau aʻu taimi lahi ki he fakatahá mo ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi he ʻi ai ha taha ʻo e kau ākonga ʻa e ʻEikí. ʻIkai ngata aí, ka naʻe maʻu ʻe homau fāmilí ha fakamoʻoni ʻoku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi fakaʻamú mo ongona ʻetau ngaahi lotú.”

Paaki