2017
Ko e Mana ʻi he Mōmeniti Fakaʻosí
March 2017


Ko e Mana ʻi he Mōmeniti Fakaʻosí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻAlakua, Venesuela.

Naʻá ku kei talavou, ʻikai ha taukei, pea nounou e taimí. ʻE lava nai ʻe ha kiʻi lotu nounou ʻo fakahoko moʻoni ha mana?

ʻI hoku taʻu 16, naʻá ku ako ʻi ha kolisi ako fakatekinikale ke maʻu haʻaku mataʻitohi fakaako ʻi he ngāue fakaʻuhilá. Naʻe kau ʻi he tuʻutuʻuni ki he mataʻitohi fakaakó ʻa e pau ke u fakakakato ha akoako ngāue ʻi ha kautaha fakalotofonua ʻo feʻunga mo ha ʻaho ʻe 30 ke fakahā ai ʻeku taukei fakatekinikalé.

Naʻá ku akoako ngāue ʻi ha kautaha ʻoku ngaohi e ʻū koloa pepá. Naʻe kamata ke fakautuutu ʻeku fakaʻamu ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, pea ʻe tokoni ʻa e ngāue ko ʻení ke u maʻu ai ha paʻanga feʻunga ke u ʻalu. Naʻe toko tolu ʻemau kau akoako ngāué, ka ʻe fili pē ʻe he kautahá ha toko taha ki he lakanga taimi kakató.

Naʻe ʻi ai ha mīsini ʻa e kautahá naʻe maumau. Ko e taimi naʻe kei ngāue lelei ai ʻa e mīsiní, te ne lava ʻe ia ʻo fakahoko ʻa e ngāue ʻoku tatau hono lahí mo ha ngāue ʻo ha mīsini tatau pē ʻe tolu. Kuo fuoloa taimi ʻa e teʻeki ke ngāue ʻa e mīsini ko ʻení, pea naʻe fakatau mai ʻe he kautahá ha ngaahi kongokonga mei muli ke fetongi ʻaki—ka naʻe ʻikai pē ke ngāue ia. Naʻá ku tali ʻa e pole ke fakaleleiʻi iá.

ʻĪmisi
Circuit board

Tā fakatātā ʻe David Curtis

Naʻá ku fakamoleki ha taimi lahi ʻi he ʻaho ki he ʻaho ki hono ako ʻo e mīsiní. Ka naʻe faingataʻa, pea ʻoku ʻikai faingofua ke fakakaukauʻi ʻa e ʻuhinga naʻe maumau aí ʻi he foʻi ʻaho pē ʻe 30, kae tautautefito ki ha taha ʻoku ʻikai hano taukei hangē ko aú. Neongo iá, naʻá ku ongoʻi pē te u lava. Naʻá ku lau ʻa e ngaahi talanoa mei he makasini Liahoná ʻi he ʻaho taki taha peá u lotu ki heʻeku Tamai Hēvaní kimuʻa peá u ʻalu ki he ngāué. Naʻá ku kamata maheni foki mo ʻeku pule ngāué, ko ha taukei ia ʻi he ʻenisinia ʻuhilá, ʻa ia naʻá ne kole ha ngofua moʻoku ke u ʻalu mo ha ngaahi tatau ʻo e mapé ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké. Naʻá ku ako fakamātoato ia.

ʻI he ofi ki he fakaʻosinga ʻo e akoako ngāué, naʻe fakaʻosi heʻeku ongo kaungāako ngāué ʻa ʻena ngāué pea naʻe fakalalahi ʻeku ongoʻi loto-hohaʻá. Ka naʻe ʻikai ʻaupito ke u teitei tālaʻa, neongo e ngaahi fakalotosiʻí (mo e manukí). Naʻe vave e aʻu ʻa e taimí ki he Falaite fakaʻosi ʻo ʻemau akoako ngāué. Neongo naʻá ku fakapapauʻi e ngaahi palopalema ʻe niʻihi, ka naʻe ʻikai pē ke ngāue e mīsiní ia. Naʻá ku ongoʻi loto-falala ʻe vave pē haʻaku ʻilo e palopalemá, ne u talaange ki heʻeku pule ngāué kapau te u maʻu ha ngofua ke u ngāue ʻi he Tokonakí, ʻe lava ʻa e mīsiní ʻo sai ki he Mōnité.

Naʻe fuʻu ʻohovale ʻeku pule ngāué ʻi heʻeku leá ʻo ne kole ai ha ngofua mei he palesiteni ʻo e kautahá. Naʻe talamai leva ʻe heʻeku pule ngāué te mau ngāue toko tolu he ʻaho hono hokó—ko e palesiteni ʻo e kautahá, ko ʻeku pule ngāué, pea mo au—te mau ngāue ʻo tuku pē ʻi he hoʻataá. “Ko kitautolu toko tolu?” Naʻá ku fehuʻi ange. Naʻá ne fakamatala mai ko e palesiteni ʻo e kautahá, ko ha ʻenisinia ʻuhila ia, ʻokú ne fieʻilo ki heʻeku ngāué koeʻuhí kuo tā tuʻolahi e feinga ke ngaohi e mīsiní mo e ʻikai pē ha ola lelei pea kuo foʻi mo ia ʻi hono fakaleleiʻí.

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻá ku fuʻu tailiili ke ngāue fakataha mo ha ongo ʻenisinia taukei. Naʻá ku kei siʻi pea ʻikai ha taukei. Ka neongo iá, naʻá na kole ke na hoko ko haʻaku ongo tokoni; naʻá ku ongoʻi taʻefiemālie, ka ʻi he taimi tatau, naʻá ku ongoʻi monūʻia.

ʻI ha ngaahi miniti siʻi pea hokosia ʻemau taimi tukú naʻe fakatokangaʻi ʻe he palesitení mo ʻeku pule ngāué kuo mātenga-ʻi-vao-kakā siʻemau feingá. Naʻá ku poaki ke u ʻalu ki he fale mālōloó . Naʻá ku tūʻulutui peá u lotu ki he Tamaí ʻi he loto vilitaki moʻoni. Ne u ongoʻi ha mālohi naʻe ʻikai mafakamatalaʻi pea fakaofo. Ne u kole kiate Ia ha tokoni ke u maʻu ʻa e ngāué koeʻuhí ʻe tokoni ia ke u totongi ʻaki ʻeku ngāue fakafaifekaú.

Ne u hū mai ki tuʻa mei he fale mālōloó mo e ongoʻi fiefia lahi; ka ʻi he taimi ko iá naʻe ʻosi fakamāʻopoʻopo ʻe heʻeku ongo tokoní ʻa e mīsiní mo e meʻangāué. Naʻá ku toe fakaava hake ʻa e misiní ʻo sio fakalelei ki he kaati fakaʻuhila ʻe 15 ʻi lotó. Ne u fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai ha kiʻi foʻi pine siʻisiʻi ʻe taha ʻi he ʻū pine ʻe 4,000 ʻi he mīsiní ʻoku ʻikai ke fehokotaki ki he kaatí. Naʻá ku fakafehokotaki ia, fokotuʻu ki hono tuʻuʻangá, pea fakamoʻui e mīsiní. Ne ngāue lelei ia! Ko ha mana ia.

Ko ha taimi fakangalongataʻa mo fakafiefia ia. Ne fāʻofua kiate au ʻeku pulé, pea lulululu kiate au ʻa e palesiteni ʻo e kautahá mo talamonū fiefia mai kiate au.

Naʻá ku lava ʻo ngāue ʻi he kautaha ko iá ʻi ha meimei taʻu ʻe ua, fakahū e paʻanga ne u fie maʻú, pea fakahoko e ngāue fakafaifekau ne u fiu tatali ki aí. ʻI heʻeku fakamatala ki he palesiteni ʻo e kautahá ʻa e ʻuhinga ʻoku ou mavahe aí, naʻá ne pōpoaki fakamāvae kiate au ʻo pehē “ʻOkú ke ʻosi ʻiloʻi pē ʻe feituʻu ke ke foki mai ʻo ngāue aí ʻo ka ʻosi hoʻo ngāue fakafaifekaú. ʻOku ou fakatauange te ke lavameʻa kāfakafa.”

Naʻe fakahā mai ʻe he aʻusia ko ʻení ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe faingataʻa ki he ʻOtuá. Kapau he ʻikai ke tau tālafili, ʻe fakahā kiate kitautolu ʻa e ngaahi maná, ka ʻi he hili hono ʻahiʻahiʻi ʻetau tuí—ʻo aʻu pē ki he mōmeniti fakaʻosí. ʻIo, ko e moʻoni ʻoku hoko ʻa e ngaahi maná.

ʻĪmisi
Circuit board

Paaki