2021
Mātuʻa Faivelenga ʻi he Māmani Feliliuaki ʻo e ʻAho Ní
ʻEpeleli 2021


Mātuʻa Faivelenga ʻi he Māmani Feliliuaki ʻo e ʻAho Ní

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi he Fakahihifo ʻo ʻAositelēliá, ʻAositelēlia.

ʻE lava ke ke hoko ko ha ivi tākiekina mālohi ki hoʻo fānaú, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he sōsaietí kiate kinautolú.

ʻĪmisi
a young family walking along a beach

Fakatātā ʻo e laʻitaá ʻa Scott Davis

ʻOku hoko ʻa ʻeku moʻui ʻi heʻeku kei siʻí ko ha fakamoʻoni ki he ivi tākiekina mālohi ʻe lava ke maʻu ʻe ha tokotaha lahi Kalisitiane ʻi he moʻui ʻa ha kiʻi tamasiʻi/taʻahine. Naʻe mate ʻeku faʻeé ko hoku taʻu faá ia, pea naʻe tokoni ʻeku kui fefiné ke tauhi au mo hoku ngaahi tokouá. Naʻá ne siasi Salvation Army, pea naʻá ne akoʻi kimautolu ke mau lotu, ʻofa ki homau ngaahi filí, mo angaʻofa ki he niʻihi kehé. Naʻe hoko ʻene tataki ʻi he ngaahi taʻu mahuʻinga ko iá ko e fakavaʻe ia ki heʻeku ngaahi fili ʻi he kahaʻú.

ʻI he taimi ní kuo taʻu ʻe 40 tupu ʻa ʻeku hoko ko ha faʻē mo e mataotao ki he tauhi fānaú, pea kuó u mātā ʻa e hoko ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e tōʻonga ʻoku tali ʻe he sōsaietí ko ha fakafepaki lahi ki he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku hangē kuo tākiekina ʻe he koví ʻa e meʻa kotoa pē mei he ʻū tohí mo e mūsiká ki he lea fakaʻahó. Ka ʻoku ʻikai totonu ke tau ongoʻi lōmekina ai. ʻE tataki kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau ʻiloʻi ʻa e founga ke akoʻi, maluʻi mo fakamālohia ai ʻetau fānaú ʻi he ʻātakai tukufakaholo lolotonga ko ʻení. Ko ha ngaahi lēsoni pau ʻeni ʻe tolu kuó u ako ʻa ia ʻe ala tokoni ki ho fāmilí.

1. Tokanga ki he Ngaahi Vā Fetuʻutakí, Kae ʻIkai ko e Ngaahi Tuʻutuʻuní Pē

Koeʻuhí naʻá ku tupu haké naʻe ʻikai ke u maʻu ha sīpinga ʻo e “fāmili haohaoá,” ne u faʻa veiveiua ai ʻiate au mo ʻeku tuʻunga malavá lolotonga hono ohi hake ʻema fānaú. Naʻe fakafiemālieʻi au ʻe he lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻO kapau te ke … feinga ke ʻofa ki he ʻOtuá pea moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí; … ʻo kapau te ke feinga ho lelei tahá ke ke hoko ko e mātuʻa lelei taha te ke ala lavá, kuó ke fai leva ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku malava ke fai ʻe ha tangatá pea mo e meʻa kotoa ʻoku ʻamanaki ʻe he ʻOtuá ke ke faí.”1 Ko hono fakahoko ko ia hotau lelei tahá ʻe fie maʻu ki ai ʻa e tokoni ʻa e Fakamoʻuí—pea kapau kuo ʻi ai ha taimi ʻi he moʻuí naʻe fie maʻu ai ʻe he mātuʻá ke falala kiate Ia, ko e taimí ʻeni!

ʻE lava ke tau tokanga taha ki hono langa hotau vā fetuʻutaki mo ʻetau fānaú pea mo e Fakamoʻuí, kae ʻoua ʻe hohaʻa ki he lahi ʻo e ngaahi tuʻutuʻuní mo hono tauhi pau ia ʻe heʻetau fānaú. Naʻe peheni hono lea ʻaki ʻe hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “ʻOua naʻá ke feinga ke puleʻi hoʻo fānaú. Ka ke fakafanongo kiate kinautolu, tokoni ke nau ako ʻa e ongoongoleleí, ueʻi honau lotó pea tataki kinautolu ki he moʻui taʻengatá. Ko e kau fakafofonga kimoutolu ʻo e ʻOtuá ke tokangaʻi ʻa e fānau kuó Ne fakafalala mai kiate kimoutolú. Tuku ke ʻi homou lotó ʻa Hono ivi faka-ʻOtuá lolotonga hoʻomou akoʻi mo feifeingaʻi kinautolú.”2 Mei he meʻa kuó u aʻusiá, ʻoku moʻoni ʻa e akonaki ko ʻení.

2. Fiefia Fakataha

Ko ha founga ʻe taha ne ma fakatupulaki ai ha ngaahi vā fetuʻutaki mo ʻema fānaú ko e ngaahi ʻekitivitī fakafāmilí. Ko ha fanga kiʻi meʻa faingofua pē ʻeni, hangē ko e luelue ʻeveʻeva pe kai ika mo e pateta fakapaku ʻi he matātahí. Naʻe ʻiloʻi ʻe heʻema fānaú naʻá ma saiʻia moʻoni ʻi heʻemau feohi fakatahá.

Naʻá ma feinga ke ma fakafanongo ki heʻema fānaú koeʻuhí ke nau ongoʻi fiemālie he talanoa kiate kimaua kau ki heʻenau ngaahi palopalemá. Ko e taimi ʻe hoko ai ha faingataʻa ʻi he fāmilí, te ma tangutu hifo mo ʻema fānaú, aleaʻi e ngaahi meʻa ʻokú ma hohaʻa ki aí, fakafanongo ki heʻenau ngaahi talí, pea feinga ke mau loto-taha ki ha aofangatuku.

3. Hoko ko ha Sīpinga ʻo hono Moʻui ʻAki ʻo e Ongoongoleleí

Naʻe ʻikai ke u kau ki he Siasí ʻi he taimi naʻe kei iiki ai ʻema fānaú—naʻe ʻosi ha taʻu ʻe 18 peá u toki fili ke u papitaiso—ka naʻe Siasi hoku husepānití. Naʻá ne tokoniʻi ʻema fānaú ke nau fakatupulaki ha vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he lotu fakafāmilí, ako ʻa e folofolá, mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Naʻe ʻikai ke mau haohaoa, ka naʻe vilitaki mo faʻa kātaki ʻa hoku husepānití.

ʻOku ou tui ko e ivi tākiekina lahi taha ki heʻema fānaú ʻa e tā sīpinga ʻa hoku husepānití ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Naʻa nau sio ki heʻene lau e folofolá, lotú mo e ʻalu ki he lotú—neongo kapau ko ia toko taha pē. Naʻe maʻu heni ha ivi naʻe fuʻu mālohi ange ia ʻi ha toe meʻa naʻá ma akoʻi.

ʻOku tatau ai pē pe ʻokú ke ʻi ha ʻātakai ʻo ha fāmili haohaoa pe ʻikai, te ke kei lava pē ʻo tataki hoʻo fānaú. ʻOua naʻá ke loto-siʻi.

Te Tau Lava ʻo Kamata he ʻAhó Ni

ʻI heʻetau hoko ko e mātuʻá, ʻe ʻi ai e taimi ʻe fie maʻu ke tau takitaha tukuange ai ʻetau fānaú, ʻo falala ke nau fili pē maʻanautolu. Fakatauange pē ʻe aʻu ki he taimi ko iá, te tau falala ki he ngaahi lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “ʻOku ou akoʻi ange kiate kinautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú, pea nau puleʻi pē ʻe kinautolu ʻa kinautolu.”3 Te tau lava ʻo kamata he ʻahó ni ke hoko ko ha maʻuʻanga tokoni ʻo e ongoongoleleí ki hono tataki ʻetau fānaú, neongo pe ko e hā ʻoku akoʻi ʻi he māmani ʻoku tau nofo aí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Jeffrey R. Holland, “Because She Is a Mother,” Ensign, May 1997, 36.

  2. Russell M. Nelson, “Fakamoʻuí mo e Hakeakiʻí,” Liahona, Mē 2008, 10.

  3. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 327.

Paaki