2021
Tulifua ki he Fonu ʻo Kalaisí
ʻEpeleli 2021


Tulifua ki he Fonu ʻo Kalaisí

Mei ha lea ʻi ha fakataha lotu fakavāhenga maʻá e kakai lalahi kei talavoú, “Fuofua ʻo Hono Lahi ʻo e Fonu ʻo Kalaisí,” naʻe fai ʻi Sitenifooti, Kalefōnia, USA, ʻi he ʻaho 9 Fēpueli 2020.

ʻI he faʻahitaʻu Toetuʻu ko ʻení, fai ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke ke haʻu ai kia Kalaisí pea fekumi ki Hono leʻo fakanongá.

ʻĪmisi
Jesus with arms outstretched

ʻOua Te Mou Manavahē, tā fakatātā ʻa Michael Malm

Tuku muʻa ke u ʻoatu ha ngaahi fakakaukau ʻe niʻihi fekauʻaki mo e fononga fakatāutaha te mou takitaha fakahoko ʻi he fekumi ki he “fonu” ʻo e lahi ʻo Kalaisí (vakai, ʻEfesō 4:13). ʻOku ou fakatauange ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe ʻi hoʻo moʻuí pea ʻi he ngaahi tūkunga ʻokú ke ʻi aí.

Ko ha niʻihi ʻo kimoutolu ʻoku mou ʻi he tuʻunga ʻoku mou fakaʻamu ke mou aʻusiá, pe ʻoku mou ʻiloʻi ʻa e tuʻunga ʻoku mou fie aʻusia ʻi hoʻomou moʻuí. Ko ha niʻihi ʻo kimoutolu ʻoku mou maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi pea mo ha ngaahi fili lelei ki he kahaʻú. Ko e niʻihi ʻoku mou ongoʻi ʻi ha ngaahi taimi ʻoku mou faingataʻaʻia ange pea ʻikai ha fakatuʻamelie ki he kahaʻú koeʻuhí ko ha faʻahinga ʻuhinga.

Ka ʻoku tatau ai pē pe ko e fē meʻa ʻokú ke fakataumuʻa ki aí pea ko e hā e founga ʻokú ke fehangahangai ai mo ho ngaahi faingataʻá ke ikunaʻi iá, ʻoku ou kole atu ke ke haʻu ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ko e ʻuluaki sitepu mahuʻinga taha ia ke ke aʻu ai ki ho ikuʻanga fakatāutahá, ʻi hoʻo fekumi ki hoʻo fiefia mo e mālohi fakafoʻituituí, pea mo hono aʻusia ho ikuʻanga mo e lavameʻa taupotu tahá (vakai, 1 Nīfai 10:18; 2 Nīfai 26:33; ʻAmenai 1:26; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:11).

Te ke lava ʻo maʻu kotoa ia kapau ko e tali ki he fehuʻi “Ko hoʻo ʻalú ki fē?” (Mōsese 4:15) ko e “Ko e fē pē feituʻu ʻokú ke ʻi aí, ʻEiki.”

ʻE malava ke faingataʻa ʻa e moʻuí. ʻOku ʻi ai hotau ngaahi mamahi, fakaʻiseʻisa mo e palopalema moʻoni ke tau fakaleleiʻi. ʻOku ʻi ai ʻetau ngaahi ʻamanaki kuo siva mo e mamahi, ʻa e ngaahi taimi tokamālie mo e taimi tokatāmaki. Ka kuo lahi fau ha ngaahi lea fakalotolahi kuo folofola ʻaki ʻe he ʻEikí mo e kau palōfitá ki he founga ke tau matatali ai ʻa e ngaahi palopalema ko iá.

“ʻOku ou Tuku ʻa e Melinó Kiate Kimoutolu”

Ko e tāpuaki ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākongá ʻi he fakaʻau ke hokosia e taimi ke Ne foua ai ʻa e mamahí mo e faingataʻa ʻo Ketisemani mo Kalevalé, ko e meʻa ia ne ongo taha ʻi he ngaahi lea ko ʻení. ʻI he pō ko iá, ʻa e poʻuli ʻo e mamahi lahi taha kuo hoko pe ʻe teitei hoko ʻi he māmaní, naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē: “ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolu. … ʻOua naʻa mamahi homou lotó, pea ʻoua naʻa manavahē ia” (Sione 14:27).

Ko ha mahino fakaofo ia ki he moʻuí ʻi he taimi fakamamahi taha ʻo e moʻuí! ʻOku malava fēfē ke Ne folofola ʻaki ia, lolotonga ʻEne fehangahangai mo e meʻa ʻokú Ne ʻafioʻi te Ne fouá? ʻOkú Ne malava ke folofola ʻaki ia he ko Hono Siasí mo ʻEne ongoongoleleí ʻoku ʻi ai ʻa e ikuʻanga fiefia! ʻOku ʻosi fakahoko ʻa e ikuná maʻatautolu. ʻOkú Ne maʻu ʻa e fakakaukau ʻoku taʻengatá; ʻokú Ne vahevahe ia ki he taha kotoa pē.

Ka neongo ia, ʻoku ou tui ʻoku kei maʻu ʻe hatau niʻihi ʻa e tukufakaholo faka-Pulitaní ʻa ia ʻoku taku ai ʻoku kovi ia ke fakafiemālieʻi pe tokoniʻi kitautolu, ʻoku totonu ia ke tau loto-mamahi he taimi kotoa pē. ʻOku ou tui ko e “loto-toʻa” (Sione 16:33) ʻi he feinga “ki he fuofua ʻo hono lahi ʻo e fonu ʻo Kalaisí” (ʻEfesō 4:13) ko e fekau mahalo ia ʻoku ʻikai tauhi ʻe ha tokolahi, neongo ʻa e feinga ʻa ha Kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú; ka koeʻuhí ko e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻoku fakamamahi kiate Ia ʻa kinautolu ʻoku ʻikai tauhi ʻa e fekau ke loto-toʻá.

Neongo ʻoku totonu ke u loto-hohaʻa kapau ʻe ʻi ai ha taha ʻo ʻeku fānaú ʻe faingataʻaʻia lahi pe loto-mamahi pe talangataʻa ʻi ha tapa ʻo ʻene moʻuí, ka te u mamahi lahi ange kapau te u ongoʻi naʻe ʻikai falala mai ʻa e fānau ko iá kiate au ke u tokoniʻi ia he taimi peheé pe te ne fakakaukau he ʻikai ke u mahuʻingaʻia pe tokanga ki heʻene tuʻunga leleí.

ʻI he laumālie tatau pē ko iá, ʻoku ou tui he ʻikai lava ʻe hatau taha ke fakahoungaʻi ʻa e lahi fau ʻo e mamahi ʻa e ʻOtua ko e Tamaí pe ko Hono ʻAló, ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní, ʻi he taimi te Na ʻafioʻi ai ʻoku ʻikai ongoʻi ʻe he kakaí ha loto-falala kiate Kinaua pe ongoʻi malu ʻi Hona toʻukupú pe falala ki Heʻena ngaahi fekaú. Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa, ʻi he foʻi ʻuhinga pē ko iá, ʻoku ʻi ai hatau fatongia ke tau fiefia ai!

ʻOku “Feʻunga [ʻEne] ʻAloʻofá”

Ko ha akonaki ʻe taha fekauʻaki mo e fekumi kia Kalaisi pea mo e fua ʻo ʻEne fonú naʻe hoko ia hili hono fakahoko ʻe Sīsū ʻa e mana ʻo hono fafanga ʻa e toko 5,000 mei he foʻi mā ʻe nima mo e mataʻi ika ʻe uá (vakai, Mātiu 14:13–21). (Ko e tahá, ʻoua ʻe hohaʻa ki he ʻikai ʻoatu ʻe Kalaisi ha mana ke tokoniʻi koé. ʻOku “feʻunga [ʻEne] ʻaloʻofá” [2 Kolinitō 12:9]. Ko ha lēsoni fakalaumālie mo taʻengata ia ʻo e mana ko ʻení. ʻOku hulu fau ʻa e ngaahi tāpuakí maʻá e tokotaha kotoa pē te ne fie maʻu iá! Ke ke maʻu ʻa e tuí pea fiefia ʻi Heʻene foaki mai ʻa e “mā ʻo e moʻuí”! [Sione 6:35].)

Hili hono fafanga ʻe Sīsū ʻa e kakaí, naʻá Ne fekau ke nau foki pea fakaheka ʻEne kau ākongá ki ha vaka toutai ke nau kolosi ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e Tahi Kālelí. Hili iá naʻá Ne “ʻalu hake toko taha pē ia ki he moʻungá ke lotu” (Mātiu 14:23).

ʻI he fakahekeheka ʻa e kau ākongá ki honau vaká, naʻe ofi ia ki he poʻulí, pea ko ha pō hakohako ia. ʻOku pau pē naʻe angiangi mālohi ʻa e matangí ʻi he kamatá. Mahalo naʻe ʻikai ke fusi ʻe he kau tangatá ni ʻa e laá koeʻuhí ko e matangí, ka naʻa nau ngāue ʻaki pē ʻa e fohe ʻaʻaló—pea ko ha toki ngāue faingataʻa moʻoni ia.

ʻOku tau ʻiloʻi ʻení he naʻe aʻu ki “hono fā ʻo e leʻo ʻi he poó” (Mātiu 14:25)—ko e vahaʻa ia ʻo e 3:00 ki he 6:00 hengihengí—ko e toki lava pē ia ha ngaahi maile siʻi ʻenau mavahe atú (vakai, Sione 6:19). ʻI he taimi ko iá naʻe maʻu tāmakia ʻa e vaká ʻi ha matangi mālohi.

Ka naʻe ʻafio mai ʻa Kalaisi kiate kinautolu, hangē ko ia ʻokú Ne faʻa fakahoko maʻu peé. ʻI he ʻafio ʻa e Fakamoʻuí ki heʻenau faingataʻaʻiá, naʻá Ne hāʻele ʻi he hala nounou taha ki honau vaká, ʻo Ne hāʻele loto-falala ʻi he fukahi tahí ke tokoniʻi kinautolu.

ʻĪmisi
Jesus Christ helping Peter up out of the stormy seas

Ngataʻanga ʻo e Tuí, tā fakatātā ʻa J. Alan Barrett

“ʻOua Te Mou Manavahē”

ʻI he taimi naʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ai ʻa e kau ākongá, naʻa nau vakai ʻo fakatokangaʻi ʻi he fakapoʻulí ha taha ʻi ha pulupulu ʻoku puhi ʻe he havilí, ʻoku fononga mai kiate kinautolu ʻi he fukahi peau ʻo e tahí. Naʻa nau kalanga ʻi heʻenau manavaheé, he naʻa nau pehē ko ha tēvolo ia ʻi he fukahi tahí. Pea ʻi he uhouhonga ʻo e matangí mo e fakapoʻulí—ʻi he ngali fakamanavahē ʻa e tahí kae ngali siʻisiʻi honau vaká—naʻe ongo mai ʻa e leʻo ʻo honau ʻEikí ʻo fakapapauʻi mai ʻa e nonga taupotu tahá: “Ko au pē; ʻoua te mou manavahē” (Mātiu 14:27).

ʻOku fakamanatu mai ʻe he talanoa fakafolofola ko ʻení ko e haʻu kia Kalaisí, ʻo fekumi ki Hono fonú, pe ko ʻEne hāʻele mai ke ʻomi ʻa e fonu ko iá maʻatautolú, mahalo ko e ʻuluaki sitepu ki aí ʻe hangē ka ngali fakailifiá ia. ʻOku ʻikai totonu ke pehē, ka ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku pehē. Ko e taha ʻo e ngaahi heliaki fungani ʻo e ongoongoleleí, ʻa ʻetau mei hola mei he meʻa pē ʻokú ne ʻomi e maʻuʻanga tokoní mo e malú kiate kitautolú, ʻi heʻetau sio nounou fakamatelié.

Kuó u mamata ki ha kau fiefanongo ʻoku nau hola mei he papitaisó, koeʻuhí ko ha ngaahi ʻuhinga. Kuó u mamata ki ha kau ʻeletā ʻoku nau hola mei he uiuiʻi fakafaifekaú. Kuó u mamata ki ha ngaahi ʻofaʻanga ʻoku nau hola mei he nofo-malí. Kuó u mamata ki ha kāingalotu ʻoku nau hola mei he ngaahi uiuiʻi faingataʻá. Pea kuó u mamata ki ha kakai ʻoku nau hola mei heʻenau memipasipi ʻi he Siasí.

Ko e taimi lahi ʻoku tau hola mei he ngaahi meʻa pē ko ia te ne fakahaofi mo fakafiemālieʻi kitautolú. Ko e taimi lahi ʻoku tau fakakaukau ki he ngaahi tukupā ʻi he ongoongoleleí ko ha meʻa ia ke tau manavahē ki ai pea liʻaki.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sēmisi E. Talamesi (1862–1933): “ʻI he moʻui ʻa e tangata kotoa pē ʻoku ʻi ai ha ngaahi aʻusia hangē ko ia ʻoku fepaki mo e kau folau tahí ʻi he uhouhonga ʻo e matangi tuitonú mo e tahi hou fakamanavaheé; ko e taimi lahi ʻoku fuʻu lōloa ʻa e fefaʻuhi mo e faingataʻá kimuʻa pea toki maʻu ha tokoní; pea ʻoku faʻa maʻuhala leva ʻa e tokoní ko ha meʻa ʻoku fakamanavahē lahi ange. Kae hangē ko ia naʻe hoko ki he [kau ākonga ko ʻení] ʻi he uhouhonga ʻo e peau mālohí, ʻoku pehē pē ʻa e ongo mai ʻa e leʻo ʻo e Fakamoʻuí ki he kakai kotoa pē ʻoku faingataʻaʻia mo kei tui faivelengá—‘Ko au pē; ʻoua te mou manavahē.’”1

Haʻu Kiate Ia

Ko e meʻa ʻoku fakaofo fekauʻaki mo e fakaafe ko ʻeni ke tali ʻa e Fakamoʻuí, ke haʻu kiate Ia ʻo tulifua ʻa e kakato ʻo Hono lahí, ko e malava ʻe ha taha pē ke ne fakahoko iá. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku loto ʻa e tokotaha kotoa pē ʻokú ke maheni mo iá ke ne tauhi ʻa e ngaahi fekaú, pe ʻe tauhi ʻe he taha kotoa pē ʻokú ke fetaulaki mo iá ʻa e ngaahi fekaú. Ka ʻoku ʻuhinga ia ʻoku malava pē ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú taʻe te ke maʻu ha meʻafoaki makehe pe ko ha tofiʻa ke fai ia.

ʻOku ou kolea fakamātoato ke mou maʻu ha tui ʻoku “malama pea haohaoa mo mālohi” kia Kalaisi ke “hoko ia ʻo mahuʻinga fau ʻi heʻetau moʻuí mo e ngaahi filí,”2 pea ke hoko ʻa e fuofua ʻo hono lahi ʻo e fonu ʻo Kalaisí ko e fua ia ʻo ʻetau moʻuí (vakai, ʻEfesō 4:13).

ʻE poleʻi koe ʻe he moʻuí. ʻE hoko mai ʻa e ngaahi faingataʻá. ʻE hoko mai ʻa e loto-mamahí. ʻE mate ʻa e ngaahi ʻofaʻangá. Ko ia ai, ko e hā pē hoʻo taumuʻá, ʻuluaki fakamuʻomuʻa ʻa Sīsū Kalaisi. Manatuʻi ʻoku hanga ʻe Heʻene mamahí mo e Toetuʻú ʻo ʻai ke tau malava ʻo ikunaʻi ʻa e faingataʻá mo e maté. Fakahoko hoʻo ngaahi fuakava mo Iá pea tauhi kinautolu ʻi hoʻo fonongaʻia ʻa e moʻuí.

Koeʻuhí ko hoku vaivaí, ʻoku ou fiefia ke fakahā ʻoku ou fakaʻamua ke tau maʻu ʻa e “fuofua ʻo hono lahi ʻo e fonu ʻo Kalaisí.” ʻOku ou loto ke u haʻu kiate Ia. ʻOku ou loto ke Ne haʻu kiate au, kapau ʻe lava. Pea ʻoku ou fie maʻu moʻoni ʻa e tāpuaki ko iá maʻamoutolu hono kotoa.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. James E. Talmage, Jesus the Christ (1916), 337.

  2. Eric Metaxas, Bonhoeffer: Pastor, Martyr, Prophet, Spy (2010), 248.

Paaki