2021
O Le Alofa Tunoa o Keriso e Tele Naua
Fepuari 2021


Na’o Tusiga Faatekinolosi

O Le Alofa Tunoa o Keriso e Tele Naua

Pe a e lagona le noanoatia, faalagolago i le alofa tunoa ua ofoina mai e Iesu Keriso e ala i Lana Togiola.

Ata
ua pupulato’a le tina i le mamao

E i ai se lesona tonu lava se tasi ou te manatua mai i la’u vasega o le fisiki i le kolisi. Sa pau lea o le vasega sa toetoe a ou le mafaia, ma i le mavae ai o nei tausaga, o le tulafono lona tolu a Newton ua na o le pau lea o le mea na foliga mai na mau ia te au. O le tulafono e faapenei: mo faatinoga uma, e i ai se tulaga tutusa ma faafeagai foi.

I lo’u olaga, ua ou vaai ai i le ala e moni ai lenei tulafono i aafiaga faaleagaga, ae le na o mea faaletino. Ua ou vaai i le ala na tauia ai e le Alii ia ‘au a le tiapolo i le mana o lona alofa tunoa. O le mea ua tele naunau ai le agasala ona o le Pau, e ola lauusiusi foi le alofa tunoa ona o Keriso ma Lana Togiola.

O le Alofa Tunoa o Keriso e Tele Naua.

Ua ou lagonaina Lona Alofa Tunoa. E Tinoa. Mafiafia. E lava le malosi e tuia ai se loto. Na faamatalaina e Paulo e ala i le faapea atu o le mea e faatele ai le agasala, ae ua silisili lava le “alofa tunoa” (Roma 5:20). Ua ou molimauina lena upumoni. E ui ina sa ou lagonaina le mamana o Lona alofa tunoa i malumalu ma falesa, ae na ou lagonaina foi le alofa tunoa sili o le Faaola i totonu o faitotoa o se falepuipui.

Ua tosina atu au i nofoaga e pei o falepuipui—atonu ona e i ai so’u atalii sa faafalepuipuiina, pe atonu foi ou te iloa le lagona o le noatia ai i se mea e le mafai ona faatoilaloina e oe lava ia. I tausaga ua mavae, sa ou tietie atu ai i le atunuu o le Gadarenes. O se nofoaga e toafilemu ma e lanumeamata, ma ona gauga mauga. A o ou tietie, sa ou mafaufau pe mata o a lagona o le saisaitia na oo i se tagata se toatasi i le feagaiga fou.

I le Mareko 5 ma le Luka 8, tatou te faitau ai e uiga i se nofoaga o tuugamau. O se tagata e leai ni lavalava na faatigainaina i le po ma le ao. Ina ua silasila atu Iesu ia te ia, sa Ia fesili atu i le igoa o le tagata.

“Lekeono,” na tali atu ai le tagata, ua faapea atu ua ulutinoina o ia e temoni e tele (Mareko 5:9; Luka 8:30). Peitai sa silafia e Iesu le auala e aveese ai mea na saisaitiaina ai lenei tagata. Sa i ai puaa, ma se vanu, ma se vai lepa, ona … o se tagata ua faamalolo, o loo nofo i aao o lona Faaola. Faaofuina ma i lona mafaufau sa’o. Na ou le manofonofo ae mafaufau po o a manatu ma lagona na tutupu i le Agaga o lenei tagata ina ua ia maua le filemu.

Ina ua ulufale atu Keriso i le vaa e alu, sa ‘ai’oi atu le tamaloa la te o faatasi. Atonu sa ia lagonaina le saogalemu faapitoa i le latalata atu i le Alii. Ae na ese foi se misiona na mafaufau i ai le Faaola mo ia. Sa fai atu Iesu i le tamaloa e toe foi atu i lona aiga ma ta’u atu i ana uo e uiga i le mea na tupu. Ma sa alu atu lena alii, e molimau atu i le aai atoa “i mea tetele na faia e Iesu ia te ia” (Luka 8:39).

Ou te taumafai e vaai faalemafaufau i le olaga o lea tagata ao lei sau Iesu, ae na te lei maua aafiaga o Lona alofa tunoa ma Lona mana. “I taimi uma lava, i le po ma le ao, sa i ai o ia i mauga, ma i tuugamau, ma tagi ai, ma selei o ia lava i maa” (Mareko 5:5). Ona oo mai lea o Keriso ma Lona alofa tunoa, i le nofoaga tonu lava na saisaitia ai o ia. Ma o se olaga o noanoatia—saisaitiaga ma le faapologaina mai temoni—sa suia i se molimau o le alofa mutimutivale ma le mana o Iesu Keriso.

Pe o e lagonaina ea e ono lepetiaina oe e se mea ua tuanai? E i ai se Tasi e silafia le lelei o loo ia te oe, tusa lava po o le a le tulaga sa i ai lou olaga. Na te silafia o outou igoa. E tele mea silisili o loo teuina e Ia mo i latou o e saili i le Alii. I lena nofoaga e te lagona ai le noatia, ia e ‘ai’oi atu mo Lona alofa tunoa. Ia talitonu o loo tele naua nei mea o loo maua.

O loo silasila mai Iesu Keriso ia te oe.

E mafai ona Ia fesoasoani mai ia te oe e faatoilalo.

Sa ou vaai ia te Ia o suia le olaga o lo’u atalii.

Na te mafaia, ma o le a Ia, faia lea lava mea e tasi mo tagata uma e liliu atu ia te Ia.

Lolomi