Liahona
ʻI heʻeku fakahaaʻi ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, te Ne tāpuekina au ʻaki ʻa Hono mālohí
ʻAokosi 2024


Pōpoaki mei he Kau Taki Fakaʻēliá

ʻI heʻeku fakahaaʻi ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí, te Ne tāpuekina au ʻaki ʻa Hono mālohí

Kuó u mālieʻia maʻu pē ʻi he tuí pea mo e tuʻunga taʻeʻiloa ʻo ʻetau “ʻiló”. ʻI heʻeku hoko ko ha tokotaha ako seminelí, naʻá ku ʻilo ʻa e veesi ko ʻení ʻi he Tohi ʻa Molomoná:

“. . . ʻoku ʻikai ko e tuí ʻa e maʻu ha ʻilo haohaoa ki he ngaahi meʻá; ko ia kapau ʻoku mou maʻu ʻa e tuí ʻoku mou ʻamanaki lelei ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke mamata ki ai, ʻa ia ʻoku moʻoní” (ʻAlamā 32:21).

Naʻá ku fakatokangaʻi leva ʻoku ʻi ai ha fehangahangai ʻe ua: tuí mo e ʻiló; pea ko e taimi pē ʻoku maʻu ai ʻa e ʻiló ʻoku ʻikai leva ke toe ʻi ai ha tui.

ʻOku fakapapauʻi mai ʻe Paula ʻa e taumuʻa ʻo e tuí ʻi he lea faka-Hepeluú: “Ko ʻeni, ko e tuí ko e tuʻunga ia ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻamanaki lelei ki ai, ko e fakamoʻoni ʻo e ngaahi meʻa taʻe hā mai” (Hepelū 11:1). ʻOku mei hangē ia ʻoku pehē mai ʻe Paula ko e taimi ʻoku fekumi ai ha taha ki ha fakamoʻoni pe foʻi moʻoni, he ʻikai leva ke toe ʻi ai ʻa e tuí mo e ʻamanaki leleí.

ʻOku fakamaʻalaʻala mai ʻeni ʻe ʻAlamā ʻi ha fakamatala moʻoni: “. . . he kapau ʻoku ʻilo ha meʻa ʻe ha tangata, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻuhinga ke ne tui, he kuó ne ʻiloʻi ia” (ʻAlamā 32:18). Kuó u ʻiloʻi he ʻahó ni ʻoku fekumi ha tokolahi ki he ʻiló mo e “moʻoní”, pea ko e taimi pē ʻoku nau maʻu ai iá, pe ko e meʻa ʻoku nau mahalo ko e moʻoní, tā ʻoku ʻikai leva ke toe ʻi ai ha tui.

Ko e Tui ʻa Maulea ʻi he Uluí

Naʻe kamata ke maʻu ʻe hoku fāmilí ʻa e tuí ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí ʻi he taimi naʻe taʻu 10 ai ʻeku tamaí. ʻI he taimi naʻe mavahe ai ʻa e kau tau ʻAmeliká mei Filipaini, ʻi he malumalu ʻo Seniale Makaafí, koeʻuhí ko e fakautuutu e fakafepaki ʻa Siapaní, naʻa nau fokotuʻu ha ʻapitanga ako/fakamālohisino ʻi tuʻa ʻi Pilisipeini, ʻAositelēlia. Naʻe ʻi ai ha faama pulu ʻeku ongo kuí ʻi he Vaitafe Pilisipeiní pea naʻe hoko ʻena fāmá ko e nofoʻanga kemi ia ʻo e kau sōtia ʻAmeliká.

ʻI ha ʻaho ʻe taha lolotonga e tatau huʻakau pulu ʻeku tamaí mo hono tuofefiné, naʻe fakalea ange ha sōtia ko Tani Lōpeti, ke ne tokoni kiate kinaua. Naʻá ne taʻelata pea naʻá ne fakakaukau ki hono ʻapi ʻi ha faama ʻi ʻAmeliká. Naʻa mau maʻu meʻatokoni efiafi fakataha mo Tani, pea ko e taimi naʻe ʻeke ange ai fekauʻaki mo ʻene tui fakalotú, naʻá ne fai ‘a e talanoa ki he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí.

Naʻe fieʻilo lahi hoku fāmilí, naʻa mau aleaʻi ai ʻa e meʻa kuo akonekina kiate kinautolú, pea naʻa nau ʻeke ʻa e fehuʻi ʻoku fai ʻe he kau fie-fanongo tokolahi: “ʻE lava moʻoni nai ʻe ha kiʻi tamasiʻi taʻu 14 ʻo sio ki he ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi ʻi hotau kuongá?” Naʻe fakatupu ʻe he ‘ongo’ naʻá ne ʻākilotoa ʻa e fetalanoaʻakí ha fakakaukauloto lahi. Naʻe iku ʻo fakapapauʻi mai [ʻe he ngaahi ongó] kapau naʻe lava ʻa Mōsese mo ʻĒpalahame ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí ʻo mamata kia Sīsū, ko e hā leva ʻa e ʻuhinga ka ʻikai mamata ai mo ha palōfita ʻi hotau kuongá [kiate Iá}.

Naʻe kamata ke malama ʻa e tuí ʻi he fāmili Mauleá. Naʻa nau ʻiloʻi fakapapau nai naʻe moʻoni ʻeni? ʻIkai. Naʻe ʻaʻahi fakataautaha mai ʻa e Tamai Hēvaní kiate kinautolu? ʻIkai. Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne ueʻi kinautolu ke ʻunu ki he sitepu hono hokó? Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá naʻá Ne fakaongo ki honau ʻatamaí ko ha ongo tonu ʻeni, pea mo ha ʻamanaki lelei mahalo pē ko ha moʻoni ʻeni.

ʻOku ʻomi ʻe he tuí ha mālohi mo ha loto-holi, pea ʻokú ne fakaʻaiʻai kitautolu ke tau ngāue. Naʻe fuʻu mālohi ʻenau ongoʻi ʻa e tuí naʻa nau fakaʻamu ai ke ʻilo lahi ange. Naʻe laka hake ʻi he houa ʻe uá ʻa e mamaʻo ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ka naʻa nau maʻulotu ʻi he Sāpate hono hokó pea naʻa nau saiʻia ʻaupito ʻi he Laumālie naʻa nau ongoʻi aí. Naʻa nau saiʻia ʻi he kakai naʻe loto-moʻoni mo anga-fakakaumeʻá.

Naʻe ʻikai ha kau faifekau koeʻuhí ko e taú, ka naʻe akoʻi mo tokoniʻi ʻe he kau takí mo e kāingalotú ke fakamālohia ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí. Naʻe fakatupulaki ʻe he fāmilí ʻenau tuí pea naʻa nau langaki ha mahino naʻe mālohi ange ki he Palani ʻo e Fakamoʻuí. Naʻe hoko ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí ke nau maʻu ai ha mālohi kuo teʻeki ke nau aʻusia ʻi heʻenau moʻuí, tuʻunga ʻi he feilaulaú.

Kuó u faʻa fakakaukauloto ki he aʻusia makehe ko ia naʻe maʻu ʻe heʻeku tamaí, ko hono ongo tuofāfine ko Teisa mo Sulí pea mo ʻenau ongomātuʻá. Naʻa nau feilaulau, kātekina ʻa e faingataʻá, mo liliu ʻenau tōʻonga moʻuí—naʻe hoko kotoa ia koeʻuhí he naʻa nau ongoʻi naʻe tataki ʻe he ʻEikí ʻa e Siasí ni, ʻa ia ʻokú ne omi ʻa e faingamālie maongoʻonga taha ki he fakamoʻui taʻengatá mo e fiefia ʻoku tuʻuloá. ʻOku ʻi ai ha mālohi ʻoku maʻu ʻi he taimi ʻoku fakamālohia ai ʻa e tuí.

ʻOku hoko ʻa e talanoa nounou ʻo e mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he Tamaí pea mo e ʻAló, neongo ʻoku taʻetui ki ai ha niʻihi ʻi he ʻahó ni, ka ʻokú ne ʻomi ha nonga ki hoku laumālié, fiemālie ki heʻeku tuí, pea ʻokú ne ʻomi ʻa e ʻamanaki leleí mo e tuí ko ha founga ia maʻaku ke u ʻunuʻunu ke ofi ange ai ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Tui ke fai ha Ngaahi Fuakava

Naʻe hoko ʻa e fokotuʻu ʻa e Temipale Hamilitoni Nuʻu Silá ʻi he 1958 ke fakatupunga ai ha fakakaukau ʻa e Kāingalotu ʻi ʻAositelēliá mahalo ko ʻenau faingamālie pē ʻeni ʻe taha ke fai ai ha ngaahi fuakava toputapu mo e ʻEikí. ʻI he taimi naʻe talamai ai heʻeku tamaí ʻoku fiemaʻu ke ʻalu homau fāmilí ki he temipalé, naʻe fehuʻi ange heʻeku faʻeé pe ʻe founga fēfē nai ia – naʻe ʻikai haʻana paʻanga, pea ko ʻene taimi ʻataá, ʻokú ne kei ngāue pē ke langa ʻa e fale ʻokú na nofo aí. Naʻá ku taʻu 2 ʻi he taimi ko iá pea naʻe toki fāʻeleʻi pē hoku tehiná.

ʻI he tui taʻe-tūkua ʻeku tamaí, naʻá ne kamata ke palani ke fai ʻa e folaú ʻi ha vaka tahi. Naʻe ʻikai ke ne ʻilo ʻa e foungá, pea naʻe ʻikai haʻana palani fakaikiiki, ka naʻá ne ongoʻi ha fakapapau mo ha ʻamanaki lelei ʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ha founga. Naʻe toho heʻeku tamaí ʻa e paʻanga maluʻi moʻuí, pea neongo naʻe kei siʻisiʻi pē ʻa e paʻanga naʻe mau maʻú ke totongi ʻaki ʻemau fokí, ka naʻa mau tukufolau leva.

Hili ʻa e hū homau fāmilí ʻi he temipale māʻoniʻoní pea silaʻi kimautolu ki taimi mo e kotoa ʻo taʻengatá, naʻe toe ngāue ʻeku tamaí ke fakahaaʻi ʻene tuí. Naʻá ne lava ʻo ngāue ke maʻu ai ha paʻanga ke mau nofo ʻaki pea mo mau toe foki ki ʻAositelēlia. Mahalo naʻe ʻi ai ha niʻihi naʻa nau pehē ʻokú ne fakavalevale, ka ʻi he hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai naʻe fakahā heʻeku tamaí mo ʻeku faʻeé naʻe hoko ʻa e ngāue ko ʻeni ʻi he tuí ke na maʻu ai ha mālohi mo e fakahinohino ki heʻena moʻuí.

Ko e tui moʻoní ko e tui ki he kau palōfita, kau tangata kikite mo e kau tangata maʻu-fakahaá (pe ko ʻenau kau tamaioʻeiki kuo fili) pea mo hono maʻu ʻa e loto-toʻa ke muimui ki heʻenau faleʻí mo ngāue ke fakahoko ha ngaahi maná. ʻOku meimei ko e ngaahi ngāue lalahi ke fakaʻaongaʻi ʻa e tuí ko hano fakahoko pē ia ha fanga kiʻi ngāue iiki ke fakahaaʻi ʻa e tuí.

Mahalo he ʻikai ke tau maʻu ʻa e ʻiló, ka ko hono fakamaʻunga ko ia ʻetau fakakaukaú ʻia Sīsū Kalaisí ʻe ala tokoni ia ke tau ngāue ai ʻi he tuí. ʻOku meimei ko ʻetau toki fakakaukau pē ki he meʻa naʻe ʻosi hokó te tau toki fakatokangaʻi ai ʻa e mālohi ʻa e ʻEikí mo ʻEne mahuʻinga lahi ʻi heʻetau moʻuí ʻi heʻetau ngāue ʻi he tuí - taʻe-maʻu ha ʻiló. ʻOku hoko leva ʻeni ko e “fakamoʻoni ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai hā maí.”

Paaki