2017
ʻAonga ʻa e Tatalí
March 2017


ʻAonga ʻa e Tatalí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Tekisisi, USA.

Ko e hā ʻoku ʻikai lava ai ke u papitaiso he taimi ní?

“Ke toe papitaiso ʻo hangē ko Sīsuú … ko e meʻa pē ia ʻoku ou loto ke faí” (Children’s Songbook, 104).

Naʻe fanongonongo ʻe Sisitā Liti, “Ko e ʻaho ní te tau ako ha hiva foʻou.” “ʻOku ui ‘Ko Hoku Papitaisó.’ Mou kuikui kātoa ʻo fanongo ki he fasí.”

Naʻá ku kuikui hoku matá pea fiemālie ʻi hoku seá. Naʻe kamata ke tā ʻe he tokotaha tā pianó ha fasi naʻe ongo nonga mo fakafiemālie ʻo hangē ko e tafe ʻo ha vaí. Naʻe kamata leva ke hiva ʻe Sisitā Liti: “Ne hāʻele mai ʻa Sisū kia Sione ʻi Siuteá. Papitaiso fakauku ʻi he vai ko Soataní.

Naʻá ku ongoʻi ha loʻimata ʻoku tafe hifo ʻi hoku kouʻahé. Naʻá ku feinga ke holo fakavave ia naʻa sio mai e Fineʻeikí, ka naʻe tōmui. Ko e Fineʻeikí naʻe palesiteni Palaimelí, pea naʻá ne sio maʻu pē ʻo ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē. Naʻá ku sio ki he Fineʻeikí ʻokú ne malimali fakaʻofaʻia mai. Naʻá ne ʻiloʻi e ʻuhinga ne u tangi aí.

ʻI heʻemau foki ki ʻapi ʻi he tuku ʻa e lotú, naʻe ngūngū pē ʻe heʻeku tokoua siʻisiʻi ko Sulí ʻa e foʻi hivá ʻo aʻu ki ʻapi. Naʻa ku fakalongolongo pē.

“ʻOkú ke fie tā valivali mo au?” Ko e fehuʻi mai ia ʻe Suli ʻi heʻemau aʻu ki ʻapí.

Ne u kalokalo ange. “Mahalo pē ʻanai. ʻOku ʻi ai e meʻa ke u ʻuluaki fakahoko.”

Naʻá ku maʻu ʻa e Tangataʻeikí ki he loto falé. Naʻá ne tangutu ʻi he sea ʻokú ne saiʻia taha aí mo ha tohi ʻi hono fungá. Naʻá ne manako ke lautohi lolotonga ʻeku ʻalu mo Suli mo e Fineʻeikí ki he lotú.

Ne u fakatau ʻeku mānavá. “Teti?” Ko au atu ia. “ʻE lava ke u papitaiso?”

Naʻe tāpuniʻi ʻe he Tangataʻeikí ʻene tohí pea kole mai ke u tangutu hono tafaʻakí.

“ʻOiauē, Seiti. Kuó ta ʻosi talanoa ki he meʻa ko ʻení. ʻOku ou kei tali ʻikai pē,” ko ʻene talí mai ia.

“Ka ʻoku ou fuʻu fie papi au ia!” Ko au atu ia. “Kuo fuoloa e hoko hoku taʻu valú, pea kuó u faʻa fakakaukau pē ki ai. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni e Siasí, pea ko e fuoloa ange ʻeku tatalí, ko e lahi ange ia ʻeku ʻiloʻi ʻoku ou fie papitaisó.”

Naʻe kalokalo pē ʻe he Tangataʻeikí hono ʻulú. “ʻOku ou pehē ʻokú ke fuʻu kei siʻi ke fai ha fakakaukau lahi pehē. Ka ʻokú ke ʻiloʻi pē ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.”

Ne u pehē ange “ʻOku ou ʻiloʻi.” Naʻá ku ʻiloʻi naʻe fie maʻu ʻe he Tangataʻeikí ʻa e lelei tahá moʻoku. Naʻe ʻikai pē ke ne pehē ʻoku ou mateuteu ke fai ʻa e fili ko ʻení.

Ne u lele ki hoku lokí ʻo punou hoku ʻulú. Ne u lotu fakamātoato ʻo lahi ange ia ʻi ha toe taimi kimuʻa. “Tamai Hēvani, ʻoku ou fuʻu fie papitaiso ʻaupito. Kātaki ʻo tokoni ke mahino ki he Tangataʻeikí.”

ʻI he kamatá naʻe ʻikai ha meʻa ʻe hoko, ka naʻá ku kei tūʻulutui pē. Naʻe ongo mai e fasi ʻo e “Ko Hoku Papitaisó” ki heʻeku fakakaukaú. Naʻe hili ha kiʻi taimi mei ai, naʻe ʻikai ke u toe ongoʻi loto-mamahi. Ka naʻá ku ongoʻi pē ha loto-fiemalie. Naʻá ku kamata fakakaukau ki he ngaahi meʻa kotoa pē te u lava ʻo faí, neongo ʻoku teʻeki ke u papitaiso.

Te u lava ʻo hoko atu pē ʻeku lotú mo kei ʻalu pē ki he Palaimelí. Te u lava ʻo hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga kia Suli, pea mahalo te u lava ʻo kole ki he Fineʻeikí ke ʻaukai maʻaku ʻi he uike kahaʻú.

Ne u kei maʻu pē ʻa e ongoʻi loto-fiemālie ko iá ʻi heʻeku maʻu meʻatokoni efiafí. Naʻe ʻikai ke u ʻilo pe ko ʻafē, ka naʻe pau pē ke u papitaiso ʻi ha ʻaho. Pea ʻe ʻaonga leva ʻeku tatalí.

Naʻe hili ha māhina ʻe ono mei ai, naʻe fakangofua ʻe he tangataʻeikí ke papitaiso ʻa Seiti ʻi he ʻosi ha ʻaho ʻe ua ʻo e hoko hono taʻu hivá.

Paaki