Waaki Nako inanon te Onimaki
Iroun Unimwaane Anthony D. Perkins
Man te Itingaun
Man te maroro n taromauri, “E ngae n anne I Bon Nako,” are e kanakoa i Brigham Young University ni Beberuare 4, 2014. Ibukin bwaninin te maroro n te taetae n Imatang, nako nakon speeches.byu.edu.
Aua reirei aika kairaki ni karaoakin babaire iroun Nibwaai e kona ni kakeerikaka maakum ao ni karikirakea onimakinam ni waaki nako.
Rongorongo mairoun Tamnein te Tataro, iroun Claudio Roberto Aquiar Ramires
Ngkami kairake n ikawai ake a maeka ngkai n te baere e aranaki “te Ririki ni Maiu ni Karaoakin Babaire aika Kakawaki.” Kam karaoi angiin rinerine aika kakawaki inanon maiumi, n aron “te nako n te tembora, karaoan te mwakuri ni mitinare, karekean te reirei, rinean te mwakuri, ao rinean toam ao ni kabaeaki ngkai ao n aki toki inanon te tembora ae tabu.”1
I taetae ni kaonoti nakoia naake a korakai ma babaire aika kakawaki ae teuana ke e nako riki—tabeman tao a kuri n aki kona ni karaoi aia babaire man te maaku ni karaoan te babaire ae kairua ke ni kainnanoan te boutoka n teimatoa n onimakinan te babaire are e karaoaki mai i mwaaina.
Aua reirei aika kairaki ma te babaire ae karaoaki iroun Nibwaai e kona ni kakeerikaka maakum ao ni karikirakea onimakinam ni waaki nako.
1. Kaawakin tuua
Kabanean kibun ana rekooti ae tabu Nibwaai e kaota kakawakin maiuna: “Bwa bwaai aika I kain iaon te aonaaba, a na riki bwa katian taekam imatan te kai ni moti bwa e a tia n tuatua te Uea bwa N na karaoia, ao I riai n ongeaba nakoina” (2 Nibwaai 33:15).
Ana onimaki Nibwaai ao ana tangira ibukin te Tia Kamaiu e bon kaotaki n ana ongeaba nakon ana tua te Atua. E tataro (taraa 1 Nibwaaii 2:16). E wareki booki aika tabu (taraa 1 Nibwaai 22:1). E ukora ao n irira te kaetieti mairoun te burabeti ae maiu (taraa 1 Nibwaai 16:23–24). N aron te ongeaba e butimwaea te Tamnei ae Raoiroi n rangi ni korakora n raona Nibwaai rinanon maiuna ao ni kariaia te kaotioti ae onoti ae retinako.
Ngkami naba kam riai ni kaan ma te Uea man kawakinan ana tua te Atua. I kakoaua bwa te ongeaba ae teimatoa nakon bwaai aika uarereke n aron warekan booki aika tabu, te tataro ni katoa tai, iriiran bootakin te Ekaretia, te kakauongo nakon aia reirei burabeti aika maiu, ao ni beku ibukiia tabeman a na kakororaoiko ni karekea te tamnei—ao e na uoti kaotioti.
Te kororaoi bon tiaki te bwai ae kantaningaki nakon te kaotioti ae onoti. Te bwai ae kantaningaki bon te rairannano ni katoa bong (taraa I-Rom 3:23). Ngkana e nako raoi mai inanom am rairannano ao ni bwanin (taraa D&C 58:42–43), mwaakan te kaitiaki n te Mwakuri ni Kamaiu e na uota te Tamnei ni kairiko n rawawatan babaire ibukin te maiu.
2. Waaki Nako inanon te Onimaki
Iangoia bwa ko mena inanon ana kangaanga Nibwaai. E tuangko tamam bwa te Uea e tua nakoia am utu bwa kam na kitana kaubwaimi ao n nako n te rereua. Ko aki tangiria ni kan ataa mwanangam ao tokin kawaim?
I iangoia bwa e na kaman kukurei Nibwaai ngkai e a tia te Uea ni kamatata ana bong aika a na roko. Ma tiaki anne aron are e mwakuri iai te Atua ma Nibwaai, ao tiaki aron are e mwakuri iai ma ngkoe.
Ngkai e mwananga ana utu Nibwaai rinanon te rereua, a tii roko kaetieti nakoina “man te tai teuana ma teuana” (1 Nibwaai 16:29; 18:1). Nooran mwamwanangana inanon maiuna ma te atatai ae koaua n te moan tai e na aki kaman anganna kamaiuan tamneina ao reken ana taneiai ni kakorakora ana onimaki are e buokia n riki bwa te mwaane n aron ae te Kiritian.
Ngkana ko kakantaninga te Atua bwa e na kaota kabwaiam ae ko uaiakinna, antai ae ko na mare ma ngaia, tera te mwakuri ae kona butimwaia, ko na maeka ia, ngkana ko na nakon te reirei ni kareke beebwa ae bubura, ao a na iraman natim ae ko na karikiia, ko na bae n aki kan kitana am auti ni maeka. I kakoaua bwa te kaotioti ae onoti e na tii roko “man te tai teuana ma teuana.”
Tamara are i Karawa e tangiriira bwa ti na rikirake, ao anne e raonaki ma karikirakean ara konabwai n tuoi baika a koaua, ni karaoa te motikitaeka, ao ni karaoi babaire. Ma E kaoiira naba bwa ti na uoti ara babaire nakoina inanon ara tataro (taraa D&C 9:7–9). Unimwaane Richard G. Scott man te Kooram n Abotoro ake Tengaun ma Uoman a reirei bwa kaekaan ara tataro a roko “n teuana mai buakon teniua kawai.”2
Kamatoan te Kakoaua
“Te moan,” e taku Unimwaane Scott, “ko kona n namakina te rau, karaunano, ao kakoaua ni kamatoa bwa am babaire a eti.”3 Ngai ma kainnabau, Christy, ti kunea bwa te kakoaua ibukin te maiu ae kangaanga n rooti babaire e kona n tomaaki rinanon koroboki aika tabu, n angin te tai i mwiin te nebonebo n te tembora.
N aron te katoto, i mwiin iangoakina raoi ao te tataro, ti baireia bwa ti na kitana mweengara ae ti miiakinna i Texas, ni butimwaea te mwaing ibukin te mwakuri, ao ni mwaing ma onoman natira aika uarereke nako Beijing, Tiaina. Ma ti korakai n iangoa te kamatoaki n te maiu n tamnei ibukin te mwaing ae iai nanona. Te kakoaua ae tabu mai karawa e bon roko nakoira—inanon te tembora—ngkai ti wareki taeka aikai n te Doctrine ao Covenants: “Bon au kantaninga bwa ko riai … n aki tiku ni boong aika mwaiti n te tabo aei; … tai iangoi am bwai. Naako kawari aba ake i mainiku” (taraa D&C 66:5–7).
Bwanaan Iesu Kristo ni koroboki aika tabu, e raonaki ma mwaakan taian namakin mairoun te Tamnei ae Raoiroi, ni kamatoa bwa ara rinerine ni mwaing nako Tiaina e bon eti.
Te Namakin ae Aki Rau
Te kauoua ni kawai are e kaekai iai ara tataro te Tama are i Karawa bon rinanon te “namakin ae aki rau, te namakin ae raraoma, ni kaotia bwa e bure am rinerine.”4
I mwiin au mition i Taiwan, I iangoia bwa te tua ae tabangaki bon rinean te nakoa ae raoiroi. Ngkai Ngai ma Christy ti iangoa nakoraoin taai aika a na roko, ti ota bwa nimaua riki te ririki ni kabwanemwane ibukin te reirei e riki bwa kanoan ara bong aika a na roko.
Ana karekemwane te U.S. e tabe ni kekeerikaki ao ara kataumwane a bon tiatianaki, ngaia are ti iangoia bwa ti na kaina te kataneiai n te tanganibuaka iaon wanikiba kanga aobitia (Air Force ROTC) e na riki bwa te rinerine ae wanawana ni kabooa aron reireiu. Ma ngke I ira te kabwaati n aron ae kainnanoaki ao ni kanoai beeba ni mwakuri, ti a bon aki mweengaraoi ni karaoa te motinnano anne. Akea te iango n raraoma ke iango aika a roo ni kaoti—bon tii buan te rau.
Anne bon taraan te babaire ni kataumwane ae akea bukina, irarikina, ibukina bwa kanga I a taraa n riki bwa te rooia ae buakaka!
Te Onimakinaki ae Tabu
Te Atua e kaekai taian tataro n te kateniua ni kawai: akea te kaeka. “Ngkana ko maiu ma te kororaoi ao am rinerine e boraoi ma ana reirei te Tia Kamaiu ao ko kainnanoia bwa ko na mwakuri,” e taku Unimwaane Scott, “waaki ma te onimaki.”5
Ana kabanea ni kakatai Nibwaai ni karekei bwaatua aika buraati e kaota arora ni waaki ma te onimakinaki ae tabu. E korea i mwiina:
“I kairaki iroun te Tamnei, n aki atai moa baika I riai ni karaoi.
“E ngae n anne ao I waaki nako” (1 Nibwaai 4:6–7).
A na kaoti taai n am bwi n ririki ni babaire ngkana ko aki taotaonna ni kamanna ao n riai ni mwakuri. I reiakinna bwa, n aron Unimwaane Dallin H. Oaks man te Kooram n Abotoro ake Tengaun ma Uoman e reirei, “ti na karekea ana wirikiriki te Tamnei ngkana ti a tia ni karaoi bwaai ni kabane ake ti kona ni karaoi, ngkana ti mwakuri iaan te riringa nakon are ti karauiira n tekateka iaan te nuu n tataro ibukin te kaetieti bwa e na kanga arora ni waaki.”6
N ai aron Nibwaai, n aron taina ae riai te Tamnei e na kamatoa ke ni kauring n rinean kawaim.
3. Maiu n te Tai Aei
Ana motinnano Nibwaai ni mwanangana nakon te aba ni berita e tei bwa kataraia tarina Reiman ao Remuera. A karaoa te babaire bwa a na nako, ma nanoia a aki kitana Ierutarem. E karaoa ana kainikatebe ni kaeman Nibwaai are e uruaki ibukin te amwarake ao n rikoi atiibu bwa e na kabaa te kaibuke ngke tarina a taraa n tabe ni motirawa inanon te umwanrianna.
N te bong aei a mwaiti aomata ae titebo kateia ma Reimwan ao Remuera. Ma te Uea e kainnanoia mwaane ao aine ake a motinnano n aron Nibwaai. Ko na rinanon te rikirake ae korakora n te maiu ngkana ko tii kabwanina nanom nakon am babaire ao ni kataia ni karaoa am kabane n tamaroa n am kangaanga aika ngkai e ngae ngke ko babaire ibukin taai aika a na roko.
E kaota te reirei ae wanawana Nibwaai ibukin Beretitenti Thomas S. Monson: “Te mii ni katoa bong ibukin taai ake ngkoa ao n ingainga ibukin taai aika a na roko e na katauraoa te karaunano ma e na aki oneamwiin te maiu n te tai aei. Aio te bong are ti na karekea iai tibwangara, ao ti riai n raweia.”7
4. Butimwaea Korakoraia Tabeman
E ngae n anne i mwiin ukoukoran te Tamnei, ti waaki nako ma ara babaire, ao ni kabwanina ara motinnano nako iai, e na kaoti te nanououa ao ni karikiira bwa ti na titiraki ibukin ara babaire. N aron kangaanga n aron aikai kain te utu ke te rao ae onimakinaki e kona ni katauraoa te reirei ao te korakora ni waaki nako ni karaoa ae e eti. I iangoia bwa inanon mwanangana, kainnaban Nibwaai e riki bwa te aomata ae onimakinna.
Te kakaitau ibukin kainnaban Nibwaai n rokona irou ngke I kawara te Miutiem ibukin Rongorongon te Ekaretia. E anaaki nanou man bannan Nibwaai are e mena ikekei are e kabaeaki ma aneangin te kaibuke, ae e rotoroto ni kabanea kunna n te angibuaka ae rangin korakora.8
Irarikin Nibwaai bon kainnabana ao temanna mai buakoia natina. Neiei e rinanona naba te angibuaka n aron are e kaitara Nibwaaii, ma matana a taraa n rawa ao baina aika korakora a bon karuaki n rukumaki iaan angana. N te tai anne I kunea bwa I rang kakabwaiaki ngkai iai kainnabau ae kakaonimaki n anga korakorana inanon au tai ni kataaki. Au kantaninga bwa ti te arona naba aron korakorau nakoina.
Taari mwaane, kawakinan ao katamaroan te korakora n te maiu n tamnei are ko karikirakea (ke ane ko nang karikirakea) n aron te mitinare ke inanon te mwakuri n ibuobuoki ae raoiroi bon buokam ae tamaroa n riki bwa te bumwane ao te karo ae korakora nanona. Taari aine, te namakin n te maiu n tamnei, onimaki, ao ninikoria n ira Iesu Kristo a mena ibuakon anuana aika tamaroa n aron te buaine ao te tina.
I kaoko bwa ko na riki bwa te aekaki n aomata are e na onimakinna buum ngkai ke n taai aika a na roko ibukin reirei aika wanawana ao te korakora. Te mwaane ae moan te raoiroi ao te aine ae tau, ni kabaeaki ibukin ngkai ao n aki toki n te tembora, a kona ni karaoi bwaai aika matoatoa n aroia rao aika tii te irikona.
I berita bwa ngkana ko maiuakin reirei ake a reiakinaki mairoun Nibwaai ao burabeti n taai aikai ni karaoan babaire, ko na bon kairaki ma te kaotioti ae onoti “man te tai teuana nakon teuana.” Ngkai ko rikirake rinanon am tebwina n ririki ni babaire, ko bia, n aron are e karaoia Nibwaai, karekea te onimaki n taekinna:
“I kairaki iroun te Tamnei, n aki atai moa baika I riai ni karaoi.
“E ngae n anne ao I waaki nako” (1 Nibwaai 4:6–7).