2021
Founga ne Liliu ai Hoku Lotó ʻi he Taimi ne Mavahe ai Hoku Tuongaʻané mei he Siasí
ʻEpeleli 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Founga ne Liliu ai Hoku Lotó ʻi he Taimi ne Mavahe ai Hoku Tuongaʻané mei he Siasí

Ne tokoni ʻeku ʻofa ki hoku tuongaʻané, neongo ʻene ngaahi filí, ke u toe fetuʻutaki mo ia ʻi he taimi naʻá ne mavahe ai mei he Siasí.

ʻĪmisi
fefine ʻoku malimali ʻi haʻane fāʻofua ki ha tangata

ʻI heʻeku tupu haké, naʻá ku tui ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻaki hoku lotó kotoa, pea ne u fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ne u lavá ke moʻui angatonu ai. Pea naʻá ku fakaʻamu mo ʻamanaki ke moʻui angatonu foki mo hoku fāmilí. Naʻe ʻomi ʻe he ʻilo ki he ongoongoleleí ha fiefia lahi ange ʻi ha toe meʻa ʻi heʻeku moʻuí, tautautefito ʻi hono ʻilo te u lava ʻo fakataha mo hoku fāmilí ke taʻengatá.

Ko ia ʻoku lava ke ke fakakaukauloto mai ki he puputuʻu mo e loto-mamahi ne u aʻusiá ʻi he taimi ne fakaʻau ai ke mamaʻo ange ʻa hoku tuongaʻane lahí mei he ongoongoleleí pea pehē foki mei hoku fāmilí mo aú. Ne iku pē ʻo ne mavahe mei he Siasí.

Naʻe hangē ne ʻosi kotoa e māmani ne u nofo aí ʻi ha kiʻi vahaʻataimí. Ne lahi fau ʻeku ngaahi fehuʻí:

Naʻe anga fēfē ʻene lava ʻo mavahé?

Naʻe anga fēfē ʻa e ʻikai ke ne fie maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻoku maʻu ʻi hono moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí?

Meʻa ní ʻoku ʻikai ke fie fakataha ia mo homau fāmilí ʻo taʻengata?

ʻI he kamatá, naʻá ku ʻita ki hoku tuongaʻané. ʻI he taimi ne u fanongo ai ki hoku ngaahi kaungāmeʻá ʻoku nau talanoaʻi e fuʻu tōtuʻa ʻo e maluʻi kinautolu ʻe honau ngaahi tuongaʻane lahí mo e vāofi ʻenau feohi mo honau fāmilí, ne u ongoʻi loto-mamahi ʻaupito he naʻe teʻeki ai ke u talanoa mo hoku tuongaʻané ʻi ha taimi fuoloa. Ne hangē ne ʻikai toe malava ke hoko ʻeku fakaʻānaua ke fakataha mo hoku fāmilí kotoa ʻi hēvaní.

Naʻá ku faʻa vakai ki he ngaahi fāmili ngali “haohaoa” ʻi he lotú pea ne u ongoʻi hangē ne fakahoko ʻe hoku fāmilí ha meʻa halá. Kapau ne mau angatonu feʻunga, he ʻikai nai ke foki mai hoku tuongaʻané ki he Siasí? Ka naʻe tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ne mau fakahokó, ne ʻikai pē ke foki mai hoku tuongaʻané.

Naʻá ku lotu ki he Tamai Hēvaní fekauʻaki mo hoku tuongaʻané ʻi he taimi kotoa pē. Ne u fuʻu ongoʻi ʻita mo loto-mamahi ʻaupito. Naʻá ku faʻa fehuʻia ha ngaahi meʻa hangē ko e, “Ko e hā ʻoku hoko ai ʻení?” “ʻIkai te ke lava ʻo tokoniʻi ia ke ne ʻilo ʻa e moʻoní?” “Kātaki muʻa ʻo liliu ha meʻa!”

Ne u fakahoko ʻeni ʻi ha kiʻi taimi, pea ne ʻikai pē liliu ha meʻa ia. Naʻe ʻikai mahino kiate au e ʻuhinga naʻe ʻikai ke fakahoko ai ʻe he ʻOtuá ha meʻá. Ka ʻi ha ʻaho ʻe taha, ne faifai pea mahino ha meʻa kiate au. Ne u ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha meʻa te u lava ʻo fakahoko.

ʻE lava ke u ʻofa.

ʻE Lava ke Liliu Hotau Lotó ʻe he ʻOfa ʻa Kalaisí

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“ʻI he taimi ʻokú ke loto-moʻoni ai ke tāpuekina mo hiki hake ʻa kinautolu ʻoku mou feohí—ʻe lava ke ngāue e mālohi ʻo e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí ʻi ho lotó mo e moʻuí.

“ʻI hoʻo taukei he [lea ʻo e ʻofa ʻa Kalaisí] pea fakaʻaongaʻi ia ʻi hoʻo feohi mo e niʻihi kehé, te nau fakatokangaʻi ha meʻa ʻiate koe te ne lava ke fakamanatu kiate kinautolu ha ongo kuo fuoloa ʻene pulí ke nau fekumi ki he hala totonu ke foki ai ki honau ʻapi fakalangí. He ko hono moʻoní, ko e lea ʻo e ʻofá ʻa ʻenau lea fakafonua totonú.”1

Ne kamata ke liliu ha ngaahi meʻa ʻi he taimi ne u fakahaaʻi ai ki hoku tuongaʻané ʻeku ʻofa kiate iá kae ʻikai ko hono feinga ke liliu iá. Naʻe kamata ke u lotua ia ʻaki ʻa e ʻofa ne u maʻu kiate iá kae ʻikai ko e ʻitá. Ne u lava ʻo vakai naʻe kamata ke fakamolū hono lotó—ʻo ʻikai ki he ongoongoleleí leva, ka kiate au mo hoku fāmilí. Pea naʻá ku fakatokangaʻi naʻe fie maʻu foki ke u fakamolū hoku lotó kiate ia (vakai, Mōsaia 5:7). Ne kamata ke u toe mamata ki heʻene ngaahi leleí, pea naʻá ku kamata ke tali mo fakaʻapaʻapaʻi ʻene ngaahi filí, neongo naʻe kehe ia mei haʻakú. ʻOku ou ʻilo naʻe toki lava pē ke hoko ʻa e ngaahi liliu ko iá ki hoku lotó mo e fakakaukaú ʻo fakafou ʻi he mālohi faifakamoʻui ʻa Sīsū Kalaisí.

ʻOku tali moʻoni ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi lotu maʻá e ni‘ihi kehé, ʻo tatau ai pē kapau ʻoku ʻikai haʻu maʻu pē ia ʻi he founga ʻoku tau ʻamanaki ki aí. Kae hangē pē ko e fanongo ʻa e Tamai Hēvaní ki he ngaahi lotu ʻa ʻAlamā ko e Lahí maʻa hono fohá, ʻokú Ne fanongo mai ki heʻetau ngaahi lotu maʻanautolu ʻoku tau ʻofa aí (vakai, Mōsaia 27:14). Pea neongo ʻoku fie maʻu ke tau maʻu ʻa e faʻa kātakí mo e ʻamanaki leleí, ka ʻoku tākiekina mālohi moʻoni ʻe heʻetau lotu hokohoko mo e tui maʻá e niʻihi kehé ʻa kinautolu—mo kitautolu. ʻO lahi ange ia ʻi he meʻa te tau malava ʻo ‘iló.

Fefakaʻapaʻapaʻaki ʻi he Ngaahi Fonongá

Kuo teʻeki pē ke foki mai hoku tuongaʻané ki he Siasí, pea ʻoku ʻikai ke u tui ʻoku vave haʻane palani ke foki mai. Ka kuó u ako ʻokú ne maʻu pē ʻe ia ʻa ʻene tauʻatāina ke filí pea ʻe tatau ai pē ʻa e kehe ʻene filí mei haʻakú, te u kei lava pē ʻo ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi ia. ʻOku lelei ange homa vā fetuʻutakí ʻi he tuʻunga ne ʻi ai ʻi he ngaahi taʻu kuo mahili atú koeʻuhí ko e ʻofa ʻokú ma fakahāʻí. ʻOku ʻikai ke u loto-fiemālie maʻu pē ki heʻene ngaahi filí pe ko ʻene ngaahi fakakaukaú, ka ʻi heʻeku fai hoku lelei tahá ke u maʻu ha mahino lelei ange kiate iá, kuó u lava ʻo kiʻi vakai ki he lahi ʻo e ʻofa mo e ʻafio ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú takitaha.

Ko e kī ki hono tauhi ʻa e fāmilí ke nau fakatahá mo fakafehokotaki e ngaahi lotó ʻoku ʻikai ko hono fefakahalaiaʻaki e ngaahi filí; ka ko e taupotu tahá ʻa e ʻofá—ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. He ʻikai ke u teitei lava ʻo fakamālohiʻi ʻa hoku tuongaʻané ke foki mai ki he ongoongoleleí, ka ʻe lava ke u ʻofa ʻiate ia pea tokoniʻi ia ke ne ʻiloʻi ʻoku talitali fiefia maʻu pē ia.

ʻOku ou kei lotua mo ʻaukai pē koeʻuhí ko hoku tuongaʻané, ka ʻi he taimi tatau kuó u ʻiloʻi ko ʻene ngaahi filí ʻoku ʻaʻana pē ia. Ko ʻetau fononga foki ki he Tamai Hēvaní ko ha fononga fakafoʻituitui ia ʻi he vahaʻa ʻo kitautolu takitaha pea mo Ia. Ka te tau lava ʻo tafoki ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ki ha tokoni ʻi he fepoupouʻaki ʻi heʻetau ngaahi fononga fakafoʻituituí pea mo feʻofaʻaki ai pē ʻi he founga tatau.

ʻOku ʻikai ke u ʻilo e meʻa ʻe hoko ʻi he ikuʻangá ki hoku fāmili taʻengatá, pea ʻoku ou ongoʻi ha kiʻi loto-mamahi he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻeku fakakaukau ki aí. Ka ʻoku ou maʻu ha fiemālie ʻi he ngaahi lea ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí:

“Falala ki he ʻEikí. …

Ko e tefitoʻi moʻoni tatau pē [ʻeni] ʻoku ʻai ki he ngaahi fehuʻi ʻoku teʻeki tali fekauʻaki mo e ngaahi silá ʻi he moʻui kahaʻú pe ko ha ngaahi liliu ʻoku fie maʻu koeʻuhí ko ha ngaahi meʻa ne hoko pe ngaahi maumau fono ʻi he moʻui fakamatelié. ʻOku lahi fau e meʻa ʻoku ʻikai ke tau ʻiló, pea ko hotau falalaʻanga paú pē ke falala ki he ʻEikí mo ʻEne ʻofa ki Heʻene fānaú.”2

Pea ko e meʻa ia ʻoku ou fili ke fakahokó—ke falala ki he ʻEikí pea ke vahevahe ʻEne ʻofá—ʻo tatau ai pē pe ko e hā.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dieter F. Uchtdorf, “Ko Hoʻo Fononga Fiefia ki ʻApí,” Ensign pe Liahona, Mē 2013, 129.

  2. Dallin H. Oaks, “Falala ki he ʻEikí,” Ensign pe Liahona Nōvema 2019, 28–29.

Paaki