2019
ʻAʻahi ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ki he Kakai Tongá
ʻOkatopa 2019


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

ʻAʻahi ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ki he Kakai Tongá

“ʻOku mou mahuʻinga fau kiate kimautolu mo e ʻEikí. ʻOku mau ʻofeina kimoutolu. ʻOku mau ʻofa mai ʻi he taimi ʻoku mau mamaʻo ai meiate kimoutolú,” ko e fakamatala ia ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimuí Ní ʻi heʻene ʻaʻahi ki he Puleʻanga ʻo Tongá lolotonga ʻene ngāue fakaetauhi ʻaho ʻe hiva ki ha fonua ʻe fitu ʻi he Pasifikí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻi ai e ongo makehe ʻa e [ʻEikí] ki he kakai ʻo e fuakavá ʻi he ngaahi ʻotu motu ʻo e tahí.”

Naʻe tūʻuta mai ʻa Palesiteni Nalesoni ki Nukuʻalofa, ko e kolomuʻa ʻo Tongá, ʻi he efiafi Pulelulú ke ngāue fakaetauhi ki he Kau Māʻoniʻoní pea feʻiloaki mo e kau taki ʻo e puleʻangá mo ha kau taki fakalotu kehe ʻi he fonua Pasifikí ʻa ia ʻoku laka hake ʻi he pēseti ʻe 60 ʻo e kakaí ʻoku nau pehē ko e kāingalotu kinautolu ʻo e Siasí.

ʻI he hoʻatā Tuʻapulelulú, ne ʻaʻahi atu ai ʻa Palesiteni Nalesoni mo hono uaifi ko Uenitií, ki he Palasi Fakatuʻí ʻi Nukuʻalofá, ki he tuʻí mo e kuini ʻo Tongá, ko ʻEna ʻAfifió Kingi Tupou VI pea mo Kuini Nanasipauʻu. Ne feʻiloaki foki ʻa ʻEletā Sēleti W. Kongi mo hono uaifí, Sūsana, pea mo ʻEletā Viniseni O. Haleki mo hono uaif ko Pekí pea mo e tuʻí mo e kuiní. Ne fefolofolai ʻa e tuʻí mo e kau taki ʻe toko tolu ʻo e Siasí, kae talanoa honau ngaahi hoá mo e kuiní.

ʻI he hili pē ʻa e ʻaʻahi ki he tuʻí, ne talanoa leva ʻa Palesiteni Nalesoni, ʻEletā Kongi pea mo ʻEletā Haleki mo e kau mēmipa ʻo e mītia ʻa e Siasí ʻi he lotoʻataʻatā ʻi tuʻa ʻi he palasí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “Ne mau talanoa fekauʻaki mo ʻemau ʻofa ki Tonga mo hono kakaí, mo e houngaʻia koeʻuhi ko ʻenau tauʻatāina fakalotú. Ne fakamamafaʻi ʻe [Kingi Tupou VI] ʻa e mahuʻinga ʻo e akó mo e tōʻonga moʻui leleí.”

Koeʻuhí ko e fakangofua makehe ne ʻoange maʻá e kau taki ʻo e Siasí, ne pehē ai ʻe ha tokotaha meí he ʻōfisi palasí, kuo laka hake ʻeni ʻi ha senituli ʻa e teʻeki ke fakangofua ha taha ʻoku ʻikai meí he Fale ʻo Haʻa Moheofó ke ʻinitaviu ʻi loto ʻi he ngaahi ʻā ʻo e palasi fakatuʻí.

Ne pehē foki ʻe Palesiteni Nalesoni, naʻa nau talanoa mo e tuʻí fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e fāmilí. “ʻOku mahino ki he [Tuʻí] . . . ʻa e mahuʻinga ʻo e fāmilí mo e palani taʻengata ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻetau ngāue ke ʻi ai ha fāmili ʻoku mālohí, te tau maʻu leva ha ngaahi puleʻanga mālohi ʻi ha māmani ʻoku toe angalelei angé.

Hili e fakataha mo e kuiní ʻi ha meimei haafe houa, ne fakataha leva ʻa Sisitā Nalesoni, Kongi mo Hāleki pea mo e mītia ʻa e Siasí. Naʻe pehē ʻe Sisitā Nalesoni, “Ko e ʻaho nai ʻe fiha ʻokú ke ʻā hake ai he pongipongí ʻo pehē, ʻTe u ʻalu he ʻahó ni ke feʻiloaki mo e kuiníʻ?” Naʻá ne toe tānaki ʻo pehē, “Naʻe maʻu ʻe he [kuiní] ʻa e meʻa kotoa pē pea toe lahi ange ʻi he meʻa naʻa mau fakakaukau atu ki aí. Te u pehē ko ha fefine fakaʻeiʻeiki ʻeni pea naʻe fanauʻi mai ia ke liliu ʻa e māmaní. ʻOku tulifua ia ki he tangata moʻoní, ʻa ia ne fanauʻi mai ke hoko ko ha kau tangata moʻoni pea ʻoku ʻikai ke [ne] fiemaʻu ke nau ʻo e māmaní. Ko ha fefine ʻeni . . . ʻokú ne maʻu ha loto ʻoku tukutaha ki he kakai ʻo Tongá pea ʻokú ne malava ke fakahoko ha liliu.”

ʻI ha fakataha lotu ne fakahoko ʻi ha efiafi Pulelulu havilivili mo ʻuhoʻuha ʻi he malaʻe sipoti ʻo e ʻApiako Māʻolunga Liahoná, ne lauiafe ha Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ne fanongo ki he lea ʻa e kau taki ʻo e Siasí. Naʻe fakamafola ʻa e fakatahaʻangá ni ki ha ngaahi haʻofanga lotu ne laka hake ʻi he 150 ʻi Tonga.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Nalesoni ʻi he fakataha lotú, “ʻOku ʻikai ha ʻofa ʻe hangē ko e ʻofa ʻa e Tongá.” “Ko e meʻa ia naʻa mau aʻusia ʻi heʻema ʻi heni mo kimoutolu ʻi Nōvema 2007, ʻi he taimi naʻe toe fakatāpui ai ʻe hoku husepanití ʻa hoʻomou temipalé.”

Naʻá ne tānaki ʻo pehē, “ʻOku hangē pē ʻa e vēkeveke ʻa e ʻEikí ke ʻoatu e fakahaá kiate kimoutolú mo ʻene [vēkeveke] ke fakahoko e fakahā ki Heʻene palōfitá.” “ʻOku tatali mai ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ki heʻetau ngaahi lotú. . . . ʻOku fakaava ʻa e langí ʻe he tui mo e ngaahi lotu ʻa e kakai Tongá.”

Naʻe pehē ʻe he Palēmia ʻo Tongá, Sāmiuela ʻAkilisi Pōhiva, “ʻOku fuʻu mahuʻinga ʻaupito ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e siasí ʻi Tongá ní, ʻi ha ngaahi founga kehekehe.” “ʻOku mahino kiate au ʻoku tupu ʻa e tokolahi homou siasí ʻi he fonuá ni, pea ko e fakaʻilonga mahino ia ʻo e ngāue maʻongoʻonga ʻoku fakahoko ʻe he siasí ʻi homau fonuá. . . . Naʻe ngāue vāofi ʻaupito ʻa e puleʻangá mo e siasí, tautautefito ki he ngaahi ngāue tokoni fakakoló.”

Naʻe pehē ʻe Faifekau Dr. Finau ‘Ahio ko e palesiteni ʻo e Siasi Uēsiliana Tauʻatāina ʻo Tongá ʻa ia ne kau fakataha mo ha kau taki ʻo e ngaahi tui fakaloto kehé ʻi hono talitali ʻa Palesiteni Nalesoni ki Tongá, “ʻOku ou tui ko e pōpoaki mahuʻinga taha kiate au ʻi he poó ní—ʻOku totonu ke kamata ʻa e [moʻui] faka-Kalisitiané meí he fāmilí.” “Naʻá ku fuʻu saiʻia ʻaupito ʻi heʻene fakamamafa ki he fāmilí. . . . ʻOku totonu ke fai ha tokanga lahi ki hotau fāmilí ʻi he moihū mo e akoʻi ʻo e ngaahi tokāteline faka-Kalisitiané.”

Naʻe pehē ʻe Vaimoana Toutai, ko ha kiʻi finemui taʻu 14, naʻá ne manatu ki heʻene feʻiloaki mo e palōfitá ʻi heʻene haʻu ki Tongá ni ʻi hono toe fakatāpui ʻo e temiplalé ʻi heʻene kei taʻu 4,“ʻOku ou pōlepole ke pehē ko e toʻutangata hono fā au ʻoku kau ki he Siasi ʻo Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”

Naʻa ne manatu ʻo pehē, “ʻOku ou kei manatuʻi ʻa hono fofonga malimalí ʻi he ʻaho ko iá.” . . . Ne teʻeki ke fuʻu mahino kiate au ʻi he taimi ko iá. Ka ʻoku ou houngaʻia ʻi he taimí ni [ki] heʻetau Tamai Hēvaní ʻi he tāpuaki maʻongoʻonga ʻo ʻenau omi ki Tongá ní, . . . tautautefito kiate au mo hoku fāmilí.”

Siasí Fakamāmanilahi

ʻOku hetikuota ʻa e Siasí ʻi Sōleki Siti pea ʻoku laka hake ʻi he toko 16.3 milioná hono kau mēmipá ʻi māmani, pea laka hake ʻi he temipale ʻe 200 ʻoku lolotonga ngāue ʻaki, kuo fanongonongo, lolotonga langa pē fakaleleiʻi ʻi he māmaní kotoa.

Ko e kau mémipa nai ʻe toko 66,000 ʻoku nau nofo ʻi Tonga pea ko e kāingalotu tokolahi taha ia ʻi ha fonua fakatatau ki honau tokolahí, ʻi he māmaní. Naʻe fakatāpui ʻa e Temipale Nukuʻalofa Tongá ʻi he 1983. ʻE toe langa mo ha temipale ʻe taha ʻi Neiafu.

Paaki