2021
Naʻe Tāpuekina ʻa Hoku Fāmilí ʻe he Ngaahi Liliu Ne Ueʻi Fakalaumālie ki he Ngāue Fakafaifekaú
ʻEpeleli 2021


Kakai Lalahi Kei Talavoú

Naʻe Tāpuekina ʻa Hoku Fāmilí ʻe he Ngaahi Liliu Ne Ueʻi Fakalaumālie ki he Ngāue Fakafaifekaú

Naʻe tokoni ʻa e ngaahi liliu ki he fetuʻutaki ʻa e kau faifekaú mo honau ngaahi fāmilí ke u vahevahe ai ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo ʻeku faʻeé.

ʻĪmisi
woman using smartphone

Kuó u hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi ha taʻu ʻeni ʻe valu, fakataha mo ʻeku tamaí mo hoku ongo tehiná. Talu mei he taimi ne u hoko ai ko ha mēmipá, kuó u mātā ha ngaahi tāpuaki fakaʻofoʻofa kuo teuteuʻi ʻe he Tamai Hēvaní maʻa ʻeku moʻuí mo hoku fāmilí. Kuo tāpuekina moʻoni ʻe he ongoongoleleí ʻa ʻeku moʻuí mo faitokonia au ke u maʻu ʻa e fiefia ne u fekumi ki aí!

ʻI heʻeku fuofua lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná, naʻe ongo makehe kiate au ʻa e talanoa ki he misi ʻa Līhai ki he ʻakau ʻo e moʻuí (vakai, 1 Nīfai 8; 11). Naʻe kaunga ia kiate au he naʻá ku fakaʻamu foki ke ʻahiʻahiʻi ʻe hoku fāmilí mo e tokotaha kotoa pē ʻoku ou ʻofa aí ʻa e fua ʻo e ʻakaú mo ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí.

Ko e ʻuhinga ia ne u teuteu ai ke u ngāue fakafaifekau taimi kakató pea naʻe vahe au ke u ngāue ʻi he Misiona Kuatemala Siti Kuatemalá.

Lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekaú, ne u mātā ha kakai tokolahi ʻoku nau liliu ʻo lelei ange koeʻuhí ko e ongoongoleleí. Pea naʻá ne fakafonu ʻa hoku lotó ʻaki ʻa e fiefia ʻi he ʻaho kotoa pē. Ka ko e taimi kotoa pē naʻá ku akoʻi ai mo hoku hoá ha fāmili, naʻá ku manatuʻi hoku fāmilí, tautautefito ki heʻeku faʻeé, ʻa ia naʻe ʻikai kau ki he Siasí. ʻI he ʻaho teuteu kotoa pē, naʻá ku feinga ke fakalotolahi kiate ia ʻi he ʻīmeilí ke ne fakataha mo e ongo faifekaú. Naʻá ku lotua ke teuteuʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻa hono lotó ke ne maʻu ʻa e ongoongoleleí.

Ko Ha Faingamālie ne Ueʻi Fakalaumālie

Naʻá ku kei ngāue fakafaifekau pē ʻi he taimi naʻe fai ai ʻa e liliu ne ueʻi fakalaumālie fekauʻaki mo e fetuʻutaki ʻa e kau faifekaú mo honau ngaahi fāmilí.1 ʻI he taimi ne u fuofua ongona ai ʻa e ongoongó, naʻe fakahā mai ʻe he Laumālié ko ha faingamālie ʻeni ke u fakaafeʻi ai ʻeku faʻeé ke ne ako lahi ange ki he ongoongoleleí. Naʻá ku fiefia lahi ʻaupito ʻi he liliu pea mo e ongo ko iá. Lolotonga e uiké, naʻá ku kole ki he ʻEikí ke tokoniʻi au ke u ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú Ne finangalo ke u vahevahe mo [ʻeku faʻeé].

Ko e taimi ne aʻu ai ki he ʻaho teuteú peá u sio ki heʻeku faʻeé ʻi he komipiutá, ne ongo mālohi kiate au ke ma fai ha lotu. Naʻá ku fakahā ʻa e ongo ko iá kiate ia, pea naʻá ne loto lelei ki ai. Lolotonga ʻema fetuʻutaki vitioó, naʻá ku fakamatalaʻi kiate ia ʻa e pōpoaki tefito naʻá ku feinga ke vahevahe ʻi heʻeku hoko ko ha faifekaú: kuo fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ku fakamoʻoni ʻaki hoku lotó kotoa naʻá ku ʻiloʻi naʻe moʻoni ia. Naʻá ku fakaafeʻi foki ia ke ne lotu ʻo kole ki he ʻOtuá ke ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení ʻiate ia pē. Naʻá ne fai ha lotu ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻema talanoá. Naʻá ma fakatou ongoʻi ʻa e mālohi ʻo e Laumālié he naʻe mahuhuhuhu ia ʻi homa lotó. Hili ʻa e fetuʻutakí, naʻá ku ʻave ha tohi fekauʻaki mo ia ki he ongo faifekau ʻi hono feituʻú.

Naʻá ku tatali mo e loto-vēkeveke ki he uike hokó ke u toe fanongo meiate ia. Naʻe kamata ʻaki ʻema talanoa vitioó ha lotu, ʻo hangē pē ko ia naʻá ma fakahoko ʻi he fuofua taimí, pea naʻá ku fakafanongo leva ki he Laumālié ke u ʻiloʻi ʻa e meʻa ke u vahevahe mo iá. Naʻá ma fai pehē ʻi ha ngaahi uike. Naʻá ku ʻohovale, he faifai peá ne kamata ke fakataha mo e ongo faifekaú. Pea naʻá ku fakatokangaʻi ʻa e malama makehe ʻa hono fofongá.

ʻE Lava ʻe he Tamai Hēvaní ʻo ʻOmi ha Ngaahi Mana ʻo fakafou ʻIate Kitautolu

ʻI heʻeku foki ki ʻapí, naʻá ku ʻalu mo ʻeku faʻeé ki heʻene ngaahi akoʻi mo e ongo faifekaú. ʻI he taha ʻo e ngaahi lēsoní, naʻá ne fakahā ʻi he fofonga malimali ʻa ʻene fakaʻamu ke fai ha ngaahi fuakava mo e ʻEikí. Naʻá ku fuʻu ʻohovale ʻi he fanongo ki he founga naʻá ne maʻu ai ʻa e tali ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí! Naʻe toe fakafonu ʻe he Laumālié ʻa e lokí pea fakamoʻoni ki homa lotó ko e meʻa ne ma mātātonu ki aí ʻoku moʻoni ia.

Pea ʻi he hili pē ha ngaahi uike siʻi ʻo ʻeku foki mai ki ʻapí, naʻá ku mātā ha taha ʻo e ngaahi mana ʻo ʻeku ngāue fakafaifekaú: naʻe foua ʻe heʻeku faʻeé ʻa e vai ʻo e papitaisó pea naʻá ne fakahoko ha fuakava mo e Tamai Hēvaní.

Naʻe tafenoa pē ʻa hoku loʻimatá ʻi heʻeku sio ki heʻene hifo hifo ki he vaí. ʻI heʻeku fāʻofua kiate ia hili ʻa e papitaisó, ne ma fakatou ongoʻi ha ngaahi ongo kehekehe, ka naʻe lahi taha pē ʻema ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kimauá. Naʻá ne sio fakamamaʻu kiate au mo pehē mai, “Naʻá ku ongoʻi hangē naʻe fāʻofua ʻa e ʻOtuá kiate aú mo talitali lelei au. ʻOku ou ʻiloʻi naʻá Ne talitali mai kiate au.”

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku malava pē ke fakahoko ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi he taimi ʻokú ke “ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko ho fatongiá ke fakaului e kakaí. Ko e fatongia ia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ho fatongiá ke vahevahe e meʻa ʻokú ke tui mo ongoʻí pea moʻui ʻaki maʻu pē hoʻo tuí. …

“ʻI hoʻo muimui he hala ko ʻení, ʻe fai ʻe he ʻOtuá ha mana ʻiate koe ke tāpuekina ʻaki ʻEne fānau pelepelengesí.”2

ʻI heʻeku fanongo ki he lea ʻeku faʻeé, naʻe fakamālohia lahi ange ʻeku fakamoʻoní, pea naʻá ku ʻiloʻi fakapapau leva he taimi ko iá ʻoku ongona ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi lotú pea ʻe lava ke Ne tokoni mai ke tau vahevahe ʻa e fua ʻo e ʻakaú mo e niʻihi kehé—tautautefito ki hotau fāmili tonú.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, “Missionaries Now Have More Options to Communicate with Families,” Feb. 15, 2019, newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  2. Dieter F. Uchtdorf, “Ngāue Fakafaifekaú: Ko Hono Vahevahe e Meʻa ʻI Ho Lotó,” Liahona, Mē 2019, 17.

Paaki