2021
Lolotonga Hoʻo Tauhi ʻa e Niʻihi Kehé, Tauhi Lelei Koe
ʻEpeleli 2021


Faivelenga ʻi he Fakaʻau ke Motuʻa Angé

Lolotonga Hoʻo Tauhi e Niʻihi Kehé, Tauhi Lelei Koe

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi he Vahefonua ʻIamanasí, Siapani.

“Kuo pau ke ke maʻu ha lolo ʻi he tangikeé kimuʻa pea ke toki lava ke foaki ia ki he niʻihi kehé.” —ʻEletā Jeffrey R. Holland

ʻĪmisi
two Japanese women and a Japanese man

Tā Fakatātā ʻa Julia Yellow; ʻū fuo fakatātaá mei he Getty Images

Naʻá ku tupu hake ʻi ha fāmili naʻe nofo fakataha ai ha toʻu tangata ʻe tolu—ko ʻeku ongo kuí, ko ʻeku ongomātuʻá, ko hoku ongo tehiná, mo hoku mehikitangá—ʻi he fale pē ʻe taha. Naʻe tauhi ʻe heʻeku kui fefiné ʻa hoku mehikitangá, he naʻá ne faingataʻaʻia fakaeʻatamai mo fakaeloto. Hili ʻa e pekia ʻa ʻeku kui fefiné, naʻe hoko leva ia ko e fatongia ʻo ʻeku faʻeé ke ne tauhi hoku mehikitangá ʻi homau ʻapí he poʻulí mo e ʻahó.

Naʻe faifai pea hiki hoku mehikitangá ki ha senitā ʻa e tukui koló. Neongo naʻe fuʻu mamaʻo ʻa e feituʻu ko iá, ka naʻe toutou ʻaʻahi ʻeku faʻeé kiate ia. Hili ʻa e pekia ʻeku faʻeé, naʻá ku hoko leva ko e tefitoʻi maʻuʻanga tokoni fakafāmili ki hoku mehikitangá. Naʻe fakaʻau ke mahino kiate au ʻa e moʻui līʻoa ʻa ʻeku faʻeé. Naʻe fakaʻau foki ke u houngaʻia ʻaupito ʻi he kakai ne nau tokanga ke tauhi hoku mehikitangá.

Ongosia ʻi he Tauhí

Kuo tokoni ʻa e aʻusia ʻa hoku fāmilí ke mahino kiate au ʻoku fehangahangai ʻa e kau tauhí mo ha ngaahi pole kehekehe. ʻE lava ke uesia ʻe he ngaahi ʻamanaki ʻo e tukufakaholó, ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmilí, mo e naunau ʻoku maʻú—ʻa e kau tauhí. Ka ʻoku ʻi ai ha pole ʻe taha ʻoku meimei ke fehangahangai mo e kau tauhi kotoa pē: ongosiá. ʻOku tautautefito ʻeni ki he taimi ʻoku hoko ai ha taha ʻoku matuʻotuʻa angé ko ha tauhi ki ha taha kehe, hangē ko hono tauhi ʻe he hoá ʻa hono malí. ʻOku fakahā ʻe he fakatotoló ko e kau tauhi ʻoku taʻu 66–96 ʻoku nau lolotonga foua ʻa e loto-mafasiá, ʻoku māʻolunga ʻaki ʻa e pēseti ʻe 63 ʻenau tuʻu laveangofua ke maté ʻi he niʻihi ʻoku ʻikai hoko ko ha kau tauhí.1

Fekau ʻUluakí mo e Uá

Ko hono moʻoní, te tau lava ʻo ako ha meʻa lahi fekauʻaki mo e tauhi ʻi he founga faka-Kalaisí ʻaki ʻa hono ako ʻa e ongo fekau lalahi ʻe uá.

“Pea tala ʻe Sīsū kiate ia, Ke ke ʻofa ki he ʻEikí ko ho ʻOtua ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa.

“Ko e ʻuluaki pea ko e lahi ia ʻo e fekaú.

“Pea ko hono ua ʻoku tatau mo iá, Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” (Mātiu 22:37–39).

ʻI he ngaahi veesi ko ʻení, ʻoku ou tui ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻEikí ha fakahinohino ʻoku tokoni moʻoni ki he kau tauhí. ʻUluakí, ʻofa ki he ʻEikí. ʻOua ʻe tukunoaʻi ʻa e fanga kiʻi meʻa iiki ʻokú ne fakaivia fakalaumālie koé. Lotu. Lau e folofolá. Maʻu ha nonga ʻi ho lotó. Ongoʻi ʻa e mālohi mo e ivi ʻo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní kiate koé.

Mahalo ʻokú ke lolotonga ʻofa pē ki ho kaungāʻapí—ʻi he tūkunga ko ʻení, ko e tokotaha ʻokú ke tauhí. Ka ʻokú ke toe ʻofa nai ʻiate koe, ʻi ha founga angatonu?

Ko Ha Hala Fakatoukatea

Kuó u ʻiloʻi mei hoku fāmilí pea mo ʻeku aʻusia ko ha faifaleʻí, ʻoku faʻa ongoʻi ʻe he kau tauhí kuo pau ke nau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻiate kinautolu. ʻOku ʻikai ke moʻoni ʻeni. Ko e kau tauhi ʻoku ʻikai ke nau tali ha tokoní ʻoku ʻi ai pē taimi ʻoku nau faʻa “foʻi” ai. ʻOku fie maʻu ke nau tuku ke tokoni atu ʻa e niʻihi kehé. ʻOku fie maʻu ke nau fealeaʻaki mo e fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá mo e kau ngāue fakaetauhi ʻa e uōtí pe koló mo e kau takí. Ko e niʻihi ʻoku vēkeveke ke tokoniʻi ha tokotaha tauhí ʻoku fie maʻu ke nau tokaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e tokotaha tauhí ke tāpuekina mo tokangaʻi lelei honau ʻofaʻangá.

Ko ha ngaahi meʻa ʻeni ʻe niʻihi ʻe ala tokoni ke aleaʻi fakataha:

  • Ko e hā ʻa e tokoni ʻe maʻu mei he kau mēmipa ʻo e fāmilí?

  • Ko e hā ha meʻa ʻe maʻu ai ha ngaahi faingamālie maʻá e tokotaha tauhí ke ne mālōlō ʻi ha kiʻi lau miniti, pe naʻa mo ha houa ʻe taha pe ua?

  • Ko e hā e tuʻo lahi ʻo e taimi ʻaʻahí ʻe ala tokoní? Ko e hā e faʻahinga ʻaʻahi ʻoku ʻaonga ke fakahokó?

  • ʻE maʻu fēfē ʻe he tokotaha tauhí ha taimi ke fakafoʻou ai ʻene ngaahi fuakavá ʻaki ʻene ʻalu ki he temipalé, ʻalu ki he lotú, mo maʻu ʻa e sākalamēnití?

  • ʻE ʻaonga fēfē nai ki he tokotaha tauhí ke ne talanoa pē mo ha taha?

  • ʻOku ʻi ai nai ha fiemaʻu ki he meʻatokoní, fefonongaʻakí, pe ngaahi polokalama fakapuleʻangá?

Kapau ko ha tokotaha tauhi koe, fakakaukau ki he faleʻi ko ʻeni meia ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Ko kimoutolu ko ia ʻoku fekumi fakamātoato ke fefuaʻaki hoʻomou ngaahi kavengá, ʻoku mahuʻinga ke ke fakamālohia koe pea faʻu haʻo fokotuʻutuʻu ki he taimi ʻe fakafalala lahi ai ha niʻihi kehe kiate koe pea iku ʻo lahi ʻaupito ʻa e ngāue ʻokú ke faí. ʻOku ʻikai ha taha ʻoku fuʻu mālohi fau te ne taʻe ongoʻi ongosia pe loto mamahi pe ʻiloʻi ʻa e fiemaʻu ke tokangaʻi ai iá. …

“ʻOku fie maʻu foki ke tokangaʻi mo e kau tauhí. Kuo pau ke ke maʻu ha lolo ʻi he tangikeé kimuʻa pea ke toki lava ke foaki ia ki he niʻihi kehé.”2

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Richard Schulz and Scott R. Beach, “Caregiving as a Risk Factor for Mortality: The Caregiver Health Effects Study,” Journal of the American Medical Association, vol. 282, no. 23 (Dec. 15, 1999), 2215–19.

  2. Jeffrey R. Holland, “Fefuaʻaki ʻEnau Ngaahi Kavengá,” Liahona, Sune 2018, 30.

Paaki