2021
ʻOku tānaki fēfē kitautolu ʻe he ʻOtuá?
ʻEpeleli 2021


Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

ʻOku tānaki fēfē kitautolu ʻe he ʻOtuá?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 37–40

12–18 ʻEpeleli

ʻĪmisi
article on gathering

Kuo fekau mai ʻe he Fakamoʻuí ke tau “taha pē.” Naʻá Ne folofola, “Kapau ʻoku ʻikai ke mou taha, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:27). Ko ha founga ʻe taha ke tau taha aí ko hono tānakí.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo pehē: “ʻOku hohaʻa mai ʻetau Tamai Hēvaní ke Ne tānaki mo tāpuekina kotoa ʻa Hono fāmilí.”1 Ko ha founga ʻeni ʻe tolu ʻe lava ke tau tānaki mo fakataha ai ʻi he tuí.

1. Tānaki ki ha feituʻu ʻe taha

ʻI he taimi naʻe fuofua Fakafoki Mai ai ʻa e Ongoongoleleí, naʻe fekau ʻe he ʻOtuá ki Hono Kāingalotú ke nau tānaki “ki ha potu pē ʻe taha … ke teuteuʻi honau lotó pea ke nau mateuteu ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:8).

Naʻe fakataha mai ʻa e fuofua Kāingalotú ki ha ngaahi feituʻu kehekehe hangē ko ʻOhaiō, Mīsuli, ʻIlinoisi, ʻIutā mo ʻIngilani. Naʻe tokoni ʻa e tānaki fakatahá ke fakamālohia ai ʻa e kāingalotú mo langa ʻa e Siasí.

2. Tānaki ʻi he feituʻu ʻoku mou ʻi aí

Ne hili ha ngaahi taimi, naʻe kamata ke poupouʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e kāingalotú ke nau tānaki mo langa ʻa e Siasí ʻi honau ngaahi fonua tupuʻangá. ʻOku tatau ai pē pe ko e fē ʻa e feituʻu ʻe tānaki ki ai ʻa e kāingalotú, ʻe lava ke nau kau ki hono tānaki ʻa ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí. Naʻe folofola ʻe he ʻEikí, “ʻOku ʻi ai ha ngāue lahi ʻaʻaku kuo teuteu, koeʻuhi he ʻe fakamoʻui ʻa ʻIsileli” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:33).

3. Tānaki ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí

Kuo ui kitautolu ʻe he ʻOtuá “ke fakahoko ʻa hono tānaki ʻo hoku kakai kuo filí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:7). ʻOku kau heni ʻa kinautolu ʻoku tau tānaki ʻi he ngāue fakafaifekaú mo kinautolu ʻoku tau tānaki ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻI he taimi ʻoku tau tānaki ai hotau hisitōlia fakafāmilí pea ʻalu ki he temipalé maʻa ʻetau ngaahi kuí, ʻoku fakahoko leva ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tāpuaki lahi … kuo talaʻofá, ʻi he taimi tatau ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí.”2

Fealēleaʻakí

Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu ʻi he tānaki fakataha mo e Kāingalotu kehé? Kuo tāpuekina fēfē koe ʻi he tokoni ki he ʻOtuá ke tānaki ʻEne fānaú?

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Henry B. Eyring, “Ko Hono Tānaki e Fāmili ʻo e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2017, 20.

  2. Dale G. Renlund, “Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue Fakatemipalé: Silá mo e Fakamoʻuí,” Liahona, Mē 2018, 49.

Paaki