2010–2019
Skohe Boso E Dia Aki
òktober 2018


Skohe Boso E Dia Aki

E magnitut di nos felisidat eterno ta dependé di e desishon pa skohe e Dios bibu i djòin E den Su obra.

E personalidat di e fikshon di Mary Poppins ta un típiko baby seter Ingles — ku a resultá di ta mágiko.1 E ta bini ku e bientu di Oeste pa yuda e famia Banks di Chèri Tree Lane number 17, ku tin algun problema, den Edwardian London. El a haña kargo di e yunan, Jane i Micheal. Na un manera firme pero kariñoso, el a kuminsá siña nan leshonnan balioso ku un toke enkantador.

Jane i Micheal a progresá konsiderablemente, pero Mary ta disidí ku ta tempu pa e sigui su kaminda. Den e pelíkula, Mary su amigu limpiadó di chimenea, Bert, ta purba reten’é pa no bai. E ta argumentá, “Pero nan ta bon muchanan, Mary.”

Mary ta respondé, “Lo mi ta maha ku nan si esaki no ta bèrdat? Pero mi no por yuda nan si nan lo laga mi, i no tin niun hende mas difísil pa instruí ku no ta un mucha ku sa tur kos.”

Bert ta puntra, “Dùs?”

Mary ta kontestá, “Dùs nan tin ku hasi e parti siguiente riba nan mes.”2

Rumannan, manera Jane i Micheal Banks, nos ta “bon muchanan” ku ta bale la pena maha kun’e. Nos Tata Selestial ke yuda i bendishoná nos, pero no semper nos ta lag’é. Tin biaha, nos por hasta aktua manera nos sa tur kos kaba. I nos tambe tin ku hasi “e siguiente parti” riba nos mes. Ta pa esei nos a bini tera for di nos kas selestial pre mortal. Nos “parti” ta inkluí tuma desishonnan.

Nos Tata Selestial su ophetivo den kria, no ta pa Su yunan hasi loke ta bon; ta pa Su yunan skohe pa hasi loke ta bon i últimamente bira manera E. Si simplemente E tabata ke pa nos ta obediente, E lo a usa rekompensa i kastigu inmediato pa influensia nos kondukta.

Pero Dios no ta interesá pa Su yunan djis bira animalnan obediente i entrená ku lo no kou Su slòfnan den e sala selestial.3 Nò, Dios ke pa Su yunan krese spiritualmente i djòin E den e empresa familiar.

Dios a establesé un plan kaminda nos por bira heredero den Su reino, un kaminda di kombenio ku ta guia nos pa bira manera E, tin e tipo ti bida ku E tin, i biba pa semper komo famianan den Su presensia.4 Desishon personal tabata — i ta — esensial den e plan aki, di kual nos a siña di dje den nos eksistensia pre mortal. Nos a aseptá e plan i a skohe pa bini tera.

Pa sigurá ku nos lo ehersé fe i siña usa nos libr’é albedrio korektamente, un velo di olvido a wòrdu poné den nos mente pa asina nos lo no por kòrda Dios su plan. Sin e velo ei, Dios su propósitonan lo no por a wòrdu alkansá pasó no por progresá i bira e herederonan konfiá ku E ke pa nos ta.

E profeta Lehi a bisa: “Pa esei, e Señor Dios a duna hende pa nan aktua pa nan mes. Pa esei, hende no por aktua pa nan mes sino ku mester ta ku e ta wòrdu sedusí pa hasi e un òf e otro.”5 Na un nivel fundamental, un opshon ta wòrdu representá dor di JesuCristu, esun Promé di e Tata. E otro opshon ta wòrdu representá dor di Satanas, Lucifer, ku ke destruí libr’é albedrio i tuma poder.6

Den JesuCristu, “nos tin un defensor ku e Tata.”7 Despues di kompletá Su sakrifisio ekpiatorio, Jesus “a subi den shelu … pa demandá di e Tata su derecho di miserikòrdia ku e tabatin riba e yunan di hòmber.” I, demandando e derechonan di miserikòrdia, “el a defendé e kousa di e yunan di hòmber.”8

Cristu su defensa na su Tata pa kaso di nos no tabata otro for di loke e Tata ta ke. JesuCristu ku a laga Su deseo wòrdu gulí dor di e boluntat di e Tata,9 lo no a kurashá nada otro ku no ta loke e Tata tabata ke for di kuminsamentu. Tata Selestial sin duda ta enkurashá i aploudí nos éksitonan.

Cristu Su defensa ta, por lo ménos di un parti, pa rekordá nos ku E a paga pa nos pikánan i ku niun hende ta ekskluí for di e alkanse di Dios su miserikòrdia.10 Pasó pa esnan ku ta kere den Cristu, arepentí, wòrdu boutisá, i perseverá te na final — un proseso ku ta trese rekonsiliashon11 — e Salbador ta pordoná, kura, i defendé. E ta nos asistente, konsulado, i intermediario — ku ta testifiká i afirmá pa nos rekonsiliashon ku Dios.12

Al kontrario, Lucifer ta un akusadó i denunsiante. Juan e Reveladó a deskribí Lucifer su último derota: “I mi a tende un bòs duru den shelu bisando, Awor a bini salbashon, i forsa, i e reino di nos Dios, i e poder di su Cristu.” Dikon? Pasó “e akusadó di nos rumannan a wòrdu tirá abou, loke a akusá e dilanti nos Dios di dia i nochi. I nan a superá e dor di e sanger di e Lamchi, i dor di e palabra di nan testimonio.”13

Lucifer ta e akusadó aki. El a papia kontra di nos den e eksistensia pre mortal, i ta kontinuá di denunsiá nos den e bida aki. E ta buska pa dal nos abou. E ke pa nos eksperensia doló intermindabel. E ta esun ku ta bisa nos ku nos no ta adekuá, esun ku ta bisa nos ku nos no ta sufisientemente bon, esun ku ta bisa nos ku no tin rekuperashon di un kibokashon. E ta e último tèr do, esun ku ta skòp nos ora nos ta derota kaba.

Si Lucifer tabata siña un mucha pa kana i e mucha ei a tambaliá, e lo grita e mucha, i kastigá e, i bisa e pa stòp di purba. Lucifer su manera ta trese deskurashá i desesperashon — na final i semper. E tata di mentira ta e suministradó último di falsedat14 i ingenioso mente ta traha pa gaña i distraí nos, “paso e ta buska pa tur hende lo ta miserabel manera e mes.”15

Si Cristu tabata siña un mucha pa kana i e lo a tambaliá, e lo a yuda e mucha lanta para bèk i enkurashá e siguiente paso nan.16Cristu ta e asistente i konsulado. Su manera ta trese goso i speransa … na final i semper.

Dios su plan ta inkluí instrukshonnan pa nos, referí komo skrituranan i mandamentunan. E mandamentunan aki no ta ni un sèt leve ni kolekshon arbitrario di reglanan imponé solamente trahá pa entrená nos pa ta obediente. Nan ta di link na nos desaroyo di e atributonan di ta manera Dios, regresá serka nos Tata Selestial, i risibí goso duradero. Obedensia na Su mandamentunan no ta siegu; nos ta skohe konsientemente Dios i Su kaminda pa kas. E patronchi pa nos, ta mesun kos ku e tabata pa Adam i Eva, kaminda “Dios a duna nan mandamentu, despues di laga nan sa e plan di redenshon.”17 Ounke Dios ke pa nos ta riba e kaminda di kombenio, E ta duna nos e dignidat di skohe.

En bèrdat, Dios ta deseá, ta sperá, i instruí ku tur Su yunan skohe pa nan mes. E lo no fòrsa nos. Por medio di e don di libr’é albedrio, Dios ta pèrmití Su yunan “pa aktua riba nan mes i no pa aktua riba nan.”18 E ta laga nos kita for di riba dje, òf nò. Meskos ku nos no por wòrdu fòrsá pa obedesé, nos no por wòrdu fòrsá pa desobedesé. Ningun no por, sin nos koperashon, kita nos for riba e kaminda. (Esaki no tin ku wòrdu konfundí ku esnan di kual nan libr’é albedrio a wòrdu violá. Nan no a desviá for di kaminda; nan ta víktima. Nan ta risibí Dios su komprenshon, amor i kompashon.)

Ora ku nos kita for di e kaminda, Dios ta tristu pasó E sa ku na final, pero invariablemente, ta trese felisidat disminuí i bendishonnan pèrdí. Den skritura, kita for di riba e kaminda ta wòrdu referí komo piká, i e redukshon di felisidat i bendishonnan pèrdí komo e resultado ta wòrdu yamá kastigu. Den e esensia aki, Dios no ta kastigá nos; kastigu ta un konsekuensia di nos desishonnan, no di Dje.

Ora ku nos deskubrí ku nos ta for di e kaminda, nos por keda afó, òf dor di e Ekspiashon di JesuCristu, nos por skohe pa bira bèk i bai riba e kaminda. Den skritura, e proseso di disidí pa kambia i regresá riba e kaminda ta wòrdu referí komo arepentimentu. Fayo di arepentí krímen ku nos ta skohe pa dis kualifiká nos mes di e bendishonnan ku Dios ta deseá di duna nos. Si nos “no ta dispuesto pa gosa loke nos lo por a risibí,” nos lo “ regresá ... na [nos] mes kas, i gosa di loke [nos] ta dispuesto na risibí”19— nos desishon, no esun di Dios.

No ta importá kon largu nos tabata pafó di e kaminda òf kon leu nos a bai, e momentu ku nos disidí di kambia, Dios ta yuda nos regresá.20 For di Dios su perspektiva, por medio di arepentimentu sinsero i perseverá bai dilanti inmovibel den Cristu, e momentu ku nos ta bèk riba e kaminda, lo ta manera nunka nos no tabata pafó.21 E Salbador ta paga pa nos pikánan i ta libra nos for di prospekto di disminushon den felisidat i bendishon. Esaki ta referí den skritura komo pordon. Despues di boutismo, tur miembro ta kai for di e kaminda — tin par ta hasta bula afó. Pa esei, ehersé fe den JesuCristu, arepentí, risibí yudansa di Dje, i wòrdu pordoná no ta evento di un biaha, pero prosesonan di bida largu, prosesonan ripitié. Esaki ta e manera ku nos ta “perseverá te na final.”22

Nos mester di skohe ken nos ta sirbi.23 E magnitut di nos felisidat eterno ta dependé di skohe e Dios bibiente i djòin E i Su obra. Sigun nos ta esfuerso pa “hasi e siguiente parti” riba nos mes, nos ta práktika usa nos libr’é albedrio korektamente. Manera dos Presidente di Sosiedat di Sokoro anterior a bisa, nos lo no mester ta “muchanan ku mester yaya i koregí henter ora.”24 Nò, Dios ke pa nos bira adultonan madurá ku por goberná nos mes.

Skohe pa sigui e Tata su plan ta e úniko manera ku nos por bira herederonan di Su reino; solamente e ora ei E por konfia nos pa ni puntra algu ku ta kontrali di Su boluntat.25 Pero nos tin ku kòrda ku “no tin ningun hende asina difísil pa instruí ku no ta un mucha ku sa tur kos.” Asina ta ku nos mester ta dispuesto di wòrdu instruí den Señor su manera dor di Señor i Su sirbidónan. Nos por konfia ku nos ta yunan stimá di Mayornan Selestial26 i ta bale la pena “maha over di nos” i tin konfiansa ku “nos mes” nunka lo nifiká nos “so.”

Manera e profeta Jacob di e Buki di Mormon mi ta bisa:

“Pa esei, lanta boso kurason, i rekordá ku boso ta liber pa aktua pa bosnan mes — pa skohe e kaminda di morto eterno òf e kaminda di bida eterno.

“Pa esei, mi rumannan stimá, rekonsiliá boso mes ku e boluntat di Dios, i no ku e boluntat di e diabel … ; i kòrda, despues ku boso ta rekonsiliá ku Dios, ku ta solamente dor i por medio di e grasia di Dios ku boso ta salbá.”27

Asina ta, skohe fe den Cristu; skohe arepentimentu; skohe pa wòrdu boutisá i risibí e Spiritu Santu; skohe pa prepará konsientemente i ta digno partisipá di e santa sena; skohe pa hasi kombenionan den tèmpel; i skohe pa sirbi e Dios bibu i Su yunan. Nos desishonnan ta determiná ken nos ta i ken nos lo bira.

Mi ta konkluí ku e sobrá di Jacob su bendishon: “Pa esei, ku Dios por lanta boso for … morto eterno dor di e poder di e ekspirashon, ku boso por wòrdu risibí den e reino eterno di Dios.”28 Den e nòmber di JesuCristu, amèn.

Imprimí