Inisitituti
Lesona 15 Anomea a le Faiaoga: Faalatalata Atili atu ia Iesu Keriso e ala i le Faamanatuga


“Lesona 15 Anomea a le Faiaoga: Faalatalata Atili atu ia Iesu Keriso e ala i le Faamanatuga,” O Iesu Keriso ma Lana Talalelei e Faavavau Anomea a le Faiaoga (2023)

“Lesona 15 Anomea a le Faiaoga,” O Iesu Keriso ma Lana Talalelei e Faavavau Anomea a le Faiaoga

Lesona 15 Anomea a le Faiaoga

Faalatalata Atili atu ia Iesu Keriso e ala i le Faamanatuga

Na aoao mai Elder Peter M. Johnson o le Fitugafulu, “O loo i ai se faamalamalamaga faaleagaga e fesootai ma le faamanatuga—e patino lava, e mamana, ma e manaomia” (“Mana e Faatoilalo ai le Fili,” Liahona, Nov. 2019, 112). I lenei lesona, o le a maua ai e tamaiti aoga le avanoa e faasoa mai ai pe mafai faapefea ona avea le faamanatuga ma se faatosinaga patino ma mamana i o latou olaga. O le a latou mafaufau foi i mea e mafai ona latou faia ia lelei atili ai le o mai i le Faaola a o latou tagofia le faamanatuga ma taumafai e manatua pea o Ia.

Fautuaga mo le Aoao Atu

Na Ia faatuina le faamanatuga e avea ma faamanatu o Lana taulaga togiola sili.

Faamanatu i le vasega o le po a o lumanai Lona Faasatauroga, sa talisua ai le Faaola ma Ona soo i le tausamiga o le Paseka. I le taimi o lenei talisuaga, sa faailoa atu ai e le Faaola le faamanatuga.

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu ma le Aoaoina

Valaaulia tamaiti aoga e vaai faalemafaufau i fuaitau o mau ma tala. E mafai ona fesoasoani lenei mea ia i latou e maua ai le malamalama sili atu ma le agaalofa mo i latou o loo latou aoaoina. E mafai foi ona fesoasoani latou te lagona ai le moni ma le tāua o mataupu faavae o loo latou suesueina.

Ina ia fesoasoani i le vasega ia lagonaina le tāua o le Tausamaaga Mulimuli, e mafai ona e faaali atu se ata o loo faaalia ai le mea na tupu ma valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataio 26:19–20, 26–30 (e mafai foi ona e faasino atu ia faaopoopoga o loo aofia i le Faaliliuga a Iosefa Samita) pe matamata se vaega o le vitiō “TheLast Supper” (mai le taimi faailo 2:14 i le 3:16). Valaaulia le vasega e mafaufau pe faape’i le i ai a o faatautaia e le Faaola le faamanatuga mo le uluai taimi. Fautuaina ni nai tamaiti aoga e faasoa so latou manatu po o lagona.

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e vaai faalemafaufau faapea e lē o i latou o ni Kerisiano ma o loo molimauina le faatautaiga o le faamanatuga mo le uluai taimi i se sauniga a le Ekalesia. I le taimi o le sauniga, e lagiina e le faapotopotoga le “Iesu o Nasareta, le Tupu, Faaola” (Viiga, nu. 101) ma ua faamanuia ma tufa atu le falaoa ma le vai o le faamanatuga. (E ono fesoasoani le fai atu i tamaiti aoga e faitau upu o lenei viiga.) Valaaulia tamaiti aoga e tusi ni nai a latou fesili atonu o i ai e uiga i le faamanatuga pe ana faapea e lē o i latou o ni Kerisiano.

A uma ona tusifaamaumau e tamaiti aoga a latou fesili, fai atu ia i latou e faatulaga i ni vaega toalaiti. Valaaulia tagata o le vaega e feauauai i le fesili atu ma le taliina o a latou fesili.

A o talanoaina e tamaiti aoga a latou fesili, faasolo i le potu atoa ma faalogologo i mea o loo faasoaina atu. E faavae i mea ua e faalogo i ai, filimaoti pe o le fai atu o soo se fesili lenei o le a fesoasoani i au tamaiti aoga e aoao loloto atili ai i se talanoaga a le vasega:

  • O a mea e suitulaga ai faatusa o le faamanatuga? (Atonu e faailoa mai e tamaiti aoga se upumoni e pei o lenei: O le areto ma le uaina, po o le vai, e faatusa i le tino ma le toto o Iesu Keriso ma Lana Togiola mo i tatou.)

  • O a mea o aoao mai e tusitusiga paia e uiga i le Faaola e ala i faatusa o le areto, uaina, ma le vai? Aisea e tāua ai le vaevae o le falaoa ae tatou te le’i aai ai?

  • Aisea e ono tāua ai lo tatou aai i le falaoa ma feinu i le vai, ae lē na o le tilotilo i ai? (Atonu e te manao e toe faamanatu ia vaega o togitogi i le vaega 1 o anomea mo sauniuniga e faaleleia ai lau talanoaga.)

Mafaufau e valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto i le tāua o faatusa o le faamanatuga ma pe mafai faapefea ona latou fesoasoani e faamanatu mai ia i tatou le natura patino o le taulaga a le Faaola.

Tatou te faalatalata atili atu i le Faaola a o tatou aai ma feinu ma le manatunatu loloto i le faamanatuga.

Faaali atu le tulaga faataitai lenei:

E ui e lē o le manao lea o Iulia, ae e masani ona ia lagona le lē fiafia i le taimi o le tufaina o le faamanatuga. Na te iloa e tāua ae o loo tauivi ia lagonaina lena mea. Pe a tuuina atu le faamanatuga i le potopotoga, e masani ona ia mafaufau e uiga i mea e pei o galuega ma mea aoga, lona olaga faaagafesootai, ma mea o le a ia faia pe a uma le lotu. O nisi taimi na te matamata ai i ala o faasalalauga faaagafesootai i lana telefoni.

  • E faapefea ona e faamatalaina le uiga o Iulia i le faamanatuga? O a avanoa ma faamanuiaga e ono misi e Iulia ona o lona uiga i le faamanatuga?

  • O le a sou manatu e faapefea ona suia le aafiaga o Iulia pe ana faapea o loo tuuina atu e le Faaola lava Ia ia te ia le areto ma le vai?

Valaaulia nisi o tamaiti aoga e toe faamanatu lē leoa le 3 Nifae 18:7, 10–12; 20:8–9, o nisi e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77, 79, ma isi e suesue le saunoaga a Sister Cheryl A. Esplin i le vaega 2 o anomea mo sauniuniga. Valaaulia tamaiti aoga e vaavaai mo mataupu faavae, uiga faaalia, ma faamanuiaga eseese e faatatau i le faamanatuga. E mafai e oe po o i latou ona tusi mea na latou maua i luga o le laupapa.

A o faasoa mai e tamaiti aoga mea na latou maua, e mafai foi ona e valaaulia i latou e faasoa mai ni aafiaga patino po o ni faataitaiga e faatatau i o latou malamalamaaga. E mafai foi ona latou faasoa mai ni faataitaiga po o ni aafiaga mai tagata sa latou talanoa i ai e sauniuni ai mo le vasega (tagai “Talanoaina i le Sauniuniga mo le Vasega” i le vaega 2 o anomea mo sauniuniga.)

A o talanoaina e tamaiti aoga le uiga o le manatua pea o le Faaola, e mafai ona e fesili:

  • E mafai faapefea e le manatuaina pea o le Faaola ona tosina ai o tatou olaga i aso taitasi? E mafai faapefea ona e faia ia sili atu lenei mea i le āluga o le vaiaso?

Mafaufau e tuu atu se taimi mo tamaiti aoga e mafaufau loloto ai ma tusi e uiga i lo latou lava auai i le faamanatuga. Atonu latou te mafaufau pe faapefea ona faaleleia o latou aafiaga i le taimi o le faamanatuga ma a latou taumafaiga e “manatua pea o ia” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77).

Afai e i ai ni fesili a tamaiti aoga e uiga i le agavaa e ai ma inu i le faamanatuga, pe afai foi e te lagona le uunaiga e talanoaina lenei autu o se vasega, tagai i le vaega 3 o anomea mo sauniuniga. E mafai ona e fesili:

  • Aisea e tāua ai mo i tatou le “suesue” ia i tatou lava a o tatou sauniuni e talia le faamanatuga? (tagai 1 Korinito 11:27–29).

  • O a ni ou lagona e uiga i le saunoaga a Elder John H. Groberg e uiga i le agavaa e ai ma inu i le faamanatuga (mai le vaega 3 o anomea mo sauniuniga)? E mafai faapefea e lenei fautuaga ona tuuina atu le faamoemoe ia i latou o loo tauivi ma vaivaiga, agasala, po o isi luitau?

Ina ia faauma le vasega, e mafai e au tamaiti aoga po o oe ona faasoa atu le molimau i le auala e fesoasoani ai le sauniga faamanatuga ia i tatou e o mai i le Faaola. Pe e mafai foi e tamaiti aoga ona faasoa mai mea na latou lagonaina ma aoaoina mai le lesona.

Mo Le Isi Taimi

Ina ia uunaia sauniuniga mo le vasega e sosoo ai, mafaufau e auina atu le sāvali lenei (po o se tasi o au lava) i le āluga o le vaiaso: A o e suesue i anomea mo sauniuniga, mafaufau pe aisea ua avea ai le Togiola a Iesu Keriso ma mea aupito sili ona tāua i le talafaasolopito o le tagata.

E mafai foi ona e auina atu se sootaga i le vitiō “Because of Him: Easter Video” (2:36).

Lolomi