2017
Mataupu Faavae Faavaloaga o le Faamaoni
January 2017


Mataupu Faavae Faavaloaga o le Faamaoni

Mai se saunoaga i le faigalotu, “Where Will You Be in 20 Years? [O Fea o le a E I Ai i le 20 Tausaga?]” na tuuina atu i le Iunivesite o Polika Iaga–Idaho i le aso 15 Me, 2012. Mo le tusiga atoa i le gagana Peretania, alu i le web.byui.edu/devotionalsandspeeches.

O a ni faaiuga ma tautinoga e tatau ona e faia i le taimi nei ma le lumanai o le a fesoasoani e te tumau faamaoni ai?

Ata
Woman reading

Ua silia ma le 20 tausaga ua mavae, na faamaeaina ai lau auaunaga o se peresitene o le misiona i Amerika i Saute. Sa ma vaaia ma lou toalua o, Rhonda, ni taimi matagofie o le olioli faapea foi ma mafatiaga faavauvau i olaga o a maua faifeautalai i le 20 tausaga mai lena taimi.

O le toatele lava o a maua faifeautalai ua faamauina ma le fiafia i le malumalu, tausia ni fanau amiotonu ma auina atu i latou i ni misiona, ma auauna atu ma le faamaoni i ausilali a le Ekalesia ma valaauga o le perisitua. Ae peitai, o nisi, ua le o toe toaaga mai, o nisi na faaipoipo ma ua toe tetea, ma o nisi ua tape igoa mai le Ekalesia.

O le a le mea na faia le eseesega i olaga o a maua faiafeautalai na i ai? O le a se mea e ono ese se faiga e nisi o i latou e aloese mai ai i faanoanoaga faaletagata lava ia? Ae a oe? O fea o le a e i ai i le 20 tausaga? O a ni faaiuga ma tautinoga e tatau ona e faia i le taimi nei ma le lumanai o le a fesoasoani e te tumau faamaoni ai?

Ou te fautua atu ni mataupu faavae e 10 lea o le a fesoasoani ia te oe.

1 Faaauau Pea ona Fafagaina Lau Molimau

O aafiaga ua faatumulia e le Agaga lea e tupu i se misiona e faatulagaina ai se faavae o le faatuatua lea e mafai ona faamanuiaina ai oe i lou olaga atoa. O lena faavae o le faatuatua ua na o le faatamala po o le agasala e mafai ona faavaivai ai.

Talu ai nei sa ou faatalanoaina ai se faifeautalai ua toe foi mai ua le o toe toaga ma sa tautino mai ua leai sona faatuatua. Sa ou fesili atu ia te ia pe o ia tatalo ma faitauina le Tusi a Mamona e pei ona sa ia faia ao faifeautalai. Sa ia fai mai na te le o faia ona ua leai sona faatuatua ia Iosefa Samita.

Sa musuia a’u e fai atu le fesili lenei: “O e matamata i ata ponokalafi?” Sa ia tali mai ioe. Sa ou fai atu ia te ia e leitioa ua leiloa ai lana molimau.

Sa ou tau atu i ai o se molimau o le Agaga Paia lea o loo molimau mai i o tatou agaga e uiga i le moni o le talalelei ma le Ekalesia toefuataiina. A tatou le tatalo ma suesue i tusitusiga paia, o le a faavaivaia le faatosinaga a le Agaga i o tatou olaga, ma faavaivai ai lo tatou tetee atu i faaosoosoga. A tatou agasala ma ua le mama, ua tatou le mauaina atoa le mafutaga a le Agaga Paia. A aunoa ma le molimau faifaipea a le Agaga, o le a faigofie ona amata ona tatou faapea ifo e leai sa tatou molimau ma masalo e lei i ai lava.

E tatau ona faaauau pea ona fafagaina la tatou molimau. O lena fafagaina e sau mai le tatalo a le tagata lava ia, suesue i tusitusiga paia i aso uma—aemaise lava le Tusi a Mamona—ma auauna atu i le Ekalesia i lo tatou olaga atoa.

2 Mulimuli i le Fautuaga a Perofeta ma Aposetolo Soifua

O le a ou toe faamanatuina atu ni fautuaga faavaloaga lea e mafai ona fesoasoani ia te oe ina ia maua se faaipoipoga fiafia, se aiga faamaoni, ma se olaga faamanuiaina. Ou te faatatau atu i le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi.” O le a ou faasoaina atu nisi o vaega taua o lena folafolaga, lea na lolomia ma faasalalauina atu e le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le 1995. Tatou te lagolagoina nei Uso o ni perofeta, tagata vaai, ma tali faaaliga. O i latou o fofoga taumomoli mo le Atua i Lana fanau i le lalolagi.

I le aso na toefuataina ai le Ekalesia, sa fetalai atu le Atua e faatatau i Lana perofeta, faapea atu “O lana upu ia outou talia, e pei lava ua mai i lou lava gutu, i le onosai ma le faatuatua atoa.” Ona folafola mai lea e le Alii o faamanuiaga faaletino ma faamanuiaga e faavavau pe a tatou mulimuli i le fautuaga a perofeta: “Aua o le faia o nei mea o le a le manumalo ai faitotoa o seoli ia te outou; ioe, a e tafieseina e le Alii le Atua le malosi o le pogisa mai o outou luma, ma luluina le lagi mo lo outou lelei, atoa ma le mamalu o lona suafa (MF&F 21:5–6).

O se faamanuiaga matagofie lea i nei taimi faigata.

3 Ia Faamauina i le Malumalu Ma Tausi Au Feagaiga

Ata
Couple outside temple

LUGA: ATA NA PUEINA I FAFO O LE MALUMALU O MANILA FILIPAINA

Ua folafola mai e perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga “o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai ua faauuina e le Atua ma o le aiga e totonugalemu i le fuafuaga a le Foafoa mo le taunuuga e faavavau o Ana fanau. Sa latou faaopoopo mai: “O le fuafuaga paia o le fiafia, ua mafai ai ona faaauau fegalegaleaiga faaleaiga i tala atu o le tuugamau. Ua mafai i sauniga paia ma feagaiga ua maua i malumalu paia ona toe foi atu ai tagata taitoatasi i le afioaga o le Atua ma toe faatasia ai aiga e faavavau.”1

O le filifiliga sili ona taua e te faia i le olaga “o le faaipoipo lea i le tagata sao, i le nofoaga sao, e ala i le pule sao”2 ona tausia lea o au feagaiga o le malumalu. E leai se faaeaga e aunoa ma se faamauga faalemalumalu.

Ina ia agavaa mo le faaeaga, e tatau ona ulu atu ia ulugalii i le “feagaiga fou ma faavavau, ma e [tatau ona] faamauina i luga o i laua e le Agaga Paia o folafolaga, e ala mai ia te ia o le ua faauuina”—o le perofeta [soifua]. Afai tatou te tausia a tatou feagaiga o le malumalu, o le a tatou “mautofi i nofoalii, malo, itumalo, ma mana, ma puleaga, o mea maualuluga uma ma loloto … ma mamalu i mea uma, … o le mamalu lea o le atoatoaga ma le faaauauina o fanau e faavavau ma faavavau lava” (MF&F 132:19; tagai foi i le fuaiupu e 7).

O loo aofia i se faamauga o le malumalu se folafolaga o faamanuiaga faavavau i le isi olaga ma e faateleina ai le avanoa o se faaipoipoga fiafia i lenei olaga. I le avea ai ma se atalii po o se afafine faapaiaina a le Atua, ua e osi feaigaiga e sau i le lalolagi i lenei vaitaimi e fausia le malo o le Atua. O lena fausiga o le malo e aofia lau lava faaipoipoga i le malumalu.

4 Faipaaga ma le Atua i le Aumaia o Ana Fanau Agaga i le Lalolagi

Ata
Family with child on bike

Ua tau mai e le folafolaga: “O le uluai poloaiga na tuuina e le Atua ia Atamu ma Eva, e faatatau i lo la agavaa mo le tulaga faamātua, o se tane ma se ava. Matou te ta’utino atu o le poloaiga a le Atua i Lana fanau ia fanafanau ma uluuluola i le lalolagi, ua faamalosia ma faatumauina.”

O aiga i nei vaitaimi ua toalaiti atu nai lo le le augatupulaga ua mavae atu—e oo lava i aiga a le AAG. E mafai lava pea ona tatou sailia ni mafuaaga e fetuunaia ai le tolopoina po o le faaitiitia o le aofai o tamaiti ua tatou maua. Mo se faataitaiga, “E tatau ona tatou faauu muamua” po o le “E tatau ona tatou maua se galuega sili atu ina ia tele atili ai a tatou tupe” po o le “Aisea o le a aveesea ai le manaia o le faaipoipoga i le i ai o ni tamaiti?”

Ua faamanuiaina oe i se molimau o le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. Ua e maua faamanuiaga o le faavavau e ofa atu i lau fanau. Aua e te faamamafaina le manatu faapea e tatau ona e saunia mea uma faaletino. O le meaalofa silisili e te ofaina atu i lau fanau o le mauaina lea o mea uma faaleagaga i le malo o le Atua.

A lua fefautuaai ma le agaga tatalo ma lou toalua e uiga i le mauaina o se fanau, ia manatua o oe o le talavou tautupu. Faamolemole aua le faagaloina le Atua mai au faiga filifiliga. Faasoa atu lena aia tatau e fanau ai ma le toatele o atalii ma afafine agaga ao sauni le Atua e auina atu i lou aiga. Aua o le mea moni lava, o nei fanau o Ana fanau ia ao lei avea ma au fanau.

O le i ai o le faatuatua i le Atua ma Ana afioga faavaloaga, agai i luma e aunoa ma se alofaga po o le le mautonu ma fatu sou lava aiga e faavavau.

5 Aua Nei Aafia i Ponokalafi po o Nisi Amioga Le Mama

Ua faaauau pea le folafolaga, “Ua i ai i fanau le aia e fananau mai ai i totonu o noataga o le faaipoipoga a ni matua, ma ia tausi ae e se tama ma se tina o e e faamamaluina tautoga faaleulugalii ma le faamaoni a’ia’i atoa.”

O le faamaoni a’ia’i o lona uiga o le faamaoni faaletino faapea foi ma le faalelagona i lou toalua. O fegalegaleaiga faaponokalafi ma luga o le initoneti o ni faataitaiga ia o le le faamaoni a’ia’i faalelagona. Afai ae gauai atu se tane po o se ava i ponokalafi, ua ia solia se talitonuga paia o le natura sili ona taua. Ua lagona e le toalua o loo nofomama le faalataina. O le a faaleagaina le taitonuga ma le faatuatuaga i le faaipoipoga. O le taunuuga o ponokalafi o le mulilua lea.

Ou te faasoa atu ni lagona mai se tama o le na faamauina i le malumalu ae na maumau lona aiga ona o ponokalafi ma se fegalegaleaiga i luga o le initoneti ma se tamaitai. Ma le faanoanoa sa ia tusi ai: “Ou te lei usitaia upu na tuuina mai ia te a’u i lo’u faamanuiaga faapeteriaka, lea na tau mai ai e leai se mana ia Satani i lo’u olaga sei vagana ai ua ou tuuina atu ia te ia. Sa ou tuuina atu ia te ia, ma sa ia aveina lemu ma le mautinoa ma faaaogaina lena mana e faatamaia ai lo’u olaga ma lo’u toalua ma la’u fanau. Sa ou alofa ia i latou ma lo’u loto atoa ma o loo ou alofa pea ia i latou ma e le mavae lou alofa i ai, ae sa le lava lena alofa e faatoilalo ai le mana sa ou tuuina atu ma le malie i ai ia Satani e faatamaia ai lo’u olaga. Ua saunia [mo i tatou] e aoaoga a le Ekalesia se auala e toe foi atu ai o se aiga ua faamauina mo le olaga nei ma le faavavau atoa i lo tatou Tama Faalelagi, pe ana ou faalogo lava ma usitaia, ae i le iuga lava ou te lei usitai.”

E maeu lea mea matautia.

6 Aoao Atu ma Ola i le Talalelei i Lou Aiga

Ua aoao mai e le folafolaga ia i tatou mea e tatau ona tatou faia ina ia fiafia ai i o tatou aiga. “E maua le fiafia i le olaga faaleaiga pe a faavae i aoaoga a le Alii o Iesu Keriso. O faaipoipoga ma aiga manuia, e faavae ma tumau i mataupu faavae o le faatuatua, tatalo, salamo, faamagaloga, faaaloalo, alofa, agalelei, galuega, ma gaoioiga faafiafia tuufaatasi.”

Ao avea i maua ma lo’u toalua o se ulugalii faaipoipo talavou, sa ma taumafai pea lava pea e faavaeina se mausa mautu o le faitauina faatasi o tusitusiga paia i aso uma o se aiga. Ina ua pe tusa ma le fitu tausaga o le ma ulumatua, na iu lava ina mafai ona avea ma se ma mausa o aso taitasi. O le faitauina o le mea muamua lava i le taeao, sa matou faaauauina ma le faamaoni mai lena taimi e agai atu i luma. Na mautu loa le mausa ma isi tamaiti, sa naunau le fanau laiti ifo ia auai ao amata ona latou tuputupu ae. O le tele o taimi e tatau ona matou faitau ao lei ta le 6 i le taeao ona o le seminare i le vaveao.

Ua i ai i ulugalii ua faaipoipo talavou se tulaga o le amataina o a latou lava uiga masani amiotonu faaleaiga—o le faia o suesuega o tusitusiga paia faaleaiga i aso taitasi, faia o tatalo faaleaiga, ma le saunia o a latou fanau mo misiona ma faaipoipoga faalemalumalu.

7 Famamalu i Matafaioi o le Tama ma le Tina i le Tausiga o Fanau

Ata
Family in Uruguay

Ua faasoa mai foi e le folafolaga nisi o fautuaga taua e uiga i le tausiga o fanau: “O le uluai matafaioi a tina o le faafaileleina lea o a latou fanau. O nei matafaioi paia, e ao i tamā ma tina ona fesoasoani le tasi i le isi o se paaga tutusa.

Atonu o nisi taimi e lagona ai e se tasi o matua le faapea o ia e sili atu le agavaa i le tausiga ma le aoaiina o le fanau. Ua aoao mai pea lava pea perofeta o lenei tisipenisione faapea o tane ma ava ua avea ma se paaga i le faaipoipoga, o faaiuga uma e faatatau i le aiga e tatau ona la faia faatasi ma le lotogatasi.

O paaga tutusa e tatau ona avea ma paaga tutusa. Fefautuaai faatasi ma tatalo faatasi. Ia taialaina e le Agaga ina ia iloa le auala sili ona aoga e tausia faatasi ai la oulua fanau. O o latou taunuuga e faavavau o le a aafia e a oulua faaiuga.

8 Faaaoga Lou Faitalia Tatau e Filifili ai e Mulimuli i le Faaola.

O le faaiuga po o fea o le a e i ai i le 20 tausaga po o le 20 seneturi e fitoitonu lava ia te oe. Ua e saoloto e filifili; ae peitai, o taunuuga e faavavau e sau mai au filifiliga. Ona o le Togiola a le Faaola, “ua togiolaina [le tagata] mai le paʼū [ma] ua latou saoloto ai e faavavau i le iloa o le lelei mai le leaga; e fai mo i latou lava ae lē faamalosia, vagana ai i le faasalaga a le tulafono i le aso tele ma le mulimuli, e tusa ma poloaiga ua tuuina mai e le Atua.

“O le mea lea, ua saoloto tagata … e filifili le saolotoga ma le ola e faavavau, e ala i le Puluvaga sili o tagata uma, pe filifili le faatagataotauaina ma le oti, e tusa ma le faatagataotauaina ma le mana o le tiapolo; ona ua saili o ia ia pagatia tagata uma e pei o ia lava” (2 Nifae 2:26–27; faaopoopo le faamamafa).

E ita Satani ia te oe ona o le tagata o e i ai ma e manao e sui ia te oe. Na te manao e faatiga ia te oe, e pei o ia. O Iesu Keriso e alofa ia te oe. Na Ia totogiina le tau mo au agasala. Na Ia foai mai Lona soifua mo oe. Ua Ia valaauliaina oe e mulimuli atu ia te Ia ma ia salamo, pe a tatau ai. A o e filifili e mulimuli i le Faaola, o le a e maua le “olioli i lenei soifuaga ma le soifuaga e faavavau i le lalolagi a sau.”3

9 Atiinae Ae le Faatuatua e Tumau ai e oo i le Iuga

Ata
Family praying

E oo mai le faatuatua pe a fai ua e liua atu i le Alii. Sa aoao mai le perofeta o Nifae: “O le mea lea, e tatau ai ona outou fetaomi atu i luma ma le tumau ia Keriso, ma se susulu atoatoa o le faamoemoe, ma le alofa i le Atua ma tagata uma. O le mea lea, afai o le a outou fetaomi atu i luma, ma taumamafa fiafia i le afioga a Keriso, ma tumau e oo i le iuga, faauta, ua faapea ona fetalai mai le Tama: o le a outou maua le ola e faavavau” (2 Nifae 31:20).

Sa saunoa talu ai nei Peresitene Thomas S. Monson i le konafesi aoao, “E i ai le faamoemoe i le lumanai, pei foi o o outou faatuatua.”4 E aofia ai i lena mea le faatuatua ia tumau ai ma faatoilalo ia faigata uma, e aofia ai ma solitulafono, faalata, ma faanoanoaga. O lou faatuatua ina ia tumau o le a iloa ai lou taunuuga, e oo lava i lou taunuuga e faavavau.

10 Gauai Atu Lou Loto i le Finagalo o le Atua

Ou te tatalo ua uunaia e le Atua lou agaga ma se manaoga ina ia faia le mea sili ma ia faaauau ai lava ma ia mulimuli i le fautuaga a o tatou perofeta soifua. Ou te faamoemoe ua e lagona se manaoga ina ia faamalosia lau tautinoga ia avea ma tagata ua uma ona muai faauuina e le Atua ia avea ai oe.

“Uso e [ma tuafafine], tatou te lē o atu pea ea i lenei savali sili? O atu i luma ae lē o le solomuli. Lototetele, … o atu pea, o atu pea i le manumalo! … O lea, ia tatou osi atu, o se ekalesia ma se nuu, ma se Au Paia o Aso e Gata Ai, se taulaga i le Alii i le amiotonu” (MF&F 128:22, 24).

O le a lena taulaga e mafai ona e tuuina atu toatasi i le Atua? O le meaalofa lea e tasi Na te le manaomia mai ia te oe. O le ositaulagaina lea o lou loto ina ia gauai atu i Lona finagalo. O le tuuina atu lea o lou faitalia i luga o le fata faitaulaga mo le taulaga a le tagata lava ia.

O se tasi o Lectures on Faith, na saunia e le Usoga anamua i lenei tisipenisione, e faapea: “O se lotu e le manaomia le ositaulagaina o mea uma, e le taitai ona lava le malosi e maua ai le faatuatua e tatau ai mo le ola ma le faaolataga.”5

O lou faitalia o le mea lea e tasi o oe lava e anaina ma e mafai ona e tuuina atu o se taulaga i le Atua. O le ofo fua atu o lou loto mo Lona finagalo, o le a e avea ai faapei o Ia.

Ou te faaiu ma la’u molimau e uiga i le Faaola. I le tulaga o loo e faatino ai le faatuatua ia Iesu Keriso, gauai atu lou loto i le finagalo o le Atua, mulimuli i fautuaga a Ana perofeta, ma usiusitai i musumusuga a le Agaga, o le a e faamaoni, fiafia, ma faamanuiaina.

Faamatalaga

  1. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,”Liahona, Nov. 2010, 129; faaopoopo le faamamafa.

  2. Bruce R. McConkie, “Agency or Inspiration?” New Era Nov. 1975, 38).

  3. Gordon B. Hinckley, Caesar, Circus, or Christ? Brigham Young University Speeches of the Year (Oct. 26, 1965), 8; tagai foi ia Russell M. Nelson, “Malosi Faaleagaga,” Liahona, Ian. 1998, 19.

  4. Thomas S. Monson, “Ia Outou Lototetele,” Liahona, Me 2009, 89.

  5. Lectures on Faith (1985), 69.

Lolomi