2021
Naʻe Fakahaofi Kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi mei he Angahalá mo e Maté
ʻEpeleli 2021


Ngaahi Tefitoʻi Meʻa Mahuʻinga ʻo e Ongoongoleleí

Naʻe Fakahaofi Kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi mei he Angahalá mo e Maté

Tuʻunga ʻi Heʻene feilaulaú, ʻoku tau maʻu kotoa ai ʻa e faingamālie ke maʻu ʻa e melinó mo e fiefia taʻengatá.

ʻĪmisi
the Savior in Gethsemane

Christ Creating the Earth (Ko Hono Fakatupu ʻe Kalaisi ʻa e Māmaní), tā ʻa Robert T. Barrett; O My Father (ʻE Tamai ʻi Hēvani ē), tā ʻa Simon Dewey; The Burial of Christ (Ko e Telio ʻo Kalaisí), tā ʻa Carl Heinrich Bloch; Christ and Mary at the Tomb (Ko Kalaisi mo Mele ʻi he Fonualotó), tā ʻa Joseph Brickey; Christ Calling Peter and Andrew (Ko e Ui ʻa Kalaisi kia Pita mo ʻAniteluú), tā ʻa James Taylor Harwood

ʻOku tau lau ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻuí. Ko hono ʻuhingá he naʻá Ne totongi huhuʻi ʻetau ngaahi angahalá pea ikunaʻi ʻa e mālohi ʻo e maté. Naʻá Ne fakahaofi kitautolu! Ko ʻEne feilaulau maʻatautolú, ʻa ia ʻoku ui ko e Fakaleleí, ko e meʻa mahuʻinga taha ia kuo hokó. Koeʻuhí ko Ia, ʻoku ʻikai ko e ngataʻangá ʻa e maté. Koeʻuhí ko Ia, ʻe lava ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá, hoko ʻo toe maʻa, pea tupulaki ʻo lelei ange he ʻaho takitaha.

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻUluaki Fānaú

Kimuʻa pea tau omi ki he māmaní, ne tau nofo mo ʻetau ongomātuʻa fakalangí. ʻI he hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e ʻUluaki Fānaú, naʻá Ne tokoni ai ke fakatupu ʻa e māmani fakaʻofoʻofá ni. Naʻe fili Ia ke Ne hoko ko hotau Fakamoʻuí peá Ne mokoi ke ʻaloʻi mai Ia ki māmani koeʻuhí ke Ne hoko ko ha sīpinga haohaoa, akoʻi ʻEne ongoongoleleí, mo fakahoko ʻa e Fakaleleí maʻatautolu.

Naʻe Totongi Huhuʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻEtau Ngaahi Angahalá

Ko e taimi naʻe ʻafioʻi ai ʻe Sīsū ʻe vave ʻEne pekiá, naʻá Ne hāʻele ki ha ngoue naʻe ui ko Ketisemani ke lotu. Lolotonga ʻa e lotu ko iá, naʻe kamata ke Ne totongi huhuʻi ai ʻa ʻetau ngaahi angahalá. Naʻá Ne finangalo lelei ke mamahi koeʻuhí ke ʻoua naʻa tau foua ia—ʻo kapau te tau fakatomala. Ko e taimi te tau tafoki ai mei heʻetau ngaahi angahalá pea muimui ki he Fakamoʻuí, te tau lava ai ke maʻu ʻa e fakamolemolé mo e fakamoʻuí. Koeʻuhí ko e Fakamoʻuí, te tau lava ʻo tupulaki fakalaumālie ʻi he moʻuí ni pea maʻu ʻa e moʻui taʻengatá fakataha mo ʻetau Tamai Hēvaní.

Naʻe Ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Maté

ʻĪmisi
burial of Jesus

Christ Creating the Earth (Ko Hono Fakatupu ʻe Kalaisi ʻa e Māmaní), tā ʻa Robert T. Barrett; O My Father (ʻE Tamai ʻi Hēvani ē), tā ʻa Simon Dewey; The Burial of Christ (Ko e Telio ʻo Kalaisí), tā ʻa Carl Heinrich Bloch; Christ and Mary at the Tomb (Ko Kalaisi mo Mele ʻi he Fonualotó), tā ʻa Joseph Brickey; Christ Calling Peter and Andrew (Ko e Ui ʻa Kalaisi kia Pita mo ʻAniteluú), tā ʻa James Taylor Harwood

Hili e lotu ʻa Sīsū ʻi Ketisemaní, naʻe lavakiʻi, puke pōpula mo tautea mate Ia ʻaki Hono tutukí. Neongo naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e mālohi kotoa pē, ka naʻá Ne tukulolo ke pekia ʻi he kolosí. Naʻe tuku ʻe Hono kau muimuí ʻa Hono sinó ki ha fonualoto. Naʻe ʻikai ke nau ʻiloʻi neongo naʻe pekia ʻa Hono sinó, ka naʻe kei moʻui pē ʻa Hono laumālié ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Hili ʻa e ʻaho ʻe tolu, naʻe toe moʻui ʻa Sīsū ʻo Ne ʻaʻahi kiate kinautolu, ʻo fakamoʻoniʻi ai ʻokú Ne lava ʻo ikunaʻi ʻa e maté. Naʻe kakato heni ʻa e Fakaleleí. Koeʻuhí naʻe toetuʻu ʻa Sīsū, kuo pau ai ke tau toe moʻui kotoa pē hili ʻetau maté.

Ko e ʻUhinga ʻo e Kilisimasí mo e Toetuʻú

ʻOku fakamanatua ʻe ha konga lahi ʻo e māmaní ha ongo ʻaho mālōlō ʻe ua ʻoku tokoni ai ke tau manatuʻi ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Lolotonga e Kilisimasí, ʻoku tau manatua ai ʻi he loto-fakafetaʻi ʻa e loto fiemālie ʻa Sīsū ke tali ʻa e misiona ke hāʻele mai ki māmani, neongo naʻe kau ai ʻa e mamahi mo e pekia maʻatautolú. ʻOku fakamanatu ʻi he Toetuʻú ʻa e ikunaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e angahalá mo e maté, ʻa ia ʻoku tau fakatuʻamelie ai ki ha kahaʻu taʻengata ʻo e fiefiá.

Ko e Hā ʻoku Talamai ʻe he Folofolá fekauʻaki mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí?

Naʻe faingataʻaʻia ʻa Sīsū ʻi he ngaahi mamahi, ngaahi mahaki, mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻi he faʻahinga kotoa pē. Koeʻuhí ʻokú Ne ʻafioʻi lelei kitautolu, ʻokú Ne lava ai ʻo “tokoniʻi” kitautolu (vakai, ʻAlamā 7:11–12).

ʻOku mahino ki he Fakamoʻuí ʻa ʻetau loto-mamahí mo e mamahí (vakai, ʻĪsaia 53:2–5).

Naʻe ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻa Sīsū ke fakahaofi kitautolu he ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu kotoa pē (vakai, Sione 3:16–17).

Naʻe lotua ʻe Sīsū ʻa Hono kau muimuí, kau ai kitautolu, ke maluʻi mei he koví pea ke nau hoko ʻo taha mo Ia mo e Tamai Hēvaní (vakai, Sione 17).

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe hotau Fakamoʻuí ke tau muimui kiate Ia pea toe foki hake ki Hono ʻaó (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:16–19, 23–24; 132:23).

Paaki