2023
Boutokaaia Membwa Ake a Rinanon te Raure
Turai 2023


Boutokaaia Membwa Ake a Rinanon te Raure

E na buokiira Tamara are i Karawa n ata aron katauraoan te tabo ni butimwaai ae mano n ara uoote ao mwaanga ibukiia ake a raure ke a rinanon te raure.

te auti ae oti n te tamnei ae e uruaki mai nukaana

Uoman mwaane n te uoote a riki n akea buuia n te tai ae kuri titebo, imwiin tabeua te ririki ni mare ma buuia aine. Ngke e moan tiku n akea buun are temanna, e karoko te uoote nakoina ni katoatai, ni katauraoi amwarake, ao ni kunei kawai ni kakoaua bwa e na aki namakina te maroa. Ibukin te kauoman n mwaane, e aki karaoaki te mwakauri n ibuobuoki aei, ao e katukaki n namakina te kaokoroaki ao te aki kaboraoaki.

Tera te kaokoro imarenaia mwaane aika uoman aikai? Te moan e mate buuna ao te kauoman e raure. Ngke e tibwaa te bwai ae rinanona te mwaane ae raure aei ma ngai, e rangi ni bebete ana bubuti: ti kona ni buokia kaain te Ekaretia bwa a na ota riki n aron karaoan te mwakuri n ibuobuoki nakoia ake a raure ao ni kinaa bwa bon ti te arona aia tabo, ae kakaawaki n ara uoote ao n ara mwaanga?

A mwaiti uoote ake a karaoi mwakuri n ibuobuoki aika a rangi n tamaroa nakoia ake a rinanon te raure, ma ana bubuti te mwaane aei e kairiira ni kabane n titiraki ngkana iai riki te bwai ae ti kona ni kanakoraoia riki. Te namakin n butimwaeaki ao ni boutokaaki e irekereke ma te kakao ae reitinako mairouia taan kairiiri n te Ekaretia—n tangiria ni kabane ake n ana nanai te Atua ao ni buokiia n namakina te butimwaeaki ao te mano inanon ara titeiki i Tion.1

“N taai ake ti tabeka iai temanna ti karekea te tabo ae mano nakoia.”2 A riai ara uoote ao mwaanga n riki bwa taabo ni kamanomano aikanne ngkai ti ukoria ni kawakin tuua ake uoua aika korakora n aron tangira te Atua ao tangiriia raom n ai arora (taraa Mataio 22:37–39). Reirei aikai a kona ni buokiira n ataia bwa ti na kanga ni boutokaia riki ake n ara uoote ao mwaanga ake a tia n rinanon ke a rinanon te raure.

Uringnga Bwa Te Raure e Irekereke ma Namakin Aika a Mwaiti

Ibukina bwa ti atai aan reirei n te mare ae akea tokina ao mwaakan te berita ni kabaebae n ana babaire ni kamaiu te Atua, te raure e kona n urui nano. Ma tiaki ni kabane aomata a kona n ti tearona aia namakin ibukin raureia. Beretitenti Dallin H. Oaks, Moan Kauntira n te Moan Beretitentii, e reirei bwa te raure n te iein “bon te bwai ae kangaanga taekana ibukina bwa e kariki namakin aika a korakora mairouia aomata ake e a tia n rootaki iai n aro aika a kakaokoro. Tabeman a nooria ke naake a tangiriia bwa aika a rootaki n te raure. Tabeman a taraia bwa a tekeraoi iai. Tabeman a taraa te raure bwa kaotan te kabwaka. Tabeman a iangoia bwa te kawai ni kamaiuki man te kangaaga ae kakamaaku man te mare.”3

Nakon are ko a iangoia naba bwa e kanga temanna n rinanon te raure n noora te bwai ae a mena iai, kakauongo bwa ningai ao e kanga tauraoin te aomata anne. Iangoia n titiraki n ae bebete, “N na kanga n anga au boutoka n te tai aei?” ke “N te anga raa ae ti kona n anga ara boutoka rinanon ao imwiin te raure?”

Titiraki aika a na Iangoaki:

  • E na kanga temanna n rinanon aekaki n namakin n taai aika a kakaokoro ni katoa bong, wiiki, ke namwakaina? N na kanga n iangoraoi riki ao n boutoka inanon nako namakin akanne?

  • N na kanga ni kakatauraoai ni karekei kaotioti bwa n na tauraoi n ibuobuoki n taai aika a kakaokoro akanne?

  • Tera katautau aika I karaoia ae tao I riai n kanakoi ao ni ukora ae tamaroa riki ni karaoan nanon kaotioti aika a na ibuobuoki?

te aati ae beti iaon te bai

Kabanea am Iango iaon te Tatangira Nakon te Motikitaeka

N kangaaanga aika a irekereke ma te raure, ti aki, riai, n atai ni kabane rongorongo are a karekea raureia taanga—ao ti bon riai n aki. “Ngkana e riki te raure, e riai iroun temanna ma temanna te kabwarabure, boutokai, ao n ibuobuoki nakon te kabuakaka”;4 e koaua aio ibukiia taanga ni kauoman ao naake irarikiia. Ti riai n taratara raoi ni kabotoi ara tangira irouia tabeman, n aki bairei taekaia, n aki kangai bwa antai ma ibuakoia taanga ae e matoa riki ara reitaki ma ngaia.

Nakon kabotoan te motikitaeka, ti kona ni katurua riki ara iango iaon te tangira, ao te boonnano, n aron are e reireia Titita J. Anette Dennis, Moan Kauntira n te Beretitentii ni Kabuta n te Bootaki n Aine:

“Kanga tawera motikan taekaia tabeman man taraakiia ao aroia, ke akean aia kakamwaakuri, ngke ti oota raoi, ti a konaa ngkanne ni kaeka ma te nanoanga ao te kan ibuobuoki nakon ae ti a kamwaita riki rawawataia ma ara motiki taeka? …

Ti tuangaki bwa ti na tangiriia aomata, ma ti na aki motiki taekaia. Ti a katuka te amo ae rawawata anne; tiaki tabera bwa ti na motiki taekaia tabeman. N oneanimwiina, ti kona n anaa amon te Tia Kamaiu n tangira ao n nanoanga. …

“… A riai aomata ni kabane n namakina ae a bon kaaina ao a kainnanoaki n rabwan Kristo.”5

Titiraki aika a na Iangoaki:

  • Tera ae I kona ni karaoia bwa na kabanea riki au iango n tangiraia aomata n aron ae karaoia Iesu Kristo?

  • Iai riki kawai ae I motika taekan temanna, ni ikotaki ma kunean ao bukinan temanna n te kaairua, ae na kona ni kataorikaakai man karekean au boutoka ae kainnanoaki?

  • Tera ae I kona ni karaoia bwa n na namakina riki ana tangira te Atua ibukiia tabeman?

Kakaei Aanga ni Kairiia

Rinanon te raure, aomta n tatabemaniia a kabuaa te reitaki n tangira are e nako rinanon raoraoia ke aia utu taanga ngkoa ake a tia n raure. Ao tera ae riki ngkana te itangitangiri ake a tia n riki n tain te mare, ao raoraoia aki manga kona n kaoia buu mwaane ao aine ngkoa ake a raure ngkai nakon waaki ni kakukurei n te tai ae ti teuana?

E tibwauaia te titita temanna bwa ngaia ma buuna aki toki ni kakaea te takakaro ni katoa wiiki n te tairiki ma raraoia n ana uoote. Imwiin te raure, e rangi ni nanokaawaki ngke te kakao nakon te takakaro n te tairiki e a toki rokona ibukina bwa bon ti ibukiia taanga ake ana roko iai. Temanna riki te titita e tibwaia bwa a mwaiti membwa n te uoote ae a bon baireia naba bwa bukina bwa ai akea buuna, e na kona n aki reke ana tai n kaea te waaki ni kakukurei ma raoraoia n ai arona ngkoa mai imwaina; ngaia are, aki kaoia bwa e aonga n aki namakina te nanokaawaki ao n aki kona n roko. E ngae n anne, aio bon katukana n namakina riki te kaokoroaki ao te maroaa. E tibwauaia te titita aei bwa e na raoiroi riki ngke e reitinako kaoana (e ngae ngke e naaki reke rokona)—n ataia bwa tabeman a tangiria n roko ikekei.

A bane ni kakaokoro aaro nako, ma “ti bane ni kainnanoa namakinan te bai n iraorao ae abuee ao n ongo te nano n onimaki ae matoa.”6

Titiraki aika a na Iangoaki:

  • Tera katamaroa nakon waaki ni kakukurei ae I kona ni karaoia ni buokia membwa ake akea toaia bwa a na namakina te katiteuanaaki n aron kamwengaraoaia ni kaean te waaki n aroia taanga?

  • E na kangaa ara uoote ni katauraoa anga riki tabeua ibukin karinakiia n waaki ni kakukurei are e bootau ma kainnanoia membwa ake a tia n raure?

  • Tera waaki ni kakukurei ae kona ni buokiia raoraou ni karekea, riki ngkana matoan nanon neienne ke teuanne a na kaokaki nakon aroia imwiin kangaangan te reitaki?

aomata n te mronron

“Te Moan Tataraia, Imwiina Mwakuriia”7

Waaki n rinanon te raure bon kanakoraoan te bitaki n te mwane, kanoan te babaire, namakin, katei ake a kakaraoaki ni katoa bong ao ni katoa ririki, aron bairean te maeka, ao a mwaiti riki. E koaua aio ibukiia ikawai ao nakoia naba natiia, ake a tabeakina riki ae mwaiti ni mweengaia.

Kauntira n uoote ao ni mwaanga a kona ni iangoia bwa e kanga aron bouotokaan temanna kaain te utu, ni ikotaki ma ataei. N aroia aomata n tatabemaniia, iai naba tabera aika a mwaiti n tarai kainnano ao imwiina n tataroakini mwakuriaia n ana kaotioti temanna ni buoka kakoroan bukiia.

E kakabwaiaaki temanna te aine ngke kaain rarikina e nooria bwa buun ngkoa neiei e kakaraoi kaitiaki i nanon aia tabo ni mwengaia, ni ikotaki ma karaoan te ran are e bon tii irouna, ao n anga nanona bwa e na karaoia ibukin te aine arei ke ni kaota aron karaoana nakoina. Te karo ae akea buuna e kakabwaiaaki ngke kaain rarikina a katauraoi iango ibukin tobwaan natina n ana tabo are e boou.

Aikai tabeua kawai aika ko kona ni buokiia iai utu:

  • Taan kairiiri n uoote, kairake, ao n te Moanrinan a katei katooto ibukiia kaaro ke tiina aika a tau n maiuia ataei.

  • Bwaai n tangira ni kakiritimati a kanakoaki bwa anganano, ao ai te mwane ni buoka te kabanemwane n te mition.

  • Amarake riki tabeua man aia maungatabu kairake ke waaki ni kakukurei a kanakoaki nakon mweenga nakon te utu.

  • Kaain te uoote a kaei aia takakaro ni kakukurei ataei.

  • Aia kauntira tia reirei a marooroakin aaro n tabeakiniia ataei man mweenga aika a raure kaaro iai, riki ma reirei ibukin utu ke ngkana ataei a roko n tii te uoote ni katoa wiiki are imwiina ngkana a bootaki ma aia karo.

  • Taanga aika a kara a tabeakina te utu ae akea iai te buu bwa a na tararuaia.

Ti kona naba ni iangoia bwa aomata n tatabemaniia ke utu a kainnanoa te tai ni bairea aroia n aia waaki ae boou. Kakaota am akoi nakoia bwa aonga ni karekea te kamaiuaki ao te rikirake n ana tai te Atua, tiaki ara tai.

Titiraki aika a na Iangoaki:

  • N na kanga n kakorakoraaki n te reitaki ae teimatoa bwa aonga naake a rinanon te raure n namakina te mwengaraoi ni karekea te buoka ngkana a kainnanoia, e ngae ngkana tiaki n te tai naba aei?

  • Tera “te moan” ae tao e na rangi ni matoatoa ibukin te utu, n te moan tai ngke aikoa bootaki ataei ma aia karo n tain te motirawa? N na kanga n anga riki te reitaki n iraorao inanon taai akanne?

  • Tera bwaai ni ibuobuoki ae a na kainnanoi utu ae I kona n ibuobuoki ma ngaia, ke n na kanga ni katauraoa te reitaki ma tabeman ma te konabwai n ibuobuoki?

Ngkai ti tataro mwaaka ni ukora otara ae tamaroa riki ao ni beku ibukiia ake a raure, ma aia utu, ti kona n namakina ao n tibwaa mwakoron ana tangira te Atua ibukiia natina ni kabane.

Bwaai aika a na taraaki

  1. Taraa, Quentin L. Cook, Ibukin te Katooto, “A na Botaki Nanoia n te Nano ae ti Teuana,” Riaona, Nobembwa. 2020, 18–22; D. Todd Christofferson, “Te Reirei iaon te Riki bwa Kaain te Bootaki Teuana,” Riaona, Nobembwa. 2022, 53–56; Gary E. Stevenson, “A na Botaki Nanoia n te Nano ae tii Teuana,” Riaona, May 2021, 19–23.

  2. Virginia U. Jensen, “Creating Places of Security,” Ensign, Nobembwa. 1997, 91.

  3. Dallin H. Oaks, “Divorce,” Liahona, Meei 2007, 70.

  4. Gospel Topics, “Divorce,” topics.ChurchofJesusChrist.org.

  5. J. Anette Dennis, “E Aoraoi Amona ao E bebete Uotana,” Riaona, Nobembwa. 2022, 80, 81.

  6. Jeffrey R. Holland, “‘N Raoniia ao ni Kakorakoraia,’” Riaona, Meei 2018, 102.

  7. Linda K. Burton, “First Observe, Then Serve,” Riaona, Nobembwa. 2012, 78.

  8. Jeffrey R. Holland, “Lord, I Believe,” Riaona, Meei 2013, 94.

  9. Taraa Spencer W. Kimball, “The False Gods We Worship,” Ensign, Tuun 2000, 54–57.