2021
O le Taua o Agaga Taitasi
Fepuari 2021


Sau, Mulimuli Mai Ia te A’u: Mataupu Faavae ma Feagaiga 18–19

O le Taua o Agaga Taitasi

22–28 Fepuari

Aisea ua taua tele ai i tatou i le Alii?

Ata
painting of the Savior healing a man

Sii i Luga Lima o Tautau i Lalo, saunia e J. Kirk Richards

Talu ai nei sa ou lagona ai le uunaiaina e toe fesootai ma se aiga sa ma aoaoina ma papatisoina ma la’u soa a o avea au ma se faifeautalai talavou i le toeitiiti 40 tausaga talu ai i Brussels, Peleseuma. Ua fai si leva talu ona ou talanoa atu i se isi o i latou.

E ala i le ofoofogia o tekinolosi o aso nei, sa ou su’eina ai le tina o lenei aiga i luga o ala o faasalalauga faaagafesootai. Sa mafai ona ma faia se talanoaga matagofie i luga o le vitio. Sa ma talanoa ma toe faamanatu aafiaga paia sa matou maua i tausaga ua mavae a o aoao lona aiga e uiga i le talalelei toefuataiina.

Sa lei lelei atoatoa lona soifua maloloina, ma o nisi o tulaga na vavaeeseina ai o ia mai lona aiga. A o ma talanoa, sa ou lagonaina le loloto o le alofa o le Tama Faalelagi ma le Faaola mo lenei tuafafine lelei. Sa ou iloaina lona taua tele e faavavau, e ui lava ua tau tafea ese o ia mai le Ekalesia. Sa faailoa atu i ai lo’u alofa mo ia ma molimau atu e alofa ma silafia o ia e le Atua. Sa maligi o ma loimata a o ta’u atu o ma alofa i le tasi ma le isi. Sa ma faia se tautinoga e fesootai soo. Sa matuai ou faafetai ona sa musuia au e se Atua e silafia mea uma ma agalelei, ia ou aapa atu i lau uo pele i lena aso.

O le “Aisea” o le Alofa o le Atua

Ina ua fesiligia Nifae e se agelu e uiga i le mataupu faavae o le Atua, sa tali o ia, “Ua ou iloa e alofa o ia i ana fanau; e ui i lea, ou te le iloa le uiga o mea uma” (1 Nifae 11:17). E tele taimi ou te mafaufau ai pe na faapefea ona malamalama Nifae i lenei upumoni faigofie ma le matagofie: e alofa le Atua i Ana fanau. Ua manino lava na ia iloa le aoaoga faavae a Keriso e pei ona aoaoina ai e ona “matua lelei” (1 Nifae 1:1). Ae na ia iloa foi le “aisea” o le Faaola. O le a la lena “aisea?”

Aisea na finagalo ai le Atua e tuu mai Lona Alo e avea ma se taulaga? Aisea na Ia auina mai ai i tatou iinei ina ia suesueina ma tofotofoina? Ona, e pei ona aoaoina i se upumoni e tutusa lava le matagofie, “ua tele lava le taua o agaga i le silafaga a le Atua” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:10).

Aisea ua taua tele ai i tatou ia te Ia? O le mea masani, ona o i tatou o Ana fanau e alofa ai o Ia ia i tatou. Ae i isi fuaiupu e sosoo ai, ua Ia faamatalaina ai le meaalofa sili ua tuuina mai ia i tatou taitoatasi ona o Lona alofa mo i tatou—o Lona Alo e Toatasi na Fanaua, o Iesu Keriso. Na Ia auina mai Lona Alo ina ia mafatia “i le oti i la le tino; o le mea lea na mafatia o ia i le tiga o tagata uma, ina ia mafai ona salamo tagata uma ma o mai ia te ia. Ma ua toetu mai o ia mai le oti, ina ia mafai ona ia aumai o tagata uma ia te ia, i luga o tu’utu’uga o le salamo” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:11–12). Ua Ia fetalai mai ia i tatou, “O la’u galuega ma lo’u mamalu lenei—ia aumaia le tino ola pea ma le ola faavavau o le tagata” (Mose 1:39).

Salamo ma le Olioli

E leitioa a lagona e le Tama Faalelagi le olioli tele pe a tatou salamo. O lo tatou naunau e salamo o se faamaoniga lea o lo tatou lotofaafetai loloto mo le meaalofa maoae ma le lemafaatusalia o le Faaola ma le Togiola o le lalolagi. Ua na o Iesu Keriso lava e mafai ai ona tatou agavaa e tutu atu ma le mautinoa i le afioaga o le Atua (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:45).

Na faamalamalama mai e Peresitene Russell M. Nelson e faapea: “Ua toatele naua tagata e mafaufau i le salamo o se faasalaga—o se mea e ao ona aloese ai vagana ai tulaga sili ona matuiā. Ae o lenei lagona o le faasalaina e mafua mai ia Satani. E taumafai o ia e poloka i tatou mai le vaai atu ia Iesu Keriso, o lē tu mai ma aao mafola, ma le faamoemoe ma le naunautai e faamalolo, faamagalo, faamamā, faamalosia, ma faapaiaina i tatou. …

“E leai se mea e sili atu ona saoloto, sili atu ona malualii, pe sili atu ona taua i lo tatou alualu i luma faaletagata lava ia nai lo se taulaiga masani, i aso taitasi i le salamo. O le salamo e le o se mea e faa-tasi ona tupu; ae o se faagasologa. O le ki i le fiafia ma le filemu o le mafaufau. Pe a va’ava’alua ma le faatuatua, e tatala e le salamo lo tatou faitotoa e maua ai le mana o le Togiola a Iesu Keriso.”1

Ata
painting of a woman handing a light to someone

Lux Condivis (Malamalama Faasoaina), saunia e J. Kirk Richards

Valaaulia e Fesoasoani Atu

E tele taimi i faaaliga o aso e gata ai, ua valaaulia ai e le Alii Ana auauna-fanau e fesoasoani ia te Ia ma Lona Alo i le galuega o le faaolataga ma le faaeaga (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:14). Mafaufau i lena mea! I lo tatou tulaga le atoatoa, ua tuuina mai e le Atua o le atulaulau se valaaulia ia i tatou e fesoasoani atu i Ana fanau, o e e taua tele, ina ia toe foi atu ia te Ia. Ua Ia silafia e faigata le galuega. O le a toatele i latou o e o le a le taliaina la tatou valaaulia e “faalogo ia te Ia.” Peitai, ua Ia faamautu mai o Ia o le Atua o le “toatasi.” “Ma afai e faapea lua te galulue i o oulua aso uma i le alagaina o le salamo i lenei nuu, ma aumai, nao se agaga e toatasi ia te aʼu, e matua tele lava lo oulua olioli faatasi ma ia i le malo o loʼu Tamā!” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:15; ua faaopoopo le faamamafa).

Atonu e te fesili ifo ia te oe lava, “O le a se mea e mafai ona ou faia e fesoasoani ai i se tasi ia sau ia Keriso, salamo, ma ia faamanuiaina e ala i Lana taulaga togiola?”

Na tuuina mai e Elder Dieter F. Uchtdorf o le Korama a Aposetolo e Toasefululua lenei fautuaga e uiga i le auai i le galuega o le faaolataga ma le faaeaga: “Ia e malamalama e le o sau galuega le liuaina o tagata. O le matafaioi lena a le Agaga Paia. O lau matafaioi o le faasoa atu o mea o loo i totonu o lou loto ma ola ia tutusa ma ou talitonuga.

“O lea, aua ne’i e lotovaivai pe afai e lē taliaina vave e se tasi le savali o le talalelei. E le o se toilalo patino.

“O le mea lena e i le va o le tagata ma le Tama Faalelagi.

“Ae o oe, ia e alofa i le Atua ma ou tuaoi, o Ana fanau.

“Talitonu, alofa, fai.

“Mulimuli i lenei ala, ma o le a faia e le Atua ni vavega e ala atu ia te oe e manuia ai Lana fanau faapelepele.”2

Ata
painting of children touching angels through the veil

Saoatu, saunia e J. Kirk Richards

I Itu Uma e Lua o le Veli

O le valaaulia e o mai ia Keriso e ala i le salamo e le faapolopoloina mo na o i latou o e ola i lenei lalolagi. “O e e salamo o e ua oti o le a togiolaina, e ala i le usiusitai i sauniga o le maota o le Atua” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:58). O le galuega o malumalu ma talafaasolopito o aiga o ni vaega taua o le faapotopotoina o Isaraelu na faataapeapeina i itu uma o le veli. E mafai ona tatou lagona le olioli sili a o tatou faia galuega mo i latou o e ua o atu i le lalolagi o agaga ma le iloaina, i lena malo, e pei ona saunoa mai Peresitene Wilford Woodruff (1807–98), “o le a toaitiiti, pe afai e i ai, nisi o le a le taliaina le talalelei.”3 E le masalomia lava, o le a latou tulimata’i atu i le aso o le a faatinoina ai sauniga faaola mo i latou i totonu o le maota o le Alii.

Na a’oa’o mai Elder Dale G. Renlund o le Korama a Aposetolo e To’asefululua: “A tatou aoina o tatou talafaasolopito o aiga ma o i le malumalu e fai ma sui o o tatou tuaa, o le a faataunuu e le Atua le tele o nei faamanuiaga folafolaina i le taimi lava lena i itu uma e lua o le veli. E faapena foi, e faamanuiaina i tatou pe a tatou fesoasoani i isi i a tatou uarota ma siteki ia faia lea mea lava e tasi. O tagata e le o nonofo latalata i se malumalu e mauaina foi nei faamanuiaga e ala i le auai i galuega o talafaasolopito o aiga, i le aoina o igoa o o latou tuaa mo sauniga o le malumalu ina ia faatinoina.”4

E matagofie le iloa e alofa lo tatou Tama Faalelagi i Ana fanau taitoatasi. E taua tele i tatou ia te Ia. Ua tofu i tatou ma se tiutetauave paia e auauna atu i Ana fanau i itu uma o le veli ma fesoasoani ia i latou ia iloa lo latou taua tele.

Fesoasoani ia i Latou ia Iloa lo Latou Taua

Ou te valaaulia outou e a’apa atu ia i latou ua avea ma se vaega o lou olaga, ma atonu ua galo mo se taimi. Aapa atu ia i latou o e ua tuua le ala o feagaiga. Auauna atu ia i latou e manaomia le alofa faaKeriso. Feso’otai ma i latou i le isi itu o le veli e ala i le galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga, e aofia ai le faasino igoa. Fesoasoani i isi ia lagona le alofa o le Atua e ala atu ia te oe.

E pei ona folafola atu, sa ma talanoa ma la’u uo Peleseuma i Aso Sa uma mo le silia ma le fa masina. Sa ou valaaulia o ia e sii mai le polokalama o le Gospel Library. Sa faailoa atu o ia i le peresitene o le paranesi i le lotoifale, ma sa asia e faifeautalai faamisiona ma tuuina atu i ai se faamanuiaga faaleperisitua. O le vaiaso na sosoo ai, mo le taimi muamua i le silia ma le 30 tausaga, sa ia auai i le lotu faamanatuga. O le taimi mulimuli na ma talanoa ai, na faatumulia o ia i le olioli i le toe fesootai ai ma le tino o le Ekalesia a Iesu Keriso.

Sa ia fai mai foi ia te a’u o loo auai pea lana tama teine matua i le Ekalesia. Sa vave ona ou aapa atu i le tama teine e ala i le talanoa i le vitio. Sa ia faailoa atu au i lana fanau aulelei e toafa, ona fai mai lea, o loo o atu faifeautalai faamisiona i lo latou fale i lena po mo le taumafataga o le afiafi. O se faamanuiaga lava le vaaia o loo avea pea o ia o se tagata faamaoni o le Ekalesia!

A’o ma talanoa, sa ou malamalama, i sina vaega itiiti o lenei mau: “Ma o lenei, afai o le a tele lo oulua olioli faatasi ma se agaga e toatasi na oulua aumai ia te aʼu i le malo o loʼu Tama, e matua tele atu lo oulua olioli pe afai lua te aumai ni agaga e toatele ia te au!” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 18:16).

E taua tele le aoga o agaga taitasi!

Faamatalaga

  1. Russell M. Nelson, “E Mafai Ona Tatou Faia ia Lelei Atu ma Ia Tatou Lelei Atu,” Liahona, Me 2019, 67.

  2. Dieter F. Uchtdorf, “Galuega Faafaifeautalai: Faasoaina atu o Mea o Loo i Totonu o Lou Loto,” Liahona, Me 2019, 17.

  3. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Wilford Woodruff (2004), 50.

  4. Dale G. Renlund, “Galuega o Talafaasolopito o Aiga ma le Malumalu: Faamauga ma le Faamalologa,” Liahona, Me 2018 49.

“E le o sau galuega le liuaina o tagata. O le matafaioi lena a le Agaga Paia. O lau matafaioi o le faasoa atu o mea o loo i totonu o lou loto ma ola ia tutusa ma ou talitonuga.” Elder Dieter F. Uchtdorf

Ua tofu i tatou ma se tiutetauave paia e auauna atu i fanau a le Tama Faalelagi i itu uma o le veli.

Lolomi