2021
Ko e Tākiekina Naʻe Fai ʻe he Konifelenisi Lahí ʻi Heʻeku Uluí
ʻEpeleli 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē

Ko e Tākiekina Naʻe Fai ʻe he Konifelenisi Lahí ʻi Heʻeku Uluí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻAiouā, USA.

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi pōpoaki ʻoku vahevahe ʻi he konifelenisi lahí ke tau hoko ʻo mālohi ange ʻi heʻetau ului ki he moʻoní pea fakatōkakano ʻi hotau lotó ʻa e mālohi fakalaumālié.

ʻĪmisi
ko ha finemui ʻoku vakai ki heʻene telefoni toʻotoʻó

ʻI he taʻu ʻe fāngofulu kuohilí, ne u līʻoa ʻeku moʻuí kia Sīsū Kalaisi pea kamata maʻulotu ʻi ha siasi fakaʻevangeliō. Naʻá ku maʻu ha faifekau lelei mo ha ngaahi kaungāmeʻa tokolahi ne nau tokoniʻi au ke u tupulaki fakalaumālie. Ka ʻi he hili ha ngaahi taʻu lahi ʻo ʻeku maʻulotú, ne fakaʻau ke u hohaʻa ki he niʻihi ʻo e ngaahi founga foʻou ne fakahoko ngāue ʻaki ʻe he siasí. Naʻá ku feinga mālohi ke u nofo ai, ka naʻe ʻikai ke u lava ʻo tauhi ki he ngaahi liliú.

ʻI he taimi ne u kamata fekumi ai ki ha siasi foʻoú, naʻe fakaafeʻi au ʻe hoku tuongaʻané mo hono uaifí, ʻa ia ne na hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ke u ʻalu ange ki hona siasí. Ka naʻe ʻikai lava ke u tali mo mahino kiate au ʻa e hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfitá. Naʻá ku talaange ʻi he loto-fakaʻapaʻapa kiate kinaua, “Mālō pē, ka he ʻikai te u ʻalu atu.”

Ne kamata ke u ʻalu ki ha siasi fakaʻevangeliō ʻe taha, ka naʻe hoko pē ʻa e meʻa tatau ʻi ai foki. Hili ha kiʻi taimi siʻi, ne u ongoʻi naʻe ʻikai feau ʻeku ngaahi fiemaʻu fakalaumālié ʻi ai foki. Naʻe toe fakaafeʻi pē au ʻe hoku tuongaʻané mo hono uaifí ke u ʻalu ange ki hona siasí, ka ne u toe fakasītuʻaʻi pē kinaua ʻi he loto-fakaʻapaʻapa.

Ko e Liliuʻangá

Ne u fakakaukau he ʻikai lava ke u tui ki ha toe faʻahinga siasi. Naʻá ku faʻu ha palani ke u ngāueʻi toko taha pē ʻeku tuí. Ka koeʻuhí ne ʻikai ha siasi pe ko ha faingamālie ke vahevahe ʻeku tuí mo e niʻihi kehé, ne u ongoʻi ʻoku hōloa ʻeku līʻoa kia Sīsū Kalaisí. Naʻe kamata ke u loto-veiveiua ki he meʻa ne talu ʻeku tui ki ai ʻi he taʻu ʻe 30! Ko e liliuʻanga ia kiate aú.

Ne u vakai ki he fili pē ʻe taha ne toé pea faifai peá u talaange ki hoku tuongaʻané mo hono uaifí naʻá ku fie ʻalu mo kinaua ki hona siasí.

Naʻá ku taʻetui ʻi he kamataʻangá, ka he ʻikai teitei ngalo ʻa e fuofua Sāpate ne u maʻulotu ai mo kinauá. Naʻe fonu hoku lotó ʻi he kotoa ʻo e houalotu sākalamēnití, ʻi heʻemau aleaʻi ʻa e Fuakava Foʻoú ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté, kae pehē foki ki he taimi naʻa mau hivaʻi fakataha ai ʻa e hiva fakaʻofoʻofa ʻi he Fineʻofá. Pea naʻá ku saiʻia ʻaupito ʻi he founga naʻe feohi ai ʻa e kakaí ʻi he ʻofa mo e manavaʻofa moʻoni.

Ne u ongoʻi lata.

Ko e Fekumi ki he Ngaahi Talí

Naʻe hokohoko atu ʻeku ʻalu ki he lotú, ka ʻi he hili ʻa e faʻa lotu mo e fekumi ʻi ha meimei taʻu ʻe ua, naʻe kei lahi pē ʻeku ngaahi fehuʻi ki he ʻEikí pea naʻe ʻikai ke u mateuteu ki he papitaisó. ʻI ʻOkatopa 2012 leva ne u fakakaukau ke u sio ʻi he konifelenisi lahí ke maʻu ai ʻeku ngaahi talí.

Naʻe ongo mālohi ki hoku lotó ʻa e ongo fakatahaʻanga fakatouʻosi ʻo e ʻaho Tokonakí, pea ne u fakakaukau leva ke sio ʻi he fakatahaʻanga ʻo e pongipongi Sāpaté ʻi falelotu. Neongo naʻe ʻikai tokolahi ha kakai ʻi ai, ka naʻá ku ongoʻi ha nonga makehe fekauʻaki mo ʻeku fili ke u ʻi he loto falelotú. Ne u ongoʻi hono fakamolū hoku lotó. Ne u fuʻu fiekaia ki he moʻoní.

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ha pōpoaki fakaʻofoʻofa he ʻikai teitei ngalo ʻiate au. Naʻá ne lea fekauʻaki mo e lotu ʻa Siosefa Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií, ʻi heʻene tautapa ʻo pehē: “ʻE ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē? Pea ʻoku ʻi fē ʻa e fale ʻoku ʻufiʻufi ai ʻa ho fufūʻangá?“ (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:1). Naʻe fakafehoanaki ʻe Palesiteni ʻAealingi ʻa e ongoʻi ʻa Siosefá ki he ongo ne u maʻú:

“ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻo kitautolu ʻoku tau ongoʻi ʻoku mamaʻo e ʻOtuá meiate kitautolu. … ʻOku ʻikai ke teitei fakapuliki e ʻOtuá ia, ka ‘oku tau faʻa ʻufiʻufi kitautolu ʻaki ha ngaahi taumuʻa ʻokú ne fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻOtuá pea hangē ʻokú Ne mamaʻo mo ʻikai lava ke fai ha fetuʻutakí. …

“ʻE siʻi ange e ongo ʻoku tau mamaʻo mei he ʻOtuá ʻi heʻetau hangē ha kiʻi tamasiʻi siʻi ʻi Hono ʻaó. … ʻE tokoni ia ke tau ʻiloʻi e moʻoni ko ʻení: ʻOku ofi mai mo ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá pea ʻoku ʻikai ke Ne teitei fakapuliki Ia mei Heʻene fānau faivelengá.”1

ʻI hono vahevahe ʻe Palesiteni ʻAealingi ʻa e pōpoakí ni fekauʻaki mo hono maʻu ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá mo Hono finangaló, ne u fanongo ki ha pōpoaki mei he Laumālié ʻi heʻeku fakakaukaú. Ko ha ongo foʻi lea mahinongofua pē ʻe ua: “Papitaiso leva.”

ʻI he taimi ne lea ai ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ‘o e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he uluí, ʻi he ʻaho pē ko iá2 ne u ongoʻi ne puli atu ʻa ʻeku ngaahi hohaʻa fekauʻaki mo e papitaisó. Ne u fakatokangaʻi ʻi heʻeku kau ki he tui fakalotu foʻoú naʻe ʻikai ke u fakaʻikaiʻi ai ʻa ʻeku ngaahi tefitoʻi tui mei he siasi fakaʻevangelioó. Naʻá ku langa hake ʻi he tui mo e ngaahi moʻoni ne u ʻosi maʻú. Naʻe toe mālohi ange ʻeku ului ki he ʻEikí. Pea ne tokoniʻi au ʻe Heʻene kau palōfitá ʻi hono foua e hala ko iá.

ʻI he pongipongi hili ʻa e konifelenisí, ne u telefoni ki hoku tuongaʻané peá u kole ange kiate ia pe te ne papitaiso au. Ko ha momeniti fakafiefia ia ne ma fakatou tangi ai.

ʻOku Maʻu ʻi he Konifelenisi Lahí ha Ngaahi Tali Maʻatautolu

ʻI heʻeku fakakaukau atu ki he hala fononga ʻo ʻeku moʻuí, ʻoku ou houngaʻia ʻi he ngaahi faingamālie ne u maʻu ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisí. Pea ʻoku ou houngaʻia ʻi he konifelenisi lahí. ʻI he lolotonga e konifelenisi lahí, ne u ongoʻi ne fanongo mai ʻa e ʻOtuá kiate au. Naʻá Ne tali ʻeku ngaahi fehuʻí, fakatokangaʻi ʻa ‘eku ngaahi tailiilí, mo ʻofeina au ʻo fakafou ʻi he ngaahi lea ʻa ʻEne kau palōfitá.

ʻOku ou ʻilo ʻoku maʻu ʻe he konifelenisi lahi kotoa pē ha pōpoaki fakahangatonu mei he ʻEikí ʻa ia ʻoku fakafeʻungaʻi fakataautaha ia maʻau mo e meʻa ʻokú ke fouá. ʻI heʻetau fakafanongo ki he kau palōfitá mo ha loto-taumaʻu ke tali ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá maʻatautolú, te tau ongona Ia. Te tau maʻu ʻa e ngaahi tali ki heʻetau lotú mo e ngaahi tali ki heʻetau ngaahi fehuʻí. Te tau ʻiloʻi ʻoku folofola mai ʻa e ʻEikí, pea te tau ului ʻo lahi ange kiate Ia.

Ngaahi Fakamatalá

  1. Henry B. Eyring, “ʻOku ʻi Fē ʻa e Fale ʻOku Fufuú?” Ensign pe Liahona, Nōvema 2012, 72.

  2. Vakai, Tēvita A. Petinā, “Ului ki he ʻEikí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2012, 106–109.

Paaki