2017
Faiako ʻAʻahí, Hisitōlia Fakafāmilí, mo e Ngaahi Faʻeé
March 2017


Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Faiako ʻAʻahí, Hisitōlia Fakafāmilí, mo e Ngaahi Faʻeé

ʻĪmisi
Photo and letters

Ne u kau ki he Siasí ʻi hoku taʻu 20. Naʻe taimi nounou mei ai naʻá ku mali mo ha tangata mei he uōtí, pea naʻá ma hiki koeʻuhí ko e ngāué. Naʻe fāʻeleʻi homa foha ʻuluakí ʻi hoku taʻu 22. Neongo naʻa mau nofo ʻi he ngataʻanga ʻo e ʻēlia ʻo e uōtí ʻi he taimí ko iá, ka naʻe toutou ʻaʻahi mai ʻeku ongo faiako ʻaʻahí kiate au.

Koeʻuhí ko ha faʻē kei siʻi au ʻi he taimi ko iá, naʻá ku fakakaukau ai ʻoku fie maʻu ke u fetuʻutaki ki heʻeku faʻeé. Ka kuó u motuhi ha toe fetuʻutaki mo ia ʻi he taʻu ʻe valu kuohilí ʻi he taimi naʻe vete-mali ai ʻeku ongomātuʻá. Ko e taimi kotoa pē naʻe ʻaʻahi mai ai ʻeku ongo faiako ʻaʻahí, naʻa mau talanoa ʻo kau ki ai, pea ne u ongoʻi ʻa e vivili mai ʻa e Laumālié ke u fakahoko ʻa e ngāue faingataʻa ko ʻení.

Naʻa mau aleaʻi ʻa e founga te u lava ai ke toe kamata foʻou ʻeku fetuʻutaki mo ʻeku faʻeé koeʻuhí ʻoku ʻikai ke ne kau ki he Siasí. Kuo lahi fau ʻa e liliu kuo hoko ki heʻeku moʻuí ʻi he taʻu ʻe valu ʻo ʻema taʻe-fetuʻutakí. Koeʻuhí ko e ueʻi mālohi ʻa e Laumālié, naʻá ku fakakaukau ai ke u ʻuluaki fetuʻutaki ki he faʻē ʻeku faʻeé. Naʻe kui ʻeku kui fefiné, pea ko ʻene ʻū meilí naʻe ʻave ia ki he tokoua ʻeku faʻeé naʻá ne tokangaʻi iá.

Naʻe fakaofo ʻeku maʻu ha tali ki heʻeku tohí, pea naʻa mau ʻalu ʻo ʻaʻahi ki heʻeku kui fefiné mo e tokoua ʻeku faʻeé. Naʻe fakafiefia ki heʻeku kui fefiné pea naʻá ne kole mai ke u afe ʻo vakai hono ʻofefiné—ʻa ʻeku faʻeé—ʻi heʻemau foki ki ʻapí. Naʻá ne fuʻu fiefia ʻaupito.

Naʻe kau ʻeku kui fefiné ki he tui faka-Lutá (Lutheran), pea naʻá ne ʻofa ʻi he Fakamoʻuí. Lolotonga ʻemau nofo fakatahá, naʻe faʻa laukonga hoku husepānití kiate ia mei he Tohi ʻa Molomoná ʻi he pongipongi kotoa. Naʻá ne saiʻia ʻaupito ai. Hili ha ngaahi ʻaho mei ai, naʻe fonu ʻeku kui fefiné mo hoku husepānití ʻi he Laumālié pea naʻe ʻalu ai ʻeku kui fefiné ki hono tesí ʻo ʻomi ha tohi hohoko mei ʻeku kui tangata kuo pekiá pea fakaʻaliʻali ki hoku husepānití. Naʻe hiki maau ai ʻa e ngaahi toʻu tangata ʻe valu, ʻo aʻu pē ki heʻenau maʻuʻanga moʻuí. Naʻe fiefia lahi ʻeku kui fefiné ʻi he taimi naʻa mau nofo fakataha ai mo iá, pea naʻá ku palōmesi kiate ia kuo pau ke u ʻaʻahi ki heʻeku faʻeé ʻi heʻemau foki ki ʻapí, pea naʻá ku fakahoko ia.

ʻI he hili ha uike ʻe nima ʻo ʻemau ʻaʻahi ki heʻeku kui fefiné, naʻá ne pā kalava ʻo ne mālōlō. Hili ha taʻu ʻe ua mei ai, ne u fakahoko ʻa e ngāue fakatemipalé ki heʻeku ngaahi kuí mei he fakamatala ʻa ʻeku kui fefiné.

Kuó u maʻu he taimí ni ha vā fetuʻutaki lelei mo ʻeku faʻeé. ʻOku mau feituʻu taha pē, pea ʻokú ne faʻa tokoni ke tokangaʻi ʻeku fānaú.

Ka ne taʻeʻoua ʻa e toutou ʻaʻahi mai ʻeku ongo faiako ʻaʻahí, ʻa ia naʻá na fakalotolahi mo poupou mai ʻi he taimi ko ʻení, he ʻikai ʻaupito te u teitei feinga ke fakaleleiʻi hoku vā fetuʻutaki mo ʻeku faʻeé. Naʻe ʻikai ngata pē ʻiate au ka naʻe tāpuekina foki mo e toʻu tangata lahi.

Paaki