Liahona
Ko e Ngaahi Sitepu Fakaofo ʻa Leimoni Naiti ki he Temipalé
ʻAokosi 2024


Ngaahi peesi fakalotofonuá

Ko e Ngaahi Sitepu Fakaofo ʻa Leimoni Naiti ki he Temipalé

Naʻe hoko ha ngaahi mana lahi ʻi he hala fononga ʻa Leimoni Naiti ki he Fale ʻo e ʻEikí.

Ko e ʻuluakí ko hono papitaiso ia ʻi ʻAlisi Sipilingi ʻi he ʻaho 1 ʻo Siulai 2017, ʻi hono taʻu 74. ʻOku pehē ʻe ʻEletā Sioeli Puafusi, ʻo e Misiona Australia Adelaide, “Naʻá ma lue ki haʻama ʻapoinimeni peá ma sio kia Lei ʻoku lue hake ʻi ha hala kehe, ko ia naʻá ma fakakaukau leva ke ma ʻalu he hala ko iá ke ma talanoa kiate ia. . . . Naʻá ne maʻulotu ʻi he Sāpate ko iá pea ʻoku ʻosi mahino pē meʻa naʻe hoko atu aí.”

Ko e mana hono uá naʻe hoko ia ʻi he hisitōlia fakafāmilí. Hili ha ngaahi taʻu mei hono papitaiso iá, naʻe tokoni ha kau faifekau matuʻotuʻa, ko ʻEletā mo Sisitā Kalake pea mo ʻEletā mo Sisitā Kemipolo kimui ange, kia Lei ke ne ʻilo hono hisitōlia fakafāmilí.

Naʻe tokoni ʻa ʻEletā Sikoti Kemipolo kia Lei ke ne ʻiloʻi ʻene tamaí ʻo fakafou ʻi he index ʻa e faʻitoka BillionGraves.

ʻOku pehē ʻe Sisitā Taiana Kemipolo, “ʻOku manakoa ʻa Lei ʻi he kau faifekau kei talavou ʻi ʻAlisi Sipilingí. ʻOku nau ʻilo kotoa ia. ʻOkú ne manako ke vahevahe ʻa e ngaahi talanoa mei heʻene moʻuí fekauʻaki mo e founga naʻe akoʻi ai ia ʻe heʻene kuifefiné ke ne poto ʻi he nití ʻi hono taʻu hivá, ʻa e kole ange ʻe hono ʻofefine ʻi Filipainí ke ʻoange haʻane kangakaluú (kangaroo), pea mo ʻene niti ha falani māfana maʻa Johnny Cash (Sione Kesi), ʻa e tokotaha hiva ʻiloá.”

Ko e mana hono tolú naʻe kau ai ha ngaahi meʻa kehekehe naʻe hoko naʻe malava ai ke folau ʻa Lei ʻi ha kilomita ʻe 1,532.8 ke ne hū ʻi he temipalé.

Naʻe puke ʻa Lei ʻi he kanisaá pea naʻe fiemaʻu ai ke toʻo hono keté, ka ʻi he lolotonga ʻene fakaakeake mei ha tafa lahí, naʻe akoʻi ʻe he ongomātuʻa Kemipoló kiate ia ʻa e ngaahi lēsoni teuteu hū ki he temipalé, ʻa ia naʻá ne hokohoko atu ke maʻu-kalasi ai hili ʻene mavahe mei he falemahakí.

Naʻe fakangofua ʻe he Palesiteni Fakakolo ko Siualiká ke hoko atu hono akoʻi ʻe he ongo faifekaú ʻa e lēsoní kia Lei ʻi he telefoní ka ne nofo pē ʻi ʻapi. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ongomātuʻa Kemipoló ha takainga kulasi mo ha ʻū meʻa kehe ke fakamanatu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni hangē ko e palani ʻo e fakamoʻuí.

Naʻe faifai pea maʻu ʻe Lei ʻene lekomeni temipalé, pea ʻi he tokoni ʻa e Paʻanga Tokoni Fakalūkufua ki he Pataloni he Temipalé (PTFPT) naʻá ne teuteu ke maʻu hono ʻenitaumení.

ʻI ha uike ʻe ua kimuʻa he ʻapoinimeni temipale ʻa Leí, naʻe maʻu ai ʻe he ongomātuʻa Kemipoló ha telefoni meia Lei. ʻOku pehē ʻe Sisitā Kemipolo, “Naʻá ne ʻi falemahaki pea naʻá ne talamai ʻoku fie mate ia. Naʻá ma ō atu ʻokú ne ʻi he Tafaʻaki Fakatuʻutāmakí ʻoku lolotonga huhu ha faitoʻo potāsiume kiate ia ʻi hono neavé, ʻa ia ʻoku mamahi ʻaupito. Naʻe tāpuakiʻi ia ʻe ʻEletā Kemipolo, ʻa ia naʻe tokoni ai ke ne matuʻuaki ʻa e faitoʻó.”

ʻI hono fakaʻatā pē ʻo Lei ke folaú, naʻe faifai pea hokosia ʻa e taimi naʻá ne faʻa tatali ki aí. Naʻe folau ʻa Lei mo e ongomātuʻa faifekaú ʻi he ʻaho 30 ʻo Sānuali 2024, pea naʻa nau hū leva ʻo temipale ʻi he ʻaho hono hokó.

Naʻe malava ʻa Lei ʻo kau ki he papitaiso mo e hilifakinima fakafofonga maʻa ʻene ngaahi kuitangatá, ʻi hono taʻu 81. Naʻá ne fakaʻaongaʻi leva hono mafai ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ko ʻene fuofua taimi ia ke fakahoko ai iá, ke fakahoko ʻa e hilifakinima fakafofonga maʻa ʻene ngaahi kuifefiné kae fakafofongaʻi ʻe Sisitā Kemipolo. ʻOku pehē ʻe Sisitā Kemipolo, “Naʻá ku loʻimataʻia ʻi he taimi naʻe hili ai ʻe Lei hono ongo nimá ʻi hoku ʻulú.”

Naʻe hoko ʻa e mana hono faá ʻi he mālohi ʻo e lotú.

Naʻe kiʻi ongoʻi puke ʻa Lei ʻi he ʻaho naʻe ʻalu atu ai ʻa ʻEletā Kemipolo ke ʻomi ia ke maʻu hono ʻenitaumení. Naʻe hoko ʻa e faitoʻo naʻá ne maʻú ke fakatupunga ai haʻane ninimo pea vaivai mo hono ongo tuí. Naʻe pau ke na toutou mālōlō ʻi heʻena lue mei he hōtelé ki he meʻalelé.

Hili ha lotu fakamātoato ke moʻui lelei mo malava ʻa Lei ʻo hoko atu ʻene fonongá, naʻe hifo ʻa Lei ki tuʻa mei he meʻalelé ʻo lue ki he temipalé ke maʻu hono ʻenitaumení. Naʻe ʻikai ha toe palopalema ʻe hoko kiate ia ʻi he ʻaho ko iá.

ʻI he tokoni mei he kau faifekau matuʻotuʻá, ʻa e ongomātuʻa Feletí mo e ongomātuʻa Kalá, pea mo Palesiteni mo Sisitā Kuni mei he palesitenisī fakamisioná, naʻe lava ai ʻa Lei ʻo fakahoko ʻa e ʻenitaumeni fakafofongá maʻa ʻene ngaahi kuí. Kimui angé, naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Kemipolo ʻa e fakamoʻoni ʻo e Laumālié ʻi he Loki Silesitialé, ʻa ia naʻá ne sio ai ki he tafe ʻa e loʻimatá ʻi he fofonga ʻo Leí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Lei, “Ko e fuofua taimi ʻeni kuó u ongoʻi ai ha vāofi mo e ʻEikí ʻi ha founga loloto moʻoni. ʻOku ou ofo ʻi Heʻene ngaahi tāpuaki mahutafeá.”

Naʻe makatuʻunga ʻa e malava ʻa Lei ke kau ʻi he ngaahi sēsini ʻi he temipalé ʻi heʻene ongoʻi moʻui leleí, ka ʻi he ngaahi ʻaho naʻe ʻikai ke ne temipale aí, ʻoku pehē ʻe Sisitā Kemipolo naʻe ʻeke ʻe he tokotaha kotoa pē pe ko fē ʻa Lei. “Naʻe hangē ia haʻanau ʻeke ha kaungāmeʻa kuo puli fuoloá.”

ʻI he ngaahi ʻaho ʻe niʻihi, naʻe fakafalala ʻa Lei ki he mālohi ʻo e lotú ke hoko atu ʻene maʻu-temipalé. ʻOku lipooti ʻe Sisitā Kemipolo ʻo pehē, “ʻI he pongipongi Tokonakí, [naʻá ne] toe ongoʻi puke pē. Naʻa mau lotu mo Lei ʻi he loto kaá pea naʻá ne toe maʻu ha ivi he meimei taimi pē ko iá ke ne lava ʻo hoko atu ki he silá.”

Naʻe lave ʻa e faisilá ki he fakaafe ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke “fakakaukau fakasilesitialé,” ʻo ne pehē, “ko hono fakahoko e silá ko e ofi taha ia ki he ‘fakakaukau fakasilesitialé’ ʻoku lava ke maʻu ʻe ha taha ʻi he moʻuí ni.”

Naʻe ʻuluaki sila ʻa Lei ki heʻene ongomātuʻá, pea naʻe sila leva ʻene faʻeé ki he ongo kui naʻá na tauhi iá. Ko hono fakakātoá, naʻe fakahoko ha ngaahi ouau fakafāmili ʻe 96 ʻi he uike ko iá. Naʻe maʻu ʻe he kulupú ha ngaahi ʻaloʻofa ongongofua lahi pea naʻa nau ongoʻi ofi ʻaupito ki he Laumālié.

ʻOku pehē ʻe Lei ʻi heʻene toe fakakaukau atu ki aí, “ʻOku ʻikai ke u teitei lava ʻo fakamatalaʻi ʻa e mātuʻaki fakanonga ʻeku fuofua hū ʻi he temipalé. Ko ha fiefia ia ʻoku taʻe-mafakatataua. ʻOku ou hanganaki atu ki ha ngaahi ʻaʻahi pehē pē. . . . Fakaʻamuange mai naʻe lava ke ongoʻi ʻa e fiefia tatau pē ʻi he feituʻu kotoa pē ʻi he māmaní pea lava ke tokanga ʻa e tokotaha kotoa pē ki he aʻusia fisifisimuʻa mo e nonga ʻo e ʻafio ʻetau Tamai Hēvaní, he ʻikai leva ke toe ʻi ai ha potu maʻá e langá mo e fakaʻauha fakamamahi ʻoku tau ʻilo maʻu pē ki ai ʻi hotau māmaní.”

Paaki