2017
O Mea Uma e Te Maua, Ia Maua Mai Ai le Malamalama
January 2017


O Mea Uma e Te Maua, Ia Maua Mai Ai le Malamalama

Mai le saunoaga o se faigalotu, “Aua le Faalagolago i Lou Lava Atamai,” sa tuuina atu i le Iunivesite a Polika Iaga i le aso 14 o Ianuari, 2015. Mo le saunoaga atoa i le gagana Peretania, alu i le speeches.byu.edu.

O le malamalamaaga moni o le a oo mai ia te oe a o e iloaina le faalagolago i le suesue ma le tatalo, a o e faatumauina se tautinoga e auauna atu a o aoaoina ma mauaina mai, ma a o e faatuatuaina ma faalagolago atu i le Alii o Iesu Keriso.

Ata
Woman reading

Ata na tusia e Robert Adamson

O le tele o lou olaga faatamaitiiti aoga o le iunivesite sa aofia ai le faletusi. O taimi uma lava ou te ulufale atu ai, e faafeiloai au e se faailoga e faitauina faapea, “O mea uma e te maua ia maua mai ai le atamai” (Faataoto 4:7).

Tatou te iloa uma o le faia soo e manatua ai le faamatalaga. O lea o loo ia te au le mau lenei mai le tusi a Faataoto o loo mau i lou mafaufau, i le faitau i ai i taimi taitasi ou te ulufale ai i le faletusi i taimi o le fa tausaga o au suesuega faaiunivesite ao lei faauu.

Ou te tuuina atu lea apoapoaiga e tasi ia te outou taitoatasi: “Ma o mea uma e te maua, ia maua mai ai le malamalama.” Ou te valaaulia foi outou e mafaufau i le uiga o lenei mau ma pe faapefea ona mafai ona e manuia ai. Sa ou faia lea mea. Sa ou vaai i ai mai ni vaaiga eseese i lou mafaufau i lea taimi ma lea taimi, ma o lou faauigaina o lona faauigaga ua matua suia lava. Atonu e mafai ona e manuia mai i au matauga.

O Se Loto Matala

A o avea au ma se faifeautalai talavou i Iapani o loo tauivi e aoao se gagana faigata, sa ou faalogo i ni upu i le amataga ma le tele o taimi. O faafeiloaiga e pei o le ohayo gozaimasu (taeao manuia) po o le konnichiwa (aoauli manuia) o ni vaega se lua o nei upu. O le isi o le wakarimasen, o lona uiga, “Ou te le malamalama.” O lenei upu, faatasi ai ma le faatalofa atu, sa foliga o se tali e fiafia i ai mai tagata Iapani e faasino atu i faifeautalai talavou a o latou taumafai e amata se talanoaga.

I le taimi muamua, a o ou mafaufau i le uiga o le “ma o mea uma e te maua, ia maua mai ai le malamalama,” Sa tele ina ou mafaufau i le malamalama e faatatau i lenei ituaiga o malamalamaaga: o mea atonu ou te faalogo i ai ma malamalama i ai i lou mafaufau. Sa ou mafaufau i le faaupuga faaIapani wakarimasen. Mata o ou malamalama pe e le o malamalama?

A o ou suesueina ma matauina le faaaogaina o le upu malamalama i tusitusiga paia ma mai i upu a perofeta soifua, peitai, ua ou iloaina se faauigaga e loloto atu. Mafaufau i upu nei mai ia Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ina ua avea o ia ma Epikopo Pulefaamalumalu a le Ekalesia:

“Muamua, tatou te amata i le poto lea na tatou fananau mai ma i tatou. Tatou te faaopoopo i lo tatou poto le mautinoa a o tatou saili mo ni tali, suesue, ma aoao i tatou lava. Tatou te faaopoopo i lo tatou mautinoa le poto masani, lea e tatau ona taitaiina i tatou i le faautagamamao. E le gata i le faautagamamao, tatou te faaopoopo i ai le fesoasoani a le Agaga Paia e ala i a tatou tatalo ma le faatuatua, e ole atu mo le taitaiga faaleagaga ma le malosi. Pau lena o le mea e mafai ai ona tatou maua se malamalama i o tatou loto—lea e faagaeetia i tatou e ‘fai le mea sao; ona mulimuli mai ai lea o le iuga.’ (Viiga, 1985, nu. 148.) O lagona o le loto malamalama tatou te maua ai le agaga mautinoa, e le gata i le iloa lelei, a o le faia o le mea sao e tusa po o a tulaga. O le malamalama i o tatou loto e sau mai le o faatasi o le suesue ma le tatalo.”1

Ata
stairs

Ia toe mafaufau: “O mea uma e te maua, ia maua mai ai le malamalama.” O le malamalama i lenei talaaga e mulimuli i le atamai, malamalama, aafiaga, poto, ma uunaiga mai le Agaga Paia—o ia mea uma e taitaia i tatou i le iloaina ma faia o le mea sao.

O le toatele o outou ua latalata pe ua ulu atu i se taimi taua o faaiuga i lou olaga. E tele ina e tutoatasi i tausaga taitasi e tea atu, ma o loo loloto lou agai atu i le vaega “ma o mea uma e te maua” i lou olaga. O le a le mea o le a e mauaina? Atonu o le a e mauaina se tane po o se ava, o lou lava aiga, se galuega, o ni nai mea na e tau atu.

Ina ia puleaina mea e taua tele tatou te “mauaina,” e tatau foi ona tatou mauaina le “malamalama,” e pei ona aoao mai e tusitusiga paia. O lenei malamalama e oo mai e ala i le faalagolago atu i le suesue ma le tatalo. I se isi faaupuga, e tatau ona tatou faatuatua ma faalagolago i le Alii o Iesu Keriso. Sa faamatala e Alema lenei mea ina ua ia faatusaina le upu i se fatu. E pei ona ia taua, “Ua amata ona faamalamalama ai lou malamalamaaga, ioe, ua amata ona suamalie ia te au” (Alema 32:28; faaopoopo le faamamafa).

E masani ona sii mai e Peresitene Thomas S. Monson se mau mai le Faataoto lea e fesoasoani ia i tatou ia malamalama atili i ai: “Ia e faatuatua ia Ieova ma lou loto atoa; a e aua le faalagolago i lou lava atamai” (Faataoto 3:5).2

A tatou faatuatua ma faalagolago i le Alii, o le a oo mai se fuataga sili o le malamalama mai ia te Ia i o tatou loto.

“O Le Aao o le Alii o Loo i Luga o I Tatou”

Sei ou tuuina atu se faataitaiga o se tamaitai mamana sa tauaveina se matafaioi taua i le Toefuataiga, o le sa faatuatua i le Alii, ma sa le faalagolago i lona lava atamai.

E lei leva talu ona faatulagaina le Ekalesia i Palamaira, Niu Ioka, sa nonofo le tina o Iosefa Samita, o Lusi Maki Samita i Waterloo, i Niu Ioka, faatasi ai ma se vaega toatele o Au Paia a o muamua atu lana tane, o Iosefa le Matua ma nisi o o la fanau tama, e aofia ai Iosefa le Itiiti ia te ia mo Katelani, Ohaio. O lana tiutetauave o le avatu lea o lenei vaega i Ohaio pe a ia mauaina se tala mai i lana tama tama, le Perofeta.

Sa oo mai le tala i le amataga o le tautotogo 1831. O Lusi, faatasi ai ma le fesoasoani a nisi o le usoga perisitua, sa amata ona fesiitai atu le vaega i Buffalo, Niu Ioka, ma le faamoemoe e malaga atu i Ohaio i le vaa i le Vai o Erie. Sa ia fai mai: “Ina ua manatu le usoga perisitua i lena tautotogo ua avanoa le vai, sa matou amata ona sauni e masii atu i Katelani. Sa matou totogia se vaa … ; ma le … matou aofaiga e valu sefulu agaga.”

Ma, a o latou agai atu i le Alavai o Erie ma agai atu i Buffalo, sa ia fai mai: “Sa ou valaauina faatasi le usoga perisitua ma tamaitai, ma faamanatu ia i latou o loo matou malaga i le poloaiga a le Alii, e pei o le Tama o Liae, ina ua ia tuua Ierusalema; ma, afai matou te faatuatua, matou te maua mafuaaga e tasi e faamoemoe i faamanuiaga a le Atua. Ona ou talosagaina lea o i latou ina ia faamaoni, ma ia sii atu pea o latou loto i le Atua i le tatalo, ina ia matou manuia.”

Pe tusa o le afa o le malaga i Buffalo mai Waterloo, sa amata ona faigata le ala i le vai. O tulaga mo Au Paia e 80 sa le toafimalie, ma sa toetoe lava ina vave ona amata le muimuiga. Sa tatau ia Lusi, ma le faalagolago atu i le Alii ona tuufaatasi lo latou faatuatua. Sa ia tau atu ia i latou: “Leai, leai, … uso e, tou te le matelaina lava, po o soo se tasi o na mea; tau lava ia onosai ma tuu le muimui. E leai sou masalosalo ae o loo i ai le aao a le Alii i o tatou luga.”

Ina ua latou taunuu i Buffalo i le aso lona lima i le tuua ai o Waterloo, sa liu aisa le uafu e agai atu i le Vai o Erie. Sa latou malaga i se vaa ma Kapeteni Blake, o se alii e masani ia Lusi Samita ma lona aiga.

Ina ua mavae ni nai aso, e ui o tulaga i luga o le vaa sa le toafimalie mo i latou uma e nonofo ai a o faatalitali le taimi e tuua ai, sa lipoti mai e Lusi, “Sa talosagaina e Kapeteni Blake le au pasese ina ia nonofo i luga o le vaa, e pei ona ia manao ai, mai lena taimi, ina ia sauni e amata [le faigamalaga] i se taimi o le lapataiga; i le taimi e tasi sa ia auina atu se alii e fuaina le loloto o le aisa, sa ia foi mai, ma lipoti mai sa faaputuina i le maualuga o le luasefulu futu [6 m], ma o lona manatu o le a matou nonofo ai i le uafu i le umi o le lua vaiaso.”

Sa lofituina lenei tala i le vaega. Sa itiiti sapalai ma sa faigata ia tulaga. Sa faaopoopo le faamaumauina e Lusi Maki Samita o lana apoapoaiga i le Au Paia: “E te tautino atu e tuu atu lou faatuatua i le Atua, ma e mafai faapefea ona e lagona ia muimui ma tomumu e pei ona e faia! E sili atu le tou faigata i lo le fanau a Isaraelu; aua o ou uso nei o loo naunau pea mo a latou nofoa faalue, ma o le usoga perisitua o e sa ou faamoemoe e tumau ma malolosi, ua tautino mai latou te talitonu moni o le a latou matelaina i le oti ae latou te lei oo i le iuga o lo latou faigamalaga. Ma aisea e tupu ai lea mea? Pe ua leai ni a outou meaai? … O fea lou faatuatua? O fea lou talitonuga i le Atua? E te le mafai ea ona iloa o mea uma sa faia e ia, ma e na te pule aoao i galuega a ona lava aao? Ma ana faapea e sii ae uma e le Au Paia o latou loto i le tatalo i le Atua, ina ia mafai ona tatalaina le ala i o matou luma, semanu e faigofie mo ia ona nuti le aisa, ina ia i ai se taimi matou te malaga atu ai!”

Ata
Saints on boat

Ia, faamolemole matau ii le faatuatua maoae o Tina Samita—le auala na ia filifili ai e faatuatua i le Alii ma le ala sa ia talosaga ai le Au Paia faatasi ma ia ia le faalagolago lava i lo latou lava atamai:

“‘O lenei, uso e ma tuagane, afai o le a siiae e outou uma o outou manaoga i le lagi, ina ia mafai ona nuti le aisa, ma faasaolotoina i tatou, e moni lava e pei ona soifua o le Alii, o le a faia lava.’ Sa faalogoina i lena taimi se pao, e pei o le faititili ua pa. Sa alaga le kapeteni, ‘O tagata uma i lona tulaga.’ Sa vavae le aisa, ma tuua ai na o se ala mo le vaa, ma sa vaapiapi tele ma ao pasia e le vaa, o pakete o le uilivae sa saeia ma le leotele, lea sa faatasi ai i le poloaiga a le kapeteni, le tali atu a le auvaa, le pao o le aisa, ma le fetagisi ma le le mautonu o le au maimoa, sa tuuina atu se vaaiga matautia moni lava. E lei leva ona matou pasia le alavai ae toe tuufaatasia le asia, ma na tuua ai le usoga Collesville i Buffalo, ma le mafai ai ona mulimuli mai ia i matou.

“A o matou tuua le uafu, sa alaga se tasi o tagata maimoa, ‘O le vaega le la a le “Mamona”! Sa magoto le vaa le la i le vai i le loloto atu e iva inisi nai lo le taimi muamua, ma, matau mai, o le a ia magoto—e leai seisi mea e moni atu.’ E moni ai, o le latou mautinoa tele sa latou o sao ai i le ofisa o le [talafou] ma lolomiina sa matou magoto, ina ia matou taunuu mai i Fairport matou te faitau i pepa i le talafou o o matou lava maliu.”3

“Aua Le Faalagolago i Lou Lava Atamai”

“Ma i mea e te maua ia maua mai ai le malamalama,” po o le, faapea atu i se isi auala, “Ia e faatuatua ia Ieova ma lou loto atoa; a e aua le faalagolago i lou lava atamai” (Faataoto 3:5).

Ua ou matauina patino le faanoanoa ma le faatamaiaga faaletagata lava ia i luga o i latou e taulai atu i le “mauaina” ae le o le “malamalama” a le Alii. E foliga mai o i latou o e faalagolago i o latou lava atamai pe faalagolago i lima o le tagata e sili atu ona atiae se taulaiga lautele nai lo le faamasino tonu po o le fiafia i mea e maua mai faaletino, o le tulaga, o le pule, ma le matafaioi. Ae o le tausiaina o le “mauaina” e ogatusa ma le taitaiga faaletusitusiga paia o le “malamalama” o le a pulea ai lou manao faaletino. O le a faataga ai le talaaga talafeagai mo au gaoioiga o se sui manuia o le sosaiete ma o le malo a le Alii.

A o avea au o se tamaitiiti aoga e tumu i le faamoemoe, ou te manatua le faalogo ai i se faufautua faaaloalogia ma faamanuiaina o loo fautua mai, tatou te pulea ma le talafeagai sini e ala i le mulimuli i se faatulagaga o le “aoao, maua mai, auauna atu.” Sa aoao mai e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008) se mamanu e taitai atu i le faatuatuaina o le Alii ma le faalagolago atu ia te Ia nai lo i tatou lava. Sa ia faapea mai: “O i tatou taitoatasi e i ai ni tiutetauave taua se fa. Muamua, e i ai la tatou tiutetauave i o tatou aiga. Lona lua, e i ai la tatou tiutetauave taua i a tatou pule o galuega. Lona tolu, e i ai la tatou tiutetauave i le galuega a le Alii. Lona fa, e i ai la tatou tiutetauave ia i tatou lava.”

E tatau ona tatou faapaleniina. Sa fautua mai Peresitene Hinckley, tatou te faataunuuina nei tiutetauve taua e fa e ala i tatalo faaleaiga, afiafi faaleaiga, suesueina o tusitusiga paia faaleaiga, faamaoni ma tuuto i a tatou pule [o galuega], faataunuuina o a tatou tiutetauave o le Ekalesia, suesueina o tusitusiga paia faaletagata lava ia, malologa, mea faafiafia, ma le faamalosi tino.4

Sa fai mai le filisofia Amerika ma le tusi solo o Ralph Waldo Emerson, “O le taimi lenei, pei o isi taimi uma, o se taimi lelei tele, pe a tatou iloa le mea e faia ai.”5

O le mea e lelei ai, e le tau vaai le Au Paia o Aso e Gata Ai i tua atu ina ia iloa le mea e fai. Ma lou malamalama i se Tama Faalelagi alofa ma le ata sili o le fiafia, ua e maua le taiala mautu i le loloto o le vai. Ia, tuu foi au foe i le loloto ma alo malosi ma ia ogatusa.

I se lauga o le konafesi aoao, sa sii mai e Peresitene Monson mai le Faataoto, e pei ona ia faia muamua: “Ia e faatuatua ia Ieova ma lou loto atoa; a e aua le faalagolago i lou lava atamai. Ia e manatua o ia i ou ala uma, ona faatonuina ai lea e ia lava ou ala.” Ona ia saunoa mai lea, “O le tala lena o lou olaga.”6 Oka se olaga maoae e faataitai i ai.

O loo ia te au ni faamoemoega mo outou taitoatasi, e faapena foi le Tama ma le Alo. Ou te faaiu atu i le mea sa ou amata ai—ma le apoapoaiga o loo maua i le Faataoto: “Ma o mea uma e te maua e maua mai ai le malamalama.”

Ia maua mai le malamalama moni. O le a oo atu ia te oe lenei mea a o e iloaina le faalagolago atu i le suesue ma le tatalo, a o e faatumauina se tautinoga e auauna atu a o aoaoina ma mauaina, ma a o e le faalagolago ia te oe lava ae faatuatua ma faalagolago i le Alii.

Faamatalaga

  1. Robert D. Hales, “Making Righteous Choices at the Crossroads of Life,” Ensign, Nov. 1988, 10; faaopoopo le faamamafa.

  2. Tagai, mo se faataitaiga, Thomas S. Monson, “Se Upu i le Faaiuga,” Liahona, Me 2010, 112.

  3. Lucy Mack Smith, History of Joseph Smith by His Mother, Lucy Mack Smith (1979), tagai 195–99, 202–205; faaopoopo le faamamafa.

  4. Tagai Gordon B. Hinckley, “Olioli i le Avanoa e Galue ma Auauna Atu Ai,” Fonotaga Faaleaoaoga a Taitai i le Lalolagi Atoa, 21 Iuni, 2003, 22, 23.

  5. Ralph Waldo Emerson, i le “The American Scholar,” se lauga na tuuina atu i le aso 31 o Aok, 1837, i le Iunivesite o Cambridge.

  6. Thomas S. Monson, “Se Upu i le Faaiuga,” 112; sii mai Faataoto 3:5–6.

Lolomi