Kamanoaia Ataei

Iroun Marissa Widdison

Ana Maekatiin te Ekaretia

Tera ae ti kona ni karaoia ae tamaroa riki ni kamanoia ao ni kakorakoraia ataei inanon maiura?

Mai buakon kurubu n aomata are E reireiia Iesu, ti ataia bwa E bon tangiria ataei. E tatabeakinia ataei e ngae ngkana e aki reke taina. E kaoia ataei bwa a na karekei kakabwaia n tatabeman mai Irouna. E boaia ake a kamarakiia ataei. Ao E reirei bwa ti riai n riki n aiaroia ataei bwa ti aonga n rin n te aba ni uea i karawa.¹

“Nooria ami ataei aika uarereke,” E tuangiia ake iaon te kaotenanti i Amerika imwiin Utina. E kaukaki karawa, ao anera n tangira, aika taan kamanomano a ruo ma n otabwaninia ataei ake a uarereke n te ai. (Taraa 3 Nibwaai 17:23–24.)

Ma kaangaanga ni kabane n te aonaaba n te bong aei, ti na iangoia bwa ara ataei a na kona n reitinako n otabwaniniaki n te ai mai karawa. E katautauaki bwa temanna mai buakoia aman e a tia ni bwainikirinaki ngke te ataei, ao te mwaiti e a rikirake ngkana ko taraia te koraki ake a kai rootaki, n aroia aika aikoa toamau rabwataia.² Te rongorongo ae raoiroi bwa e mwaiti ae ti kona ni karaoia n te aro n totoko ibukin kamanoaia ataei.

“Katamneia n am iango te ataei ae ko tangiria,” e taku Titita Joy D. Jones, te Beretitenti ni Kabuta n te Moanrinan. “Ngkana ko tuanga te ataei aio, ‘I tangiriko,’ tera nanona? … Ti katauraoa te kamanoaki n te aro bwa ti kona ni buokiia ake ti tangiria ni karaoa aia kabanea n tamaroa ao ni kaitarai kaangangaan te maiu.”³

Tao n taraia ni kaania riki ana katoto te Tia Kamaiu e na kairii ara iango bwa ti na kanga ni karaoiroa riki aron kamanoakia ataei inanon maiura.

Iesu E Karekea te Tai Ibukiia

Iesu E katauraoa te tai n tabeakiniia aika a uarereke ao aika a kai rootaki (taraa Mataio 19:14). Ti kona naba n namata te tai n ongora irouia ara ataei ao ni kataia n ataa aia kaangaanga.

“N namakinan te tangira ae korakora iroun te ataei, e na rangi ni beebete ibukin teuanne ke neienne ni kaotia,” e taku Titita Jones. “… Ti riai ni moana te kakarabakau ao n aki taningaia ataei bwa a na kawariira.”⁴

Temanna te tina e kunea bwa e rangi ni buobuoki n titirakiniia natina ni katoa tairiki, “Iai taeka aika kam ongo n te bong aei are kam aki oota iai?”

Aia moan kaeka ataei bwa a na kakaea kaekaana n te aonraain ibukina bwa te intanete e waetata ni buobuoki ma e aki motikitaeka, ma ti riai n anainanoia bwa ngaira ti onimakinaki riki ibukin buokan karekean te rongrongo. Ao e raonaki ma te aki un ngkana a tuangira ara ataei te bwai teuana ae aki kamwengaraoi iai. Te Katoto, ngkana iai iroura namakinan te un ngkana a kabwara bure ara ataei bwa a kakaai tamnei aika tangako, a na manga aki kan kawariira ibukin riki buokaia. Ma ngkana ti kaeka ma te tangira, e reke ara tai n anga te rongorongo—bwa ti tangiriia bwa a na taetae nakoira ibukin bwaai nako.

E ataia Titita Jones, “Kaangaanga aika a beebete a maroroakinaki n te kawai n tangira ni karika aan te reitaki ae e tamaroa bwa ngkana e roko te kaangaanga ae bubura, te itoman e bon reitinako.”⁵

Tabeua aika moan tebongana, n te marooro ae tararuaki are kaaro a kona ni karaoia ma aia ataei bon ibukin taekan rabwataia. Marooro aikai a na kairi taeka aika a etiruru ibukin mwakoron bwain te rabwata, kaongora ibukin tuan te aitiin, ao baikara bitaki aika a kantaningaki n ririki aika a na roko. Ti na taekina aron te namakin n te wenenibure ao aron te rabwata ma te namakin n tain te ikotaki bwa bon bwaai aika kamimi man Ana baire Tamara are i Karawa. Ti kona naba n taekin atuun marooro n aron te iowawa ao matakuakinan tamnei aika tangako. Kakarabakau aikai e na riai ni kaineti nakon te ririki ao man aia titiraki ara ataei. Te iango, ti na kamwaita ara marooro ae riao taina, ni katauraoi raonakin rongorongo ngkana a ikawairake ara ataei ao e rikirake aia ataibwai. (Taraa banen te rongorongo aio ibukin raonakin te ibuobuoki.)

Iesu E katea te Katoto Ibukiia

Iesu E katea te katoto ae kororaoi ibukira ni kabane (taraa Ioane 8:12). Ngaira ikawai, iai ara tai ao tabera n riki bwa banna ni katoto. Teuana te kawai ae moan te tamaroa ni buokiia ara ataei bwa a na mano a na riki bwa te banna ni kakairi ibukin maiuakinan reirein te euangkerio are bon rinerine aika a mano ibukira. Ataei a ataia bwa a kanga aroia aia karo n tabeakiniia tabeman ao ni butimwaea ae a na karaoia tabeman nakoia. Taiaoka ngkana kam itoman ke ni ikakorakora ma tangirakin bwaai aika kareke are e kairiko ke e karika am utu n te kaangaanga, karekea buokam. Reitaki ma mataniwi n te tautaeka ma aika iai rabakauia ni marooro ibukin reireiam, n aiaron naba am bitiobi ke te beretitenti n te Bootaki n Aine, are e kona ni buokiko n tomaiko ma te Ekaretia ao ana buoka te komiuniti. Ko na karekea kamanoam ao buokam.

Ti na kaota naba te katoto ibukin tararuakin korakoran tamneira. A nonoorira ara ataei n tataro? A ataia bwa ti wawareki booki aika tabu? A tia n ongo kaotakin ara koaua? Ti na karini “ana bwai ni buaka te Atua” n te utu n te ingabong imwain otinakora ni mwakuri? (taraa I-Ebeto 6:11–18; Reirei ao Berita aika Tabu 27:15–18).

E Taetae Iesu Ibukiia

E taetae te Tia Kamaiu ni kaitaraia ake a kamarakiia ataei (taraa Mataio 18:6). Ti kona naba n tei ibukiia ataei inanon maiura.

“Ataei a tangiria tabeman bwa a na taetae ibukiia,” e reirei Beretitenti Dallin H. Oaks, te Moan Kauntira n te Moan Beretitentii, “ao a kainnanoa te tia iango-ibukiia are e karimoaa kainaomatakiia man aia iango ni iowawa ikawai.”⁶

Ngkai ti aki tangiria bwa ti na kaonaki n te maaku ao n te nanokokoraki ibukiia tabeman, ti na taratara raoi nakon taian kaangaanga ao ni karaoi babaire aika wanawana ibukin kamanoara. Taan kairiiri n te Moanrinan a na iri ana kawai te Ekaretia n totokoan te iowawa⁷—iai te kamanoaki ni karekeaia kaka uoman taan reirei n taabo n reirei nako ao temanna man te beretitentii e na tuoi taian kiraati.

Kaaro ao taan kairiri a na uaia ni marooro ao ni baireia ngkana a na iai aanga n tararua riki aika a na kona ni kauarerekei kaangaanga aika a na riki. Te bwai ni katoto, e mwaiti kateitein te Ekaretia ma wintoo inanon mataroan auti n reirei. Ngkana akea n ami kateitei, kam na kataua ae a na uki taian mataroa inanon tain te anga reirei ao n tuanga te tia tabeakina te tabo ibukin tararuai bwaai ngkana a kona ni kanimwaki wintoo. N aki tabe ma nakoaia, ni kabane ikawai a na kakauongo inanon te taromauri ao ni ibuobuoki ngkana e kainnanoaki, n aron butimwaeakiia aika a roko ake a aiwa inanon te tabo, ao ni kaungaia ataei ake a aiwa bwa a na okirii aia kiraati.

Te kananokawaki, n taai tabetai ataei a maraki irouia raoia n ataei tabeman. Ngkana ti ataa te aro ni iowawa ke te aro ae rootaki te rabwata iai n te taromauri ke n te tabo riki teuana, ti kainnanoaki bwa ti na waekoa ni katokia. Ngkana ngaira taan kairiri, ti na kainnanoa te taetae ma utu ake a irekereke iai—e ngae ngkana e aki nakoraoi te kakarabakau—ni kakoaua bwa a bon mano ataei. Taetae ma te nanoanga ao ni itiaki ni buoka karaoan te katei n akoi.

Ngkana ti kakoaua bwa e bwainikirinaki te ataei, ti na riai n ribootin tabeaianga akanne nakoia mataniwi n te tautaeka n te tai naba anne. N aaba aika mwaiti, nambwan tareboon a tauraoi ni ibuobuoki n tain te kaangaanga, rongorongo ao mwakuri ni boutoka. Ti na tuanga naba te bitiobi ni kanamakinan mwakuri ni iowawa, ni kaineti ma rekereken temanna are e kona n reke rokona nakoia ataei rinanon te Ekaretia. Ni ikotaki ma te tararua n totokoa ana mwakuri te tia iowawa n roko nakoia ataei, e kona te bitiobi ni karekea te rau ao te boutoka nakoia ake a rootaki ao ni buokiia n toma ma bwaai n ibuobuoki riki tabeua man Taabo n Ibuobuoki ibukin te Utu.

E kakabwaiaia Iesu Temanna imwin Temanna

Primary teacher hugging child with Down syndrome

Iesu E ataia ao E kakabwaiaia temanna imwin temanna (taraa 3 Nibwaai 17:21). N aron anne, ti na riai n ataia ataei temanna imwiin temanna ao ni kataia ni buoka neienne ke teuanne.

Ti na kanga ni karika te ekaretia bwa e na mano ibukiia ataei ake iai aia kaangaanga n aorakiia? Iai ara baire ibukin buokaia ataein te Moanrinan ake aki taomau rabwataia? Taian reirei n te Moanrinan ake ti anga reirei iaona iai manenaia ni kaeti ma kakaokoron kaangaanga inanon te mweenga? Tera riki ae ti kona ni karaoia bwa e na nakoraoi?

Taekinaia reeti n aomata, kamangorakin taian marooro ibukin tabeua katei, ao kabuakakan anuaiakaain aaro tabeua akea nneia n te rongorongo ae ti taekinna. N teuana te kiraati n te Moanrinani, te ataeinimwane ae babanga te aeka n taetae are e kabonganaaki n aiaroia ataei ake tabeman. Ni buokia ae e na ataia bwa e mwananoaki, taan reirei a boreeti koroboki ake a mwakoro iaon beeban taian taetae aika uoua. Mwakuri aika beebete ma te iango raoi e ota irouia ataei bwa ti ataiia ao ti tabeakiniia n tatabemaniia, ao mwakuri aikai a kona ni katea te katoto ibukia bwa a na karaoia.

Ti na kunea bwa ataei tabeman a kainnanoa te buoka n te kawai ae waetata. Te katoto, e ngae ngke a kaokoro kateia ma bon mwakoron te rikirake, ngkana e un te ataei, e kerikaaki, ke nanokawaki ni wiiki tabeua, e na iai te kaanganga ae korakora are e tangira buokana mairoun temanna ae iai rabakauna n ibuobuoki. Ngkai katei aika tamaroa n aekakin te tataro, kamatebwaian booki aika tabu a kakawaki, e mwaiti n taainako kainnanoan te boutoka ibukiia ake a rootaki n aorakin te iango ke ni keiaki ma te korakai ae raba. N aki tabe ma te kaangaanga e na akea te bwai ae e na nakoraoi. Inanon taabo aika mwiaiti, bitiobi a kona ni karekea te buoka n te mwane nakoia aomata n tatabemaniia ao utu ibukin reireian aroia rinanon Taabo n Ibuobuoki ibukin te Utu ke tabeman taan katauraoa te buoka.

Iesu E Kakorakoraiia

N tain kamanoakiia ataei, Iesu E kakorakoraia naba. E koteia ataei bwa bwaai ni kakairi (taraa Mataio 18:3). Imwiin Rokona i Amerika, ataei aika uarereke a kona n reireiniia ikawai “bwaai aika kamimi” (3 Nibwaai 26:16).

Ti kona ni kakorakoraia ataei ake ti ataiia man reireinakiia bwa a na kinaa aron te Tamnei n taetae nakoia ao ngkanne a na ira te Tamnei ngkana e karaoi babaire—ni buokiia ni karikirakea nanoia ni kairi aia mwakuri. Ngkai e reirei Titita Jones e reirei, “Buokiia ataei ni karika oin nanoia ibukina bwa a tangiria ni kan [karaoa aia babaire ae mano] e bon riai”⁸ Aikai iango tabeua are e kakorakoraia utu tabeua:

Temanna te tina ae reireina natina ni kakauongo nakon te “namakin ae uh-oo” ao n taratara raoi nakoia aomata aika a taraa n “aki kakoauaki.” E koro bukin aio ngke aomata tabeman a kataia n anaa nanon natin neienne te mwaane bwa e na iriia nakon te roki n tebotebo, ao e kakauongo nakon ana namakin ni kauring ao e rawa.
Utu tabeman a karaoa aia baire ni birinako imwain te tai ni karaoia ngkana a namakina te bwai ae kaangaanga. Te bwai ni kakairi, aia baire te utu teuana ni birinako e aranaki bwa “toki ao kaotia” ao n raonna ma tiringan ana monita te kombiuta ao n tuangiia kaaro n te tai naba anne ngkana iai te tamnei ae buakaka ae kaoti. Ataei a aki kona ni mimi bwa tera aroia n tabeakin rongorongo aika buakaka—a ataa ae a na karaoia!
Te utu teuana riki a karaoa aia taeka ni karaba are a na kona natiia ni koroboki nakoia aia karo iaon te tareboon ngkana a tangiria n anaaki ngkekei naba.
Kam kona ni buokia natimi ni kataneiaiia n atonga ae kangai, “Tiaki!” ngkana iai temanna ae kataia ni kairoroia ni karaoa te bwai teuana are a aki mweengaraoi iai. A na ataia ataei ni kabane bwa a kona ni bubuti te buoka, ao a na bon reitinako ni bubuti ni karokoa a buokaki.

Ara Mwakuri ngaira Ikawai

Ti na uringa riki te bwai ae riki inanon 3 Nibwaai 17, ngke Iesu “e anaia natiia aika uarereke, temanna imwin temanna, ao e kakabwaiaia, ao e tataro nakon te Tama ibukiia. … Ao a katobibiaki n te ai; ao anera a buobuoki nakoia” (kiibu 21, 24). Tao kingin te karaki tiaki n ae ti tii reireiaki iai bonganaia ataei ma e kamataata tera raoi oin tabera, ngkai ikawai ngaira. Ngaira taan tararua te roro are imwiina. Ti riai n riki bwa anera are a otabwaninia ao ni ibuobuoki nakoia ataei. Ti na waaki nako n taraa Iesu bwa ara katoto ae kororaoi ao ngkanne ni karaoa ara kabanea n tamaroa are ti kona n otabwaninia ara ataei aika a uarereke n te tangira ao n te kamanomano.