Liahona
“Kātaki ʻo Tokoni ki Ai.”
Siulai 2024


“Kātaki ʻo Tokoni ki Ai.” Liahona, Siulai 2024.

Ngaahi Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

“Kātaki ʻo Tokoni ki Ai.”

Naʻe tokoniʻi au ʻe he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakafofonga ʻi he temipalé ke u ikunaʻi ʻa e ngaahi ongoʻi tōnounoú mo e tuēnoá.

ʻĪmisi
Temipale Manila Philippines

Tā ʻo e Temipale Manila Philippines naʻe fai ʻe Russell Sun De La Cruz

ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi he ngāué, naʻá ku ongoʻi loto-mamahi ai mo tuēnoa. Naʻá ku tui kuo ʻikai ke u lava ʻo tokoni ki heʻeku ngaahi kuí koeʻuhí ko e ngaahi fehālaaki lahi naʻá ku fakahokó. Naʻá ku tautapa ki heʻeku Tamai Hēvaní ke u maʻu ha mālohi.

Hili ha uike nai ʻe taha pe ua mei ai, naʻe haʻu ha fefine kiate au ʻi he tuku ʻa e lotú ʻo ʻeke mai pe ko Seni Kasama au. Naʻá ne fakafeʻiloaki mai ia, ko Misela (Misi) Pautisitā (Michelle Bautista), ko e taha ʻo ʻemau kau fai-faleʻi ki he temipalé mo e hisitōlia fakafāmili ʻi he uōtí. Naʻá ne fakamatalaʻi naʻá ne misi naʻe ōmai ha kau fafine ʻe toko tolu naʻa nau kofu hinehina, ko honau hingoa fakaʻosí ko e Kasama, ko e fiemaʻu tokoni. Naʻa nau kole fakamātoato ange kia Sisitā Pautisitā, “Kātaki ʻo tokoni ki ai.”

Naʻe mahino kia Sisitā Misi ko e kole ʻa e kau fafine ko ʻení ke tokoni ki hanau kāinga—ko au—ke u ʻilo lahi ange ki he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí.

Naʻe pehē mai ʻe Sisitā Misi kiate au, “Ta sio pe te ta lava ʻo maʻu ʻa e kau fafine ko iá ʻi hoʻomou fuʻu ʻakau fakafāmilí.”

Naʻá ma ʻilo ʻi he uepisaiti FamilySearch, ha ngaahi lekooti ʻo ʻeku kui fefine ko Tamasa Kasama (Damasa Casama); mo hono tokoua ko ʻEmiliana Kasama (Emiliana Casama); pea mo ʻeku kui fefine ua ko ʻIusinia Kasama (Eugenia Casama). Naʻe ʻikai ha toe veiveiua, naʻá ma ʻiloʻi ko e kau fafine kinautolu ʻi he misí. Naʻá ku maʻu ha ongo fakafiefia ʻo e nonga, pea naʻá ku ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa ʻeku ngaahi kuí ʻene fonu mahuohua ʻi he momeniti ko iá. Naʻá ma tangi koeʻuhí ko e fiefia naʻá ma ongoʻi ʻi homa lotó. Naʻá ku ongoʻi naʻa nau tokanga lahi mai kiate au, pea ko hono olá, naʻá ku maʻu ha ʻofa lahi kiate kinautolu.

Naʻá ku fakatokangaʻi leva hoku fatongia ke tokoniʻi kinautolu mo ʻeku ngaahi kui kehé ke nau maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e temipalé. Kuo tatali mai ʻetau ngaahi kuí—ko ha niʻihi ʻi ha taimi lōloa—ke tau fakahoko ʻe kitautolu ʻi māmaní ʻa e ngaahi ouau toptapú ni maʻanautolu.

Kimui ange ʻi he taʻu ko iá, naʻá ku papitaiso ai ʻi he temipalé maʻá e ngaahi kui ʻe toko tolu ko ʻení. ʻOku ou fakamoʻoni ki he fakaʻofoʻofa ʻo e ngāue hisitōlia fakafāmilí pea mo e mālohi ʻokú ne ʻomi ki heʻeku moʻuí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni: “Neongo ʻoku maʻu ʻe he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ʻa e mālohi ke faitāpuekina ʻa kinautolu ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí, ka ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi tatau pē ke faitāpuekina ʻa e kakai moʻuí. ʻOku ʻi ai hono ivi tākiekina ke fakamaʻa ʻa kinautolu ʻoku ngāue ki aí. ʻOku nau tokoni ke hākeakiʻi honau ngaahi fāmilí.”

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e Siasí pea he ʻikai lava ke fakahaohaoaʻi kitautolu taʻe kau ai ʻetau ngaahi kuí.

Paaki