2021
Tui ʻi he Tuʻunga Kotoa Pē ʻoku Malavá
ʻEpeleli 2021


Tui ʻi he Tuʻunga Kotoa Pē ʻoku Malavá

Te tau lava kotoa pē ʻo tokoni ke langa ʻa e puleʻanga ʻa e ʻOtuá ʻi ha ngaahi founga ʻoku makehe mo mālohi.

ʻĪmisi
man shaking the hand of an elderly woman

ʻOku maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē he māmaní ha ngaahi mālohinga mo e vaivai kehekehe, ko e ngaahi tafaʻaki ʻoku nau malava ai kae pehē ki ha ngaahi fakangatangata. ʻOku fakamatalaʻi heni kau ki ha kau mēmipa ʻe toko tolu ʻo e Siasí ʻoku nau maʻu ha ngaahi tūkunga ʻa ia ʻoku fakaʻuhingaʻi fakafaitoʻo ai ʻoku nau faingataʻaʻia fakaesino. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe heʻenau ngāue leleí, tautautefito ki he taimi ke muimui ai ki he Fakamoʻuí, ʻoku nau malava moʻoni—malava ʻo tokoni ke langa hake ʻa Hono puleʻangá, malava ke fai ha liliu, pea malava ke tā ha sīpinga ke muimui ki ai ʻa e niʻihi kehé.

Ngāue Fakaetauhi ʻi he ʻOfa

ʻOku hoko ʻa Palesiteni Huani Metina ko e palesiteni fakakolo ko hono tuʻo uá, ka ʻoku kiʻi kehe ange ʻa e aʻusia ko ʻení. Ko e taimi ní, ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo sio ki he niʻihi ʻokú ne ngāue fakaetauhi ki aí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Metina mei hono ʻapi ʻi Sonola, Mekisikoú, “Naʻe mole māmālie pē ʻa ʻeku malava ko ia ke sió, ka naʻe ʻikai ke mole meiate au ʻa e malava ko ia ke tokoní ʻa ia naʻe ʻomi maʻu pē ʻe he ʻEikí maʻakú. Ko e malava ko ia ke ngāue fakaetauhi ki hoku kāingá, ko ha tāpuaki ia.”

Lolotonga ʻa e mahaki KOVITI-19, naʻe tā ʻa Palesiteni Metina ki he mēmipa kotoa pē ʻi hono koló ke vakai pe ʻoku nau fēfē. Naʻá ne pehē naʻe ʻikai ngata pē ʻi he tokoni ʻeni ki he niʻihi kehé ka naʻe tokoni foki ia ke siʻisiʻi ange ai ʻene ongoʻi lōmekina mo mafasiá. “ʻOku fakafou ʻi he ngāue fakaetauhí ʻa ʻeku ʻiloʻi ʻa e ʻofa moʻoni ʻa Kalaisí, pe ʻoku ngāue fakaetauhi mai ha taha kiate au pe ʻoku ou ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Metina ʻokú ne saiʻia taha ʻi he fengāueʻaki mo e kāingalotu naʻe toki papi ului foʻou maí. Naʻá ne pehē, “ʻOkú te lava ʻo tala ʻa e faikehekehe moʻoni ʻi heʻenau moʻui kimuʻá mo e moʻui hili ʻa e papitaisó. ʻOku liliu kinautolu ʻe he ʻofá.”

Ko e taimi naʻe fehuʻi ange ai fekauʻaki mo e ngaahi pole ʻokú ne fehangahangai mo iá, naʻe ʻikai teitei lave ʻa Palesiteni Metina ia ki he palopalema ʻene sió. Ka, naʻe fakatefito ʻene fakamatalá ki he kakai naʻa nau puli mei he houalotu sākalamēnití he uike takitaha pea mo e anga ʻene fakaʻamu ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻofaʻi kinautolu.

Naʻá ne pehē, “Ko e tāpuaki lahi taha kuó u maʻú ko e liliu ʻeku moʻuí ʻi he ongoongoleleí. Kuo teʻeki ke hoko ʻeku kuí ke ne liliu ʻa e meʻa ko iá.”

Ko Hono ʻOmi ha Kakai Tokolahi ki he Temipalé

ʻĪmisi
Los Angeles California Temple

Laʻitā ʻo e Los Angeles California Temple tā ʻa Jamie Dale Johnson

ʻOku ʻikai lahi ha ngaahi feituʻu ʻe manako ai ʻa Heta Nilasoni ka ko e temipalé.

Naʻá ne pehē, “Ko ha feituʻu fakaʻofoʻofa ia koeʻuhí ko e fale moʻoni ia ʻo e ʻEikí.” ʻOkú ne ʻofeina lahi ʻa e Temipale Losi ʻEniselesi Kalefōniá he ko e feituʻu ia naʻá ne ngāue fakafaifekau ki aí. Ko e konga lahi ʻo e ngāue ouau naʻá ne fakahoko aí naʻe fakahoko ia maʻá e kau mēmipa ʻo hono fāmilí.

ʻĪmisi
Heather

Heather Nilsson

Naʻá ne pehē, “Naʻe teʻeki ʻaupito ke u fetaulaki mo ʻeku kui tangatá, ka naʻá ku ʻiloʻi ia ʻi he temipalé.”

ʻOku hanga ʻe hono maʻu ʻo e mahaki teté ʻo fakafeʻātungaʻi ha konga lahi ʻo e moʻuí. Naʻe pehē ʻe Sisitā Nilasoni ʻokú ne ongoʻi lotosiʻi he taimi ʻe niʻihi fekauʻaki mo e meʻa ʻoku hanga ʻe he tamele ko ʻeni ʻi hono fanauʻi maí ʻo taʻotaʻofi iá, hangē ko e fakaʻuli ha meʻalele pe lele takai honau feituʻú. Ka ʻoku hanga ʻe heʻene falala ki he palani ʻa e ʻOtuá ʻo ʻoange kiate ia ha ʻamanaki lelei ʻoku mālohi ange ʻi he siva ʻa e ʻamanakí. ʻOkú ne manatuʻi lelei ʻa e ʻaho naʻá ne fuofua ako ai fekauʻaki mo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻá ne taʻu ono ʻi he taimi ko iá pea naʻe pusiakiʻi ia ki ha fāmili Siasi.

Naʻá ne fakamoʻoni, “Ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke u lava ʻo fai he taimi ní te u lava ʻo fai ia ʻamui koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.”

ʻI he taimi tatau, ʻoku hokohoko atu ʻa e tokoni ʻa Sisitā Nilasoni ke fakahaofi ʻa e ngaahi laumālié ʻo fakaʻaongaʻi hono talēniti ki he ngāue ki he hisitōlia fakafāmilí. Kuó ne fakatotolo mo tokoni ke fakakakato ʻa e ngaahi ouau ki ha fuʻu kakai tokolahi ʻi he ongo tafaʻaki ʻo hono fāmili ohí mo e fāmili tonú. ʻI he ngaahi ʻaho faingataʻá, ʻokú ne lau hono tāpuaki fakapēteliaké. ʻOku fakafoʻou ai ʻene tuí pea fakamanatu kiate ia ke ne vakai ki he ngaahi faingataʻa ʻi he lolotongá ʻaki ha fakakaukau ʻoku taʻengatá.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Nilasoni ʻokú ne fakaʻamu ʻe ʻiloʻi ʻe he tokotaha kotoa pē ʻokú ne lau ʻa e fakamatalá ni ʻa hono ʻofaʻi kinautolú. “Kapau te u vahevahe ha pōpoaki ʻe taha, te u pehē ʻoku ʻikai ke ke tuenoa, neongo ʻokú ke ongoʻi pehē he taimi ʻe niʻihi. ʻOku ʻofa hoʻo Tamai Hēvaní ʻiate koe. Ko ʻEne fānau koe.”

Ko Hono Tufaki ʻa e Loto-Falalá mo e Fakalotolahí

ʻĪmisi
priests at the sacrament table

ʻI he vēkeveke atu ʻa Pilitisa Ponisa ke tokoni ke tāpuakiʻi ʻa e sākalamēnití, naʻe ʻi ai mo ha meʻa ʻe taha naʻá ne manavasiʻi ki ai: ko hono lau maʻuloto ʻa e lotu tāpuaki ʻo e sākalamēnití. ʻOku puke ʻa Pilitisa ʻi he tisilekisiá, ko ha faingataʻaʻia fakaesino ʻa ia ʻoku faingataʻa ai ke ako ke laukonga mo sipela.

Naʻe pehē ʻe Pilitisa, “Kuó u ngāue mālohi ke u hoko ko ha tokotaha laukonga lelei, ka ʻoku ou kei tailiili pē ʻi he taimi ʻoku fie maʻu ai ke u laukonga leʻo lahi ʻi he haʻohaʻonga ʻo ha kulupu. Ko e taimi ʻoku ou tailiili aí, ʻoku ou fai ha ngaahi fehalaaki, ʻa ia ʻoku ou toe tailiili lahi ange ai.”

ʻĪmisi
Bridger

Bridger Pons

Ko ia ai naʻe hanga leva ʻe Pilitisa mo ʻene faʻeé ʻo paaki ha tatau ʻo e ongo lotu tāpuaki ʻo e sākalamēnití ʻa ia naʻe faingofua ange ke laú. Naʻe fakaʻaongaʻi ai ha mataʻitohi ʻoku mata lalahi angé pea naʻe fakamavahevaheʻi ia ki ha ngaahi kupuʻi lea nounou. Hili haʻane toutou akoako ia, naʻá ne lava ʻo lau maʻuloto ʻa e ongo lotú ʻo ʻikai ha fehalaaki.

Naʻe pehē ʻe Pilitisa, “Mahalo ʻoku ʻikai ko ha fuʻu loko meʻa ia ki ha kakai tokolahi ʻa e malava ko ia ke ikunaʻi ʻa e faingataʻa ʻo e laukongá ʻi he haʻohaʻonga ʻo ha kulupu tokolahi, ka naʻe mahuʻinga ia kiate au.”

Naʻe iku ʻene ngāue mālohí ke faitāpuekina ai ha niʻihi kehe ʻi ha ngaahi founga taʻeʻamanekina. Hili ʻa e fakatahá, naʻe tokolahi ha kāingalotu ne nau omi kiate ia ʻo pehē ange naʻe tokoni ʻene lea māmālié ke nau tokanga taha ai ki he Laumālié lolotonga e ongo lotu fakatapui ko iá. ʻIkai ke ngata aí, ne lolotonga e tokoni ʻa Pilitisa ke mahino ki he kau takí ʻa ʻene faingataʻaʻiá, naʻá ne ʻilo ai ne fie maʻu ʻe ha kau talavou kehe ʻi he siteikí ʻa e tokoni tatau. Naʻe hoko ʻenau ilifia ʻi he laukongá ke uesia ai ʻenau kau mai ki he Siasí pea mo ʻenau loto-falala ke teuteu ki he ngāue fakafaifekaú. ʻI he taimi ní, ʻoku vahevahe ʻe he fāmili Ponisá ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ki he laukongá ʻi ha faʻahinga taimi pē.

ʻOku pehē ʻe Pilitisa ʻokú ne ʻamanaki ʻe ʻiloʻi ʻe ha kakai tokolahi ange ʻa e founga ʻoku ʻikai fakahaaʻi ai ʻe he founga laukonga ʻa ha taha ʻa e tuʻunga poto ʻokú ne maʻú. Naʻá ne vahevahe foki ʻa e ngaahi lea fakalotolahi ko ʻení kiate kinautolu ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi he laukongá hangē ko iá: “ʻOku ʻikai ke ke tuenoa. Pea ʻokú ke ʻatamai lelei.”

Ko Hono Langa Fakataha ʻo Saioné

ʻOku akoʻi ʻe he folofolá ko e tokotaha kotoa pē kuo foaki kiate ia ha meʻafoaki fakalaumālie mei he ʻOtuá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:11). ʻOku kau heni ʻa e kakai mei he tuʻunga malava kotoa pē. Hangē ko ʻení, mahalo ʻe ʻi ai ha ʻaho te tau ako ai ki he ngaahi lotu fakalongolongo ʻoku fakahoko maʻatautolu ʻe hotau kāinga ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo leá pe ko e konga makehe ʻo e Laumālié ʻoku nau fakaafeʻi ki hotau ngaahi ʻapí.

ʻOku tau maʻu ʻa e faingamālie ke hokohoko atu hono langa fakataha ʻo Saioné, ʻo foaki ʻa e tuʻunga malava kotoa pē ʻoku tau maʻú. ʻE toki kakato pē ʻa hotau fāmili ʻi he Siasí ʻi he taimi ʻoku fakakau mo fakahoungaʻi ai ʻa e tokotaha kotoa pē.

Paaki