2017
Ke Mou ʻi he Kakai Tuí ko ha Fakaʻilonga
March 2017


Ke Mou ʻi he Kakai Tuí ko ha Fakaʻilonga

Mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu, “Ko ha Faʻifaʻitakiʻanga ʻo e Kakai Tuí,” naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahoó ʻi he ʻaho 14 ʻo Sune 2016. Ke maʻu kakato ʻa e leá (ʻi he lea faka-Pilitāniá), ʻalu ki he web.byui.edu/devotionalsandspeeches.

ʻE founga fēfē haʻo akoʻi mo taukapoʻi e tokāteline ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí kae kei fakahā foki ʻa e ʻofá, angaʻofá, mo e mahinó?

ʻĪmisi
Young adults

Ko e talanoa ki ha patuni kau sōtia tokosiʻi naʻe vaheʻi ke nau fakahoko ha misiona faingataʻa ʻi he tafaʻaki ʻo e filí. ʻI he fakaofiofi atu ʻa e patuní ki he taumuʻa ʻo ʻenau fonongá, naʻe kamata ke fakatokangaʻi ʻe he filí ʻoku nau ʻi he haʻofangá. Naʻe tuai e kemo hono takatakaiʻi kinautolu ʻe he kau tau ʻa e filí pea kamata ke nau fana mei he tafaʻaki kotoa pē. ʻI heʻenau ʻiloʻi kuo ʻātakaiʻi kinautolu ʻe he filí pea kuo kamata ʻohofi kinautolú, naʻe sio hake ʻa e patuni kau sōtia tokosiʻí ni ki honu takí ʻokú ne tuʻu ʻi ha funga maka ʻo ne tapou kiate kinautolu.

ʻI heʻene siofia ʻene kau taú, naʻe kalanga ʻa e takí : “Kau tangata, kuo tau maʻu lelei kinautolu. Mou fana ʻi ha faʻahinga tafaʻaki pē!”

ʻOku ʻi ai foki mo hatau misiona faingataʻa ʻi he māmaní. Ko hono akoʻi mo taukapoʻi e moʻoni ʻoku ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻilo ʻe lava pē ke faingataʻa hano maʻu ha mahino ki he founga lelei taha ʻo e feohi mo e niʻihi kehé ʻi he māmani ʻoku tau moʻui aí, tautautefito ki he taimi ʻoku ʻātakaiʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi leʻo kehekehé ʻi he vilitaki ke poleʻi ʻa e moʻoní. ʻE faʻa lava pē ke lahi e ngaahi feʻohofaki mei he ngaahi tapa kehekehé ʻa ia ʻe faingataʻa ai ke ʻiloʻi ha founga ki hano mata tali iá.

ʻOku ou fie lea ʻo kau ki he ʻuhinga ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ke tau “ʻi he kakai tuí ko ha fakaʻilongá” (1 Tīmote 4:12)—ʻa e ʻuhinga ke akoʻi mo taukapoʻi ʻa e moʻoni taʻengatá ʻi he founga ʻoku finangalo ki ai ʻa e Tamai Hēvaní kae taimi tatau ʻoku tau fakafōtunga ʻa e fakaʻapaʻapá, manavaʻofá, mo e ʻofa moʻoni naʻe fakahā ʻe Kalaisí; ʻa e ʻuhinga ke tau taukapoʻi fakamātoato ʻa e totonú kae ʻoua ʻe fana tavale pē ʻi heʻetau ongona e filí.

Ko e moʻoni, hangē ʻoku faʻa ngali fehangahangaí ʻa e ongo tefitoʻi moʻoní, ʻikai ko ia? ʻOku akonekina kitautolu ke tau tauʻi ʻa e “kau laumālie koví” (ʻEfesō 6:12) ʻi hono ngaahi tuʻunga kotoa pē, pea tau “tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē” (Mōsaia 18:9), pea ʻoua ʻaupito naʻa tau teitei “mā ʻi he ongoongolelei ʻo Kalaisí” (Loma 1:16). ʻI he taimi tatau ʻoku akoʻi mai foki ke tau fakaʻehiʻehi mei he fekīhiakí pea ʻoua ʻaupito naʻa tau teitei “ueʻi ʻa e loto ʻo e kakaí ke feʻiteʻitani” (3 Nīfai 11:30), pea ʻoua te tau “moʻui melino pē mo e kakai kotoa pē” (Loma 12:18) ka tau longomoʻui foki ʻi he “tuli ki he ngaahi meʻa ʻoku fakamelinó” (Loma 14:19).

ʻE founga fēfē leva haʻatau tauhi e fekau kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá ke tau tuʻu maʻu ʻi he ongoongoleleí pea akonekina e niʻihi kehé taʻe-kau ai ha fakakikihi mo ha feʻiteʻitani? Hangē ʻoku hoko ʻetau lea ʻaki ha faʻahinga meʻa peé ke vave ai hano fakatupunga ʻa e fekeʻikeʻí mo e fakakikihí, tautautefito ki heʻetau fekuki mo e ngaahi palopalema faingataʻa ʻo e ʻaho ní. Hangē ko ia ʻoku mou meaʻí, ʻoku faingataʻa ʻi he kuongá ni ke tali ʻe he māmaní ha taha ʻoku fie fakahā haʻane fakakaukau ʻoku ʻikai faitatau mo e ngaahi ākenga foʻoú.

Ko e taimi ʻoku hoko ai e ngaahi faingataʻa pehení kiate kitautolú, ʻoku tau fakahehema ke fai e taha ʻo e ongo meʻa ʻe ua: Ko ʻetau holomui ʻo ʻikai kau ʻi he fealeaʻakí telia naʻa tau ʻi ha ʻātakai ʻe vave haʻane taʻe-fakafiemālié pe fakafilí; pe ko ʻetau taukapo ʻi ha tipeiti ʻoku fakaholomamatá ka ʻokú ne fakatupu ʻo lahi ange ʻa e kakahá ʻi he māmá.

ʻOku lelei ange ke tau tomuʻa fakakaukauʻi ia ʻi hotau ʻatamaí (vakai, T&F 9:8) pea fakafanongo fakalelei ki ha tataki fakalangi. ʻAi ke ke loto-toʻa pea fakaʻaongaʻi e maama ʻoku ʻiate koé.

ʻE lava nai ke u fakamahino atu ha ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ke tau fakakaukau maʻu pē ki ai ʻi heʻetau fai hotau lelei tahá ke akoʻi mo taukapoʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá ka ʻi he taimi tatau ʻoku tau fakahā ʻa e ʻofá mo e manavaʻofá ki he kakai kotoa peé?

Taukapoʻi ʻo e Leá

ʻUluakí, te tau maʻu ʻa e lavameʻa lelei tahá ʻi heʻetau fengāueʻaki fakafoʻituitui mo e niʻihi kehé. ʻI he kuonga ko ʻeni ʻo e tukufakaholo ʻaki e ʻita vavé mo e feʻauʻauhí, ʻoku ʻikai ai faʻa maʻu ha lavameʻa ʻi he fakakikihi ʻi ha haʻofanga kakai tokolahí ke takitaha fakahāhā hono mafaí. ʻOku tautefito ʻene moʻoní ki he mītia fakasōsialé, kuo pau ke tau tokanga ke ʻoua naʻa hē ʻetau fakamatala (comment) ki ha palopalema pelepelengesi ʻi he sōsaietí mei he laumālie ʻoku finangalo ʻe Kalaisi ke tau fakahaá.

Kapau te tau fakangatangata pē ki he foʻi lea ʻe 140 ʻi he ʻinitanetí, ʻe faʻa maʻuhala ʻetau fakamatalá. Ko e angamahení ʻe lavameʻa lahi ange ʻa e fakafoʻituituí ʻi he taimi ʻe femahinoʻaki tautau tokotaha mo mata ki he mata aí. Ko e founga totonu ia naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoní ke tau mafao atu ʻo fakahaofi—tahataha pē. Pea ʻoku meimei ko e founga tatau pē naʻe mafao atu ai e Fakamoʻuí ʻo fakamoʻui e kakaí lolotonga ʻEne ngāue ʻi he māmaní.

Ko hono uá, neongo te tau fiefia taʻe-hano-tatau ʻi hano tali ʻe he niʻihi kehé ke akoʻi kinautolu ʻe he ongo faifekaú ʻi he taimi pē ko iá ʻi haʻanau ʻilo e moʻoní, ka ʻoku ʻikai ko ʻetau tefitoʻi taumuʻá ia. Ko ʻetau tefitoʻi taumuʻá ke mahino kiate kitautolu e fakakaukau ʻa e niʻihi kehé—ke fakaʻapaʻapaʻi kinautolu pea maʻu ha loto mahino ki he anga ʻo ʻenau fakakaukaú. Te tau toki lava leva ai ke fetuʻutaki lelei mo e niʻihi kehé, ʻo ʻikai faʻa fakaaoao e fetūkuakí mo e fetaʻemahinoʻaki ʻi heʻetau fealeaʻakí.

Ko hono tolú, tau kumi ha founga ʻe lava ke tau fakaʻapaʻapaʻi ai e ngaahi fakakaukau ʻoku tō kehekehé mo kei moʻui fakataha pē ʻi he sōsaietí. Tau ʻahiʻahiʻi ha meʻa ʻoku lelei angé kae ʻikai ko e moʻui pē ʻo fakatatau ki hotau fakakaukau pē ʻotautolú ʻo ʻikai maumauʻi e tauʻatāina ʻo e niʻihi kehé—ko ha meʻa ʻoku mahuʻinga ʻi ha sōsaieti ʻoku kehekehe ai e tuí ʻo kapau ʻe tuʻunga tatau ʻa e tokotaha kotoa pē. Kapau ʻoku tau fie maʻu e niʻihi kehé ke nau taukaveʻi ʻetau totonu fakalaó, kuo pau ke tau taukaveʻi e totonu fakalao ʻo e niʻihi kehé, pea tokaʻi ʻenau totonu ke fakahā ʻenau fakakaukaú mo lea ʻaki e meʻa ʻoku nau tui ki aí.

ʻOku hāhāmolofia ka faifai angé pea ʻi ai ha femahinoʻaki ki ha meʻa pē taha. Ko ha founga—ʻoku faʻa fuofuoloa. Mahalo naʻa ʻikai teitei tali ʻe he niʻihi kehé ʻetau fakakaukaú, ka ʻe lava pē ke tau feinga ke taʻofi e ngaahi lea hangē ko e taha tāufehiʻá mo e fehiʻá. Ke tau fakakaukau ʻoku lelei mo taau ʻa e tokotaha kotoa pē, neongo kapau ʻoku tau maʻu ha ngaahi fakakaukau he ʻikai ʻaupito teitei tali ia ʻe he niʻihi kehé.

Ngāue ʻo Hangē ko e Ngāue ʻa e Fakamoʻuí

ʻĪmisi
Bible video scene of Jesus and child

ʻI haʻo taukapoʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea fehangahangai ai mo e faingataʻá, ʻoku ou fakatauange te ke manatu maʻu pē ke ngāue ʻo hangē ko ʻEne ngāué. Hangē ko e akonaki ʻa e ʻAposetolo ko Paulá, ko ʻetau “ʻi he kakai tuí ko ha fakaʻilongá” ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ke mamata ki ai e niʻihi kehé. ʻOku fakamahino mai ʻe Paula kuo pau ke hoko e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau pē ko iá ko e konga ʻo ʻetau fealeaʻakí, konga ʻo ʻetau ʻofa ki he niʻihi kehé, konga ʻo e laumālie ʻoku tau fakahaá, mo ha konga ʻo e tui ʻokú ne tala ʻa e tuʻunga ʻoku tau ʻi aí (vakai, 1 Tīmote 4:12).

ʻOku ʻikai leva ke ʻi ai ha fepaki ʻi he ongo tefitoʻi moʻoni māʻongoʻonga ko iá—ʻi he taimi ʻoku mahino lelei aí—ʻo e taukapoʻi ʻo e moʻoní ka ʻi he taimi tatau ʻoku fakaʻapaʻapa mo ʻofa ki he niʻihi kehé. ʻOku ʻikai totonu ke hoko ʻetau tui mālohi ki he moʻoní ke ne fakatupunga hatau taʻefakaʻapaʻapa pe loto-mamahi ki he niʻihi kehé. Ka ʻi he taimi tatau, ʻoku ʻikai totonu ke hoko ʻetau fie fakahā ʻa e angaʻofá mo e ʻofá ki he tokotaha kotoa peé ke ne fakavaivai ai hotau fatongia ke taukapoʻi e moʻoní.

Ko e ongo tefitoʻi moʻoni ko ʻení ko e ongo tafaʻaki ia ʻo ha paʻanga pē ʻe taha. Ko e tafaʻaki paʻanga ʻe tahá ko hotau fatongia ia ke fakamatala mo taukapoʻi fefeka ʻa e tokāteline ʻo e ʻOtuá. Ko e tafaʻaki leva ʻe taha ʻo e paʻanga tatau pē ko hotau fatongia ia ke ngāue hangē ko Kalaisí, ʻo fakahā maʻu pē ʻa e fakaʻapaʻapá mo e ʻofá.

Naʻe fakalea peheni ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻOku ʻikai ke hoko ʻetau kātakiʻi mo fakaʻapaʻapaʻi e niʻihi kehé mo ʻenau tuí, ko ha meʻa ia ke tau siʻaki ai ʻetau lotoʻaki e ngaahi moʻoni ʻoku mahino kiate kitautolú pea mo e ngaahi fuakava kuo tau fakahokó. Kuo pau ke tau taukaveʻi ʻa e moʻoní, neongo te tau kei kātakiʻi mo fakaʻapaʻapaʻi pē ngaahi tui mo e ngaahi fakakaukau ʻoku kehe mei haʻatautolú kae pehē ki he kakai ʻoku tui ki he meʻa ko iá. …

“ʻOku fakamanatu mai kiate kitautolu ʻe he fakatokanga fakalaumālié ni fekauʻaki mo e niʻihi ʻoku tui ki he moʻoni tuʻuloá, he ko e kātakiʻi ko ia ha ʻulungāngá ʻoku hangē ia ha foʻi paʻanga ʻoku tafaʻaki uá. Ko e faʻa kātakí pe fakaʻapaʻapá ko e tafaʻaki ia ʻe taha ʻo e foʻi paʻangá, ka ʻoku ʻi he tafaʻaki maʻu pē ʻe tahá ʻa e moʻoní.”1

ʻI ha māmani ʻoku vave ange ʻene māvahevahé mo e faʻa fakakikihí—ʻo feʻohofaki mai ʻa e ʻahiʻahí mei he feituʻu kotoa pē—ʻoku ou fie tukupā atu ke mou siviʻi e ongo tafaʻaki homou paʻangá pe ʻoku fēfē? ʻI he tuʻunga takitaha hoʻo moʻuí, fehuʻi kiate koe pe ʻe founga fēfē haʻo akoʻi mo taukapoʻi e tokāteline ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ka ʻi he taimi tatau ʻoku kei fakahā pē ʻa e ʻofá, angaʻofá, mo e mahinó ki ha niʻihi ʻe ʻikai ke ne tali e tokāteline ko iá.

ʻI hoʻo fai iá, ʻoku ou fakamoʻoni atu te ke maʻu ʻa e tokoni mo e tataki ʻetau Tamai Hēvaní. Te ke ongoʻi ʻEne tataki koé, ʻoatu e ngaahi fakakaukaú ki ho ʻatamaí, ngaahi ongo ki ho lotó, mo e ngaahi lea ke ke leaʻakí ʻi he mōmeniti ko ia ʻe fie maʻu aí. ʻE tataki mo fakahinohinoʻi koe ʻe Hono Laumālié, pea liliu koe ke ke hoko moʻoni “ʻi he kakai tuí ko ha fakaʻilonga”—ʻo ʻikai ko ha taha pē ʻoku moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ka ko ha taha ʻokú ne taukapoʻi mo fakamatalaʻi e tokāteliné ʻi ha founga ʻoku mālohí kae kei ʻofa ki he tokotaha kotoa peé.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dallin H. Oaks, “Ko Hono Fakapalanisiʻi ʻo e Moʻoní mo e Kātakí,” Liahona, Fēpueli 2013, 32.

Paaki