2019
Ko e ongo ʻa e kau māʻoniʻoni ʻo Tongá ki he Ongoongo ʻo e ʻAʻahi ʻa e Palōfitá
ʻOkatopa 2019


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

Ko e ongo ʻa e kau māʻoniʻoni ʻo Tongá ki he Ongoongo ʻo e ʻAʻahi ʻa e Palōfitá

Ko e fāmili Lautaimí

Fakahaaʻi ʻo e ʻOfa ʻa e ʻOtuá ʻi he Lotolotonga ʻo e Ngaahi Faingataʻá

Ne haʻu pē ʻa e fanongonongó ʻi he taimi totonu ki he fāmili Lautaimí ʻi he taimi ne fuʻu fie maʻu aí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Mateo Lautaimi - ko ha tamai ki ha ngaahi ʻofefine ʻe toko tolu, kuó ne aʻusia ʻa e mole ʻa hono uaifi ʻofaʻangá lolotonga ʻene hoko ko ha palesiteni fakasiteiki ki he mahuʻinga ʻo e ʻaʻahi mai ʻa e palōfitá kiate ia pea mo hono fāmilí.

Naʻá ne pehē, “ne hoko ʻa e mate fakafokifā ʻa hoku uaifi ʻofaʻangá ko e meʻa faingataʻa taha ia kiate au, pea te u pehē pē, ko e Tumuʻaki ia ʻo e ʻahiʻahi kuo u fehangahangai pē ʻe hoko mai ʻa mui ʻi he moʻuí.

Ne mole homau falé ʻi he Saikolone ko Kitá ʻi ha ngaahi māhina siʻi kimuʻa pea hoko iá pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku lōmekina au ʻe he ngaahi faingataʻá ʻi he hoko ko e tamai ki heʻeku fānaú ka naʻe hoko ʻa e ongoongo ʻo e ʻaʻahi mai ʻa palōfitá, ʻi he māhina tonu ne mole atu ai hoku uaifí ʻi he taʻu ʻe taha kimuʻá ke ne fakafetongi ʻa e mamahí mo e tengihiá ʻaki ha ʻamanaki lelei lahi.

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke u nofo ʻi he ʻeku ngaahi faingataʻaʻiá koeʻuhí ʻoku fakamanatu mai kiate au ʻoku ʻikai liʻaki kitautolu ʻe he ʻEikí. ʻOkú Ne ʻomi kiate kitautolu ha ngaahi founga ke ongoʻi ai ʻa e fiemālié mo e nongá ke tau lava ʻo ikunaʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá. Ko e taha ʻo e ngaahi founga ko iá ko hono ʻomi ʻEne tamaioʻeikí kiate kitautolu.

“Talu ʻeku fanongo ki heʻene teu haʻú mo ʻeku fakalaulauloto ki he ʻofa ʻa e ʻOtuá mo ʻEne Ngaahi Talaʻofa maʻongoʻonga ki he ngaahi ʻotu motu ʻo e tahí. Ko ha tāpuaki moʻoni kiate kitautolu ke maʻu ha palōfita ʻa e ʻOtuá.”

Naʻe fakahā ʻe he ongo ʻofefine ʻo Misa Lautaimí ʻa e loto vēkeveke tatau.

Naʻe pehē ʻe he taʻu 16 ko Konisenisí, “ʻOku ou fuʻu fiefia ʻaupito! Kapau te u maʻu ha faingamālie ke talanoa fakafoʻituitui mo ia, te u ʻeke ange ki ai pe koe hā ʻene meʻa ʻoku fai he ʻaho kotoa pē.” ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻoku ou fifili pe ʻoku anga fefē ha ʻaho ʻe taha ʻi he moʻui ʻa ha Palōfita. Peá ka hili iá te u kole ha tokoni ki heʻeku moʻui fakafoʻituituí.”

Naʻe pehē ʻe he taʻi 11 ko Bryanna Anita, “ʻoku fakafiefia ke lava ʻo sio tonukiate ia he ʻokú ne fakahā mai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke tau faí. ʻOku ou ʻiloʻi he ʻikai ke ngalo ʻiate au ha meʻa pehē.”

Fotofili Lehapoto

“ʻOku Meʻa Mai Hotau Palōfita ʻOfeiná!’

ʻOkú ne meʻa mai ʻi Mē, ʻoku ou fakaʻamu ke haʻu ʻi ʻEpeleli,” ko e tali mai ia ʻa Fotofili Lehapoto taʻu 86, ʻi heʻene ʻiloʻi ʻe ʻaʻahi mai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ki he Puleʻanga Tongá.

Kuo moʻui ʻa Misa Lehapoto ʻo ne mamata ki he ʻaʻahi mai ha ongo Palōfita ki Tonga. Ko Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻi he 1976 pea mo Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi he 1997.

“Ko e meʻa kehe ʻa e sio ʻi he ngaahi taá, pea meʻa kehe ke sio tonu kiate iá. ʻOku ou fuʻu vēkeveke ke sio kiate ia. ʻE tuku mai ʻe he Palōfitá ha ngaahi tāpuaki kiate kitautolu ʻa ia ʻe tokoni ki he ngaahi palopalema ʻoku tau lolotonga fehangahangai mo ia ʻi Tongá.”

Ko e Fāmili Tuʻavaó

“ʻOku ou fakaʻamua ʻKe Vave e ʻAlu e Taimí!”

ʻOku fakahaaʻi ʻe Sitauni Tuʻavao ko ha pīsope foʻou, ʻa ʻene vēkeveke ki he ʻaʻahi mai ʻa e palōfitá.

Naʻá ne pehē, “ʻOku fuʻu mātuʻaki fakafiefia koeʻuhí ʻokú te ʻilo ko e Palōfita ia ʻa e ʻOtuá pea ʻoku hāhāmolofia ké ne ʻaʻahi mai ki homau ʻotu motú; ʻoku ou toe fiefia foki koeʻuhí ʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene hoko ko ha tāpuaki ki he kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ka ki he fonuá kotoa.

Naʻe pehē ʻe Sisitā ʻAlapasita Tuʻavao, “Ko ha tāpuaki moʻoni ia ke maʻu ha faingamālie ke mamata kiate ia pea ongoʻi hono laumālié.”

Temaleti Helu

“Foki Mai, Haʻu ʻi he Taimí ni, Haʻu ʻo Fanongoki h e Leʻo ʻo ha Palōfita”

Naʻe mātuʻaki fiefia ʻaupito ʻa e fāmili Helú ʻi heʻenau fanongo ʻe ʻaʻahi mai ʻa e Palōfitá, koeʻuhí naʻa nau maʻu e faingamālie mo e tāpuaki ke feohi nounou ai mo ʻEletā Nalesoni mo hono uaifi ʻofaʻanga ko Sisitā Uenitī Nalesoní ʻi heʻene ʻaʻahi mai ʻi he 2007 ke toe fakatāpui ʻa e Temipale Nukuʻalofa Tongá.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Temaleti Helu, ko e faiako mālōlō mo e faʻē ki he fāmilí, “naʻe faka-Laumālie ʻa e fakatahaʻanga makehé ni. ʻOkú te lava ʻo ongoʻi ʻa e ʻofa, nonga mo e fiefia ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻokú te fanongoa ai e leʻo mo e ngaahi akonaki ʻa ʻEne Palōfitá.”

Neongo ne ʻikai ʻilo ʻe he fāmili Helú ʻi he taimi ko iá ʻe toe foki mai e ʻaposetolo ko ʻení ki Tonga ko ha Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ka naʻa nau ʻiloʻi pea fakamoʻoniʻi pau ne uiuiʻi ia ʻe he ʻOtuá.

Lolotonga ʻa e kiʻi ʻaʻahi nounou ko iá, ne kole fakahangatonu ʻe Palesiteni Nalesoni ki he foha pē ʻe toko taha ʻo Sisitā Helú, ko ʻŌpeti Helu, ke tangutu ʻi hono tafaʻakí. ʻOku manatu ʻa Meliana Helu ki he talaange ʻe he ʻaposetolá kia ʻŌpeti ʻe hoko“ʻi ha ʻaho ko ha talavou lelei.”

Ne foki mai e kiʻi tamasiʻi ko ʻení, ko ʻEletā Helu, meí he Misiona Ghana West Accra ʻi he ʻaho tatau ne palani ke lea ai ʻa Palesiteni Nalesoni ki he Kāingalotu Tongá.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Helu, “ko e lotu, ʻaukai lahi, mo hono fakalotoʻi ke foki mai ki ʻapi ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.”

Naʻe lolotonga vaʻinga ʻa ʻEletā Helu he taimi ko iá ʻi he timi fakafonua siʻi hifo he taʻu 18 ʻa ʻAositelēliá. Naʻe foaki ange ha sikolasipi kiate ia ke ako ʻi he Kolisi Niuingitoní ʻi ʻAositelēlia pea ke vaʻinga ʻakapulu fakakalapu ʻi Falanisē.

Ne fakamanatu ange ʻe heʻene faʻeé kiate ia, kuo ʻosi lea ange ha tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí kiate ia, tāpuakiʻi honau fāmilí pea fakalotolahiʻi ia ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Ne faifai pē ʻo fakasītuʻaʻi ʻe ʻŌpeti ʻa e ngaahi faingamālié ni, kae foki ki Tonga ʻo ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.  

Kuo ʻosi ngāue fakafaifekau kotoa e fānau ʻa Sisitā Helú pea faivelenga ʻi he ongoongoleleí. ʻOku ʻi ai e tokotaha, ʻoku ʻikai ʻi he Siasí ʻi he taimí ni. Naʻe loʻimataʻia ʻa Sisitā Helu ʻi heʻene pehē,“ʻI he taimi naʻá ku fanongoa ai ʻe meʻa mai hotau palōfitá, ko e meʻa pē naʻa ku fakakaukau ki aí ko ʻeku [tama fefiné].

“ʻI he taimi naʻá ne lea ai ʻi he Konifelenisi Lahi fakamuimui tahá, naʻá ku ʻi he [ʻIunaiteti] Siteití pea naʻá ku tohi mai kiate [ia] ʻi he taimi pē ko iá ʻo pehē, ʻʻoku fakaafeʻi koe ʻe he palōfita moʻuí ke ke foki mai ki he hala ʻo e fuakavá. ʻIkai ngata aí ka naʻá ne toe pehē ange ʻoku toe siʻi e taimí. Ko e taimi ia ʻa e ʻEikí ka ʻoku ʻikai ʻo tautolu ia pea ko e taimi pē ʻe ʻosi ai ʻa ʻEne taimí, he ʻikai ke tau toe lava ʻo kole ha taimi lahi ange.’”

Naʻe toe fakaongo mai ʻe Sisitā Helu ʻa e fakaafe tatau ki ha taha pē ʻoku ongoʻi liʻekina, veiveiua ʻi heʻene fakamoʻoní, fekumi ki ha ngaahi tali, pe ʻoku faingataʻaʻia ʻi he moʻuí, ke haʻu pea fanongo ki he palōfita moʻuí.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Helu, “ʻOku mau ʻiloʻi ko e palōfita, tangata kikite mo e tangata ma‘u fakahā ia, pea te ne lea ʻo fakafofongaʻi ʻa ʻetau Tamai Hēvaní pea mo Sīsū Kalaisi.”

Neongo ʻa ʻene ʻi he [taʻu] 90 tupú, ka ʻoku ongoʻi ʻe Sisitā Helu, ko ia pē ʻe fanongo kia Palesiteni Nalesoní, te ne fakamoʻoniʻi kiate kinautolu ko e tamaioʻeiki ia ʻa e ʻEikí pea ʻe kamata ke [nau] ʻilo ʻoku fakamālohia ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne kakaí ke fai ʻEne ngāué. ʻOku fakavaveʻi ʻe [Palesiteni Nalesoni] ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí.

Paaki